bg

Ua manuia saienitisi i le faaleleia atili o le tofo ma le taua o meaʻai o sitiroperi e aunoa ma le suia o le faagasologa o le tuputupu aʻe.

Fa'aleleia atili le lelei o fuala'au 'aina a'o fa'atumauina pea le tulaga masanituputupu aʻe o laʻauo se luʻitau tele i faʻatoʻaga. O se suʻesuʻega fou ua fautua mai ai o le ausiaina o lenei paleni atonu e faigofie atu nai lo le mea na mafaufauina muamua. Ua iloa e saienitisi o le faʻaleleia atili o le gaioiga o se "gene mama" ua faʻasaoina e mafai ona faʻaleleia atili ai le taua o meaʻai ma meatotino faʻaletino o fualaʻau. I le faʻaleleia atili o le faʻaalia o se gene e fesoʻotaʻi ma le tRNA, na faʻateleina ai e le 'au suʻesuʻe le maualuga o anthocyanins ma terpenoids—o vailaʻau e aʻafia ai le lanu, manogi, ma meatotino antioxidant o fualaʻau. O nei faʻaleleia atili e leai se aafiaga e mafai ona fuaina i le atinaʻeina o laʻau, tele o fualaʻau, poʻo le aofaʻi o suka. O taunuʻuga o loʻo faʻaalia ai se matafaioi e leʻi mafaufauina mo genes e masani ona fesoʻotaʻi ma galuega faʻavae o le sela, ma faʻaalia ai e mafai foʻi ona latou aʻafia ai uiga taua o le metabolism o fualaʻau.
E taua tele le sao o anthocyanins ma terpenoids i le lanu, tofo, manogi, ma le aoga lautele o meaʻai o fualaʻau. Peitaʻi, o taumafaiga e faʻateleina le aofaʻi o nei vailaʻau e masani ona oʻo atu ai i ni aʻafiaga e le manaʻomia. E mafua ona o lo latou gaosiga e fesoʻotaʻi vavalalata ma hormones o laʻau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o cytokinins e faʻatonutonuina ai le tuputupu aʻe o laʻau ma le metabolism lona lua, o lea o le suia o latou tulaga e mafai ona suia ai le fausaga ma uiga o le tuputupu aʻe o laʻau.
O se vasega e le o iloa tele o kene e fesoʻotaʻi ma le cytokinin—o le tRNA-type isopentenyl transferases—e leʻi tele se gauai na maua. O nei kene e manatu e faʻatino galuega masani a le sela nai lo le faʻatonutonuina lelei o uiga o laʻau. Pe mafai ona latou faʻaleleia le lelei o fualaʻau e aunoa ma le aʻafia ai le tuputupu aʻe o laʻau e le o manino, ma e tatau ai ona faia nisi suʻesuʻega.
Na lolomiina e le au suʻesuʻe mai le Iunivesite o Faatoaga a Nanjing ma le Iunivesite o Connecticut se pepa i le mekasini *Horticultural Research*, ma suʻesuʻeina lenei avanoa e faʻaaoga ai sitipolo vao e fai ma faʻataʻitaʻiga. Na latou taulaʻi atu i se kenera e tausia fale e taʻua o le FveIPT2. I le suia o kenera o laʻau e faʻateleina ai le tulaga o le faʻaalia o lenei kenera, na latou matauina ai se faʻaleleia atili o le lelei o fualaʻau.
O la'au transgenic na fa'aalia ai le maualuga tele o le anthocyanins ma terpenoids i fuala'au matutua pe a fa'atusatusa i la'au vao, ae leai ni eseesega i le tuputupu a'e, tele o fuala'au, po'o le suka. O lenei sailiga na lu'itauina ai le talitonuga ua leva ona i ai e fa'apea o genes o lo'o tausia fale e na'o se matafaioi e le fa'atinoina ma fa'amamafaina ai lo latou gafatia tele mo le fa'aleleia atili o fa'ato'aga.
O le kene FveIPT2 e a'afia i le suiga o le tRNA ma e feso'ota'i ma le fa'aputuga o le cis-zeatin (o se cytokinin). E le pei o isi kene e feso'ota'i ma le cytokinin, e iai sona aafiaga tele i le tuputupu a'e o la'au, o le fa'ateleina o le gaioiga a le FveIPT2 e na'o ni nai suiga laiti i le aofa'i atoa o le cytokinin e mafua ai. E fa'agasolo lelei le tuputupu a'e o la'au, e aunoa ma ni fa'aletonu manino. E tutupu le fuga ma le fua e pei ona fa'amoemoeina, e aunoa ma ni suiga i le mamafa o le fua, foliga, po'o le suamalie.
E ui i le tuputupu aʻe mautu o laʻau, ae sa iai ni suiga tetele i le tuufaatasiga o vailaʻau o fua. Sa faʻateleina le maualuga o anthocyanins, flavonoids, ma phenolic compounds, ma iʻu ai ina sili atu ona malosi le lanu mumu. O suʻesuʻega auiliili na faʻaalia ai ni faʻaopoopoga taua i le maualuga o anthocyanins faʻapitoa e iva, e aofia ai vailaʻau e maua mai le cyanidin ma le pelargonidin, e lauiloa i o latou uiga antioxidant.
I le taimi lava e tasi, o le aofaʻi o mea e toetoe lava afa o vailaʻau terpenoid na iloa na faʻateleina. O nei vailaʻau terpenoid e aofia ai monoterpenes, sesquiterpenes, ma triterpenes, ia e taua tele i le manogi ma le tofo.
E lē gata i lanu ma meaʻai nei suiga. O le maualuga o mea manogi e fesoʻotaʻi ma manogi manaia o fugālaau, e pei o le linalool, na faʻateleina. I se isi itu, o le maualuga o mea manogi e fesoʻotaʻi ma manogi malolosi ma le resini na faʻaitiitia. O suʻesuʻega o le faʻaalia o kene na faʻamaonia ai o auala autu e nafa ma le gaosiga ma le felauaiga o nei mea ua sili atu ona gaoioi.
A tuufaatasia nei taunuuga, ua faaalia ai e mafai e le FveIPT2 ona faaleleia atili le kemisi o fualaau aina e aunoa ma le faatupulaia o suiga masani o homone e aafia ai le tuputupu ae.
Na matauina e le au suʻesuʻe, “O lenei suʻesuʻega ua faʻaalia ai o mea tatou te masani ona taʻua o 'genes o le tausiga o fale' e mafai ona i ai ni aafiaga faapitoa ma taua tele. I le taulaʻi atu i genes o le ituaiga tRNA nai lo le faʻatonutonuina o hormones masani, na mafai ai ona matou faʻaleleia le lanu o fualaʻau, tofo, ma le tuʻufaʻatasiga o meaʻai e aunoa ma le aʻafia ai o le tuputupu aʻe, ae o le faʻainisinia o le metabolism e masani ona i ai ni aafiaga leaga i le tuputupu aʻe. O nei taunuuga e faʻaalia ai o auala autu o le sela e mafai ona faʻaʻafia ai le lelei o fualaʻau, ma maua ai e le au faʻatoʻaga ni meafaigaluega fou e aoga ma agamalu.”
O faʻaiʻuga ua faʻaalia ai o le FveIPT2 o se metotia folafolaina ma lelei mo le faʻaleleia atili o le lelei o fua o sitiroperi ma isi faʻatoʻaga. Talu ai o lenei metotia e faʻateleina ai le aofaʻi o lanu aoga ma mea manogi e aunoa ma le faʻaitiitia o le fua poʻo le olaola o laʻau, e matua taua tele mo le totoina o oloa faʻatoʻaga maualuga le lelei.
I se tulaga lautele, o lenei suʻesuʻega e luʻitauina ai le manatu e faapea o genes o le tausiga o fale e naʻo le aʻafia i faiga masani o sela. I le faʻailoaina o lo latou aʻafiaga i le metabolism lona lua, o le suʻesuʻega e fautuaina ai ni auala fou mo le faʻateleina o le seleselega o faʻatoʻaga aʻo faʻatumauina pea le lelei.
O lenei tusiga ua saunia e le Academy of Sciences o le Iunivesite o Faatoaga a Nanjing. Manatua: Atonu e manaʻomia ona faasaʻoina anotusi ona o manaʻoga o le faatulagaga ma le umi.
Lesitala i le nusipepa imeli a le ScienceDaily e leai se totogi e maua ai faʻamatalaga i aso taʻitasi ma vaiaso taʻitasi ma ia maua pea faʻamatalaga fou. Pe suʻesuʻe a matou punaoa tala fou e tele i lau RSS reader:
Faasoa mai ou manatu i le ScienceDaily—matou te taliaina uma manatu, e lelei ma leaga. O e feagai ma ni faafitauli i le faaaogaina o le upega tafailagi? E i ai ni au fesili?

 

 

Taimi na lafoina ai: Me-08-2026