O le tele o manu fe'ai e sosola ese pe a faalogoina le leo o se tagata tulimanu o ui ane i vao mafiafia o le laau ti. Ae i le itu i saute o le setete, e le'i fefefe puaa fe'ai ma aila i po'o ai po'o ai fo'i nei tagata fa'alavelave.
Sa matuā latalata lava puaa vao; sa mafai ona matou sogisogi i ai, faalogoina a latou gugulu, ma o nisi taimi e oo lava i le leo o lala ua gaui o loo pa'ō mai i vanu. Ae a aunoa ma se masini e pu'e ai le vevela, semanu e le mafai ona vaaia nei manu, ua faavasegaina o ni manu faalafua, i se tasi o aso sili ona vevela o le tausaga.
“E iai tulagavae o ‘aila i tafatafa o pa uma. Mo se taimi umi, e matua itiiti lava ni lafumanu i luga o lenei laueleele, ma o le 90 eka (220 eka) sa matuā mago lava,” o le tala lea a le faifaatoaga o Tindell o Leonard Sanders.
Mo le luasefulu tausaga, sa le’i fa’aaogaina le pa e lata ane i le Vaitafe o Queanbine mo le fafagaina o manu, ae ona o le lāmala tele, na va’aia ai e Mr Sanders ua toetoe lava a mago le pa, ma ua fa’ateleina le mamafa i ‘aila vao, pua’a vao ma kangaroo.
Na ia fai mai, “I aso ua mavae, sa tele le vai sa i ai i nei pa, ae o lea ua manino lava ua mago. Ioe, sa i ai so matou vaitau mago, ae ona o manu sa inuina lena vai.”
”O nei vaituloto ua mamanuina e tineia ai afi, saunia vai mo lafumanu, ma e oʻo lava i le faʻasūsūina o fanua pe a manaʻomia, ae o le mea moni e gaogao, o loʻo faʻaalia manino ai le tele o le vai o loʻo faʻaaogaina e meaola o le vao i le eria.”
Na saunoa Mr. Sanders ua le mafai ona toe fa’aleleia le fa’ato’aga ma fa’aleleia atili talu ona ia siitia atu i le fanua i le silia ma le tausaga talu ai.
”Ona o le tele o ʻaila ma kangaroo e ʻai i fanua, ua leai se mutia o totoe. Ma o taimi uma lava e timu mamafa ai, e o mai ai puaa vao ma faʻaleagaina le laueleele,” o lana tala lea.
"E lē mafai ona tatou toe fa'aolaolaina le eleele. A e alu i fafo ma va'ai atu i ni mata e 30 o lo'o sioa mai i se laufanua vao, e te mana'o e fa'amālōlō, ae e lē mafai."
Faatasi ai ma na o povi Galloway e tolu ma le povi poʻa e tasi i le silia ma le 90 eka o fanua, o le saunia o le laufanua vao lea o le a vave ona faaleagaina e manu faalafua o se luʻitau tele.
Fai mai Mr. Sanders: “O faʻatoʻaga toe faʻaleleia e faʻalagolago tele i le fafagaina o manu i le vao, ae e faʻatapulaʻaina le tele o avanoa. A e tuʻuina povi i le vao, ona o mai lea o kangaroo, tia, ma puaʻa vao mai le eria atoa ma 'ai i latou, e le o se faʻaumatia ea lena o le taumafaiga?”
"Ua faʻaumatia uma inisi o fanua lafulemu, ma o nei faʻaumatiaga uma e sau mai le tasi nofoaga - mai se eria puipuia e le setete."
Na saunoa Mr Sanders e faapea, o faiga e taofia ai i le eria tuaoi, i lalo o le pulega a NSW National Parks and Wildlife, e matua itiiti lava, faatasi ai ma le fasiotia o i’a mai le ea e faia pe tusa ma le faatasi i le tausaga ma e seasea foi ona faia polokalame o maunu.
Na ia saunoa: “E manaʻomia lava ona latou feutagai ma ē e ona fanua, ae e lē faia e paka faaleatunuu lena mea. Latou te faia lava mea i a latou lava auala ma e lē popole i se isi tagata.”
"E na'o le foia o le fa'afitauli i lena vaega la'itiiti, ae e le'i foia ai le fa'afitauli lea na sosolo atu i isi nofoaga. Ou te le iloa po'o le a le fofo."
Na saunoa Mr. Sanders o tulaga lamatia e fesoʻotaʻi ma le aumaia o tagata tulimanu tumaoti o le a na o le faateteleina ai o le faafitauli, e amata mai i mataupu tau noataga e oo atu i atugaluga tau le saogalemu i laufanua tetele ma gaoā.
“E mananaʻo tagata uma e foia le faʻafitauli, ae e tatau ona e matua faʻaeteete poʻo ai e te liliu i ai mo se fesoasoani,” o lana tala lea.
"E te fa'atagaina se tasi e ulufale, ona sau lea o ia fa'atasi ma ana uo, ona o mai fa'atasi lea ma uo a ana uo. Fa'afuase'i lava, ua to'atele naua tagata ua o mai."
Ua vaaia tagata faomea, e aofia ai tagata tulimanu faasolitulafono ma fana ma taifau tulimanu, i le paka a le atunuu. O nisi tagata faomea ua oo lava ina sopoia auala faitele e fana ai faatoaga tumaoti.
Fai mai Mr Sanders: “O le mea e popole ai, e masani ona matou faalogoina ni pao fana ae matou te le iloa po o fea e sau ai.”
"O se vaega uma lava lea o le puleaina o meaola o le vao. Ana faapea e sili atu le galulue faatasi a le malo, semanū e le faatagaina e tagata nei tagata tulimanu tumaoti e o soo e tulimanu, aua e mafai lava ona foia le faafitauli, i le mataupu faavae."
Na saunoa se sooupu a le Matagaluega o Suiga o le Tau, Malosiaga, Siosiomaga ma le Vai a NSW (lea e pulea paka faaleatunuu i le setete atoa) e silia ma le 2,803 manu fe’ai na fana talu ai nei i le itu i saute o le itulagi o Paka Faaleatunuu a NSW, e aofia ai ma nofoaga puipuia e lata ane ma faataamilo i le fanua o Mr Reynolds.
”I le va o le 2024-2025, na pu’eina ai e le National Park Service ma le Wildlife Service manu fe’ai e 2,803 mai le ea, e aofia ai aila e 2,123 ma pua’a fe’ai e 429,” o le tala lea a le lipoti.
E fa'atino e le New South Wales National Parks and Wildlife Service (NPWS) se polokalame mata'ituina mai le ea i le fa'ai'uga o taumafanafana ta'itasi, e fa'atatau lava i le puleaina o 'aila, pua'a vao, ma 'oti vao. E fa'atino fo'i e le NPWS polokalame mata'ituina fa'avaitaimi i le eleele pe a mana'omia e pulea ai le faitau aofa'i o pua'a vao i nei nofoaga puipuia.
Na saunoa se sooupu a le ofisa e masani ona galulue faatasi le National Parks and Wildlife Service ma tagata e ona fanua tuaoi ma ofisa o fanua i le lotoifale e pulea le faitau aofaʻi o manu faalafua.
”O le a faaauau pea ona galulue faatasi le Matagaluega o Paka Faaleatunuu ma Manu Fe'ai ma nuu i polokalame tau pulega o manu faalafua i itulagi eseese, e aofia ai le faailoa atu ia i latou o fuafuaga o le a faia mo le puleaina o manu faalafua,” o la latou tala lea.
”E galulue fa’atasi le Auaunaga o Paka Fa’aleatunuu ma Meaola Fa’anatura ma atunu’u tuaoi, pule o fanua, le Matagaluega o Alamanuia Autū ma Atina’e Fa’aitulagi, ma ofisa fa’amaopoopo fa’aleatunuu e pulea manu fe’ai ma vao i fanua tumaoti.”
Eliza is a journalist based in the border region between New South Wales and the Australian Capital Territory, covering the Southern Highlands, Monaro, and the South Coast. She previously worked in the Australian Broadcasting Corporation (ABC) North Coast bureau and as a rural correspondent for The Guardian Australia. She can be reached at eliza.spencer@theland.com.au.
Eliza is a journalist based in the border region between New South Wales and the Australian Capital Territory, covering the Southern Highlands, Monaro, and the South Coast. She previously worked in the Australian Broadcasting Corporation (ABC) North Coast bureau and as a rural correspondent for The Guardian Australia. She can be reached at eliza.spencer@theland.com.au.
Taimi na lafoina ai: Ianuari-12-2026





