O le taua faasaga i faʻamaʻi pipisi o se taufetuliga faasaga i le evolusione. E teteʻe atu siama i vailaʻau faʻamaʻi, ma e vave ona alualu i luma siama ma sosolo atu. O faʻamaʻi e feaveaʻi e iniseti o se isi lea taua o le evolusione: o iniseti lava ia o loʻo atiina ae le teteʻe atu i mea oona e faʻaaogaina e tagata e fasiotia ai i latou.
Ae maise lava, o le malaria e feaveaʻi e namu e fasiotia ai le silia ma le 600,000 tagata i tausaga taʻitasi. Talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi,vaila'au fa'amate iniseti—o auupega fa'akemikolo ua mamanuina e fasiotia ai namu Anopheles ua a'afia i le parasite o le malaria—ua fa'aaogaina e tau ai ma le malaria.
Peita'i, e vave ona atia'e e namu ni fuafuaga e fa'atino ai nei meae le aoga vaila'au fa'asaina iniseti, ma faʻaalia ai le faitau miliona o tagata i le faʻateleina o le lamatiaga o faʻamaʻi pipisi e oti ai. O laʻu suʻesuʻega na lomia talu ai nei, na faia ma aʻu paʻaga, ua faʻamatalaina ai le mafuaʻaga.

I le avea ai ma se tagata suʻesuʻe i kenera o le evolusione, ou te suʻesuʻeina le filifiliga faalenatura—o le faavae lea o le evolusione fetuutuunai. O suiga o kenera e sili ona aoga mo le ola e suitulaga i mea e le lelei, ma oʻo atu ai i suiga i ituaiga. O le gafatia faale-evolusi o le namu Anopheles e matua ofoofogia lava.
I le ogatotonu o le vaitau o le 1990, o le tele o namu Anopheles i Aferika sa faigofie ona aafia i vailaau fa'amate iniseti pyrethroid, na maua muamua mai i le chrysanthemums. O le puleaina o namu sa faalagolago tele lava i auala e lua e fa'avae i le pyrethroid: upega namu ua togafitia i vailaau fa'amate iniseti e puipuia ai namu o lo'o momoe ma vailaau fa'amate iniseti toega i puipui o fale. O nei auala e lua na o ia e foliga mai na puipuia ai le silia ma le 500 miliona mataupu o le malaria i le va o le 2000 ma le 2015.
Peita’i, o namu mai Ghana i Malawi ua masani ona tete’e atu i vaila’au fa’asaina i le tele e 10 taimi e sili atu nai lo le fua na muamua fa’amata’u ai. I le fa’aopoopoga i fuafuaga e pulea ai namu o le Anopheles, e mafai fo’i e galuega fa’ato’aga ona fa’aalia fa’afuase’i namu i vaila’au fa’asaina pyrethroid, ma fa’ateteleina ai lo latou tete’e atu.
I nisi vaega o Aferika, ua teteʻe atu namu Anopheles i vasega e fa o vailaʻau e faʻaaoga e pulea ai le malaria.
E maua fo'i namu Anopheles ma parasite o le malaria i fafo atu o Aferika, lea e seasea ona faia ai su'esu'ega e tete'e atu ai i vaila'au fa'asaina.
I le tele o Amerika i Saute, o le namu autū e feaveaʻi ai le malaria o le namu Anopheles darlingi. E matuā ese lava lenei namu mai namu e feaveaʻi ai le malaria i Aferika ma atonu e sau mai se isi ituaiga—Nyssorhynchus. Faatasi ai ma aʻu uo mai atunuu e valu, sa ou iloiloina ai genomes o le silia ma le 1,000 namu Anopheles darlingi ina ia malamalama i le eseesega o latou kenera, e aofia ai ma soʻo se suiga na mafua mai i gaoioiga talu ai nei a tagata. Na aoina e aʻu uo nei namu mai nofoaga e 16 i se teritori tele e amata mai le talafatai o Atalani o Pasila i le talafatai o le Pasefika o le Andes i Colombia.
Na matou iloa ai, e pei o ona aiga Aferika, o le *Anopheles darlingi* e matuā tele lava le eseesega o kenera—e silia ma le 20 taimi nai lo tagata—o loʻo faʻaalia ai se faitau aofaʻi tele. O ituaiga e tele naua kenera e fetuʻunaʻi lelei e fetuʻunaʻi i luʻitau fou. A tele naua se faitau aofaʻi, e faʻateleina le avanoa e tulaʻi mai ai ni fesuiaʻiga talafeagai e maua ai se tulaga lelei e manaʻomia. O le taimi lava e amata ai ona salalau atu lenei fesuiaʻiga, faʻafetai i le tulaga lelei faʻafuainumera, e oʻo lava i le oti faʻafuaseʻi o ni nai namu o le a le taitai atu ai i lona faʻaumatia atoa.
I se faatusatusaga, o le aeto pa'epa'e, e afua mai i le Iunaite Setete, e le'i tete'e lava i le vaila'au fa'asaina iniseti DDT ma iu ai ina fa'aumatia. O le aoga o le evolusione o le faitau miliona o iniseti e sili atu nai lo na o ni nai afe manu felelei. O le mea moni, i le tele o tausaga ua tuana'i, ua tatou matauina ai fa'ailoga o le evolusione fetu'una'i i genes e feso'ota'i ma le tete'e atu i vaila'au i namu Anopheles darlingi.
O Pyrethroids ma le DDT, faatasi ai ma isi vailaau e fasioti iniseti, e galulue i le sini molecular lava e tasi: o auala ion e mafai ona tatala ma tapuni i totonu o sela neula. A tatala nei auala, e faʻaosofia e sela neula isi sela. E faʻamalosia e vailaau e fasioti iniseti nei auala e tumau ma tatala ma faʻaauau pea ona faʻasalalauina lagona, e oʻo atu ai i le gase ma le oti o iniseti. Peitaʻi, e mafai e iniseti ona atiaʻe le teteʻe e ala i le suia o foliga o auala lava ia.
O suʻesuʻega faʻasolopito muamua na faia e isi saienitisi, faʻapea foʻi ma la matou suʻesuʻega, e leʻi maua ai lenei ituaiga o teteʻe i le Anopheles darlingi. Nai lo lena, na matou iloa ai o le teteʻe e atiina ae i se auala ese: e ala i se seti o genes o loʻo faʻailoa mai ai enzymes e faʻaleagaina ai mea oona. O le malosi tele o nei enzymes, e taʻua o P450s, e masani ona mafua ai le atinaʻeina o le teteʻe atu i vailaʻau faʻasaina i isi namu. Talu mai le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i le ogatotonu o le 20 seneturi, o le seti lava lea e tasi o genes P450 ua suia tutoʻatasi i le itiiti ifo ma le fitu taimi i Amerika i Saute.
I French Guiana, o le isi seti o genes P450 na faʻaalia ai foʻi se mamanu faʻa-evolusi tutusa, ma faʻamaonia atili ai le sootaga vavalalata i le va o nei enzymes ma le fetuʻunaʻiga. E le gata i lea, ina ua tuʻuina namu i totonu o pusa ua faʻamaufaʻailogaina ma faʻaalia i vailaʻau faʻasaina o le pyrethroid, o eseesega i genes P450 i totonu o namu taʻitasi e fesoʻotaʻi ma lo latou taimi e ola ai.
I Amerika i Saute, o taumafaiga tetele e pulea ai le malaria e faʻaaogaina ai vailaʻau faʻasaina sa naʻo ni nai taimi ma atonu e leʻi avea ma mafuaʻaga autu o le tuputupu aʻe o namu. Nai lo lena, atonu na aʻafia tuusaʻo namu i vailaʻau faʻatoʻaga. O le mea e ofo ai, na matou matauina faʻailoga sili ona iloga o le evolusione i itulagi o loʻo i ai faʻatoʻaga ua atiaʻe.
E ui i le iai o tui puipui fou ma isi alualu i luma i le puleaina o le malaria i tausaga talu ai nei, ae o loo tumau pea le taua o le puleaina o namu i le faaitiitia o le pepesi o le malaria.
O loʻo faʻataʻitaʻiina e le tele o atunuu le inisinia o kenera e tau ai ma le malaria. O lenei tekinolosi e aofia ai le suia o kenera o le faitau aofaʻi o namu e faʻaitiitia ai lo latou numera pe faʻaitiitia ai lo latou teteʻe atu i le parasite o le malaria. E ui o le fetuutuunaʻi mataʻina o namu e ono avea ma luʻitau, ae o le a iai ni faʻamoemoega lelei.
O loʻo matou galulue ma aʻu paʻaga e faʻaleleia atili auala e iloa ai le teteʻe atu i vailaʻau faʻasaina. O le faʻasologa o genome e taua tele mo le iloa o tali fou poʻo ni tali e leʻi mafaufauina mai le evolusione. O le lamatiaga o le fetuʻunaʻi e sili ona maualuga i lalo o le mamafa faʻapitoa umi ma malosi; o le mea lea, o le faʻaitiitia, suia, ma le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e mafai ona fesoasoani e puipuia ai le atinaʻeina o le teteʻe atu.
E taua tele le mata'ituina fa'atasi ma tali talafeagai e tete'e atu ai i le suiga o le tete'e atu i vaila'au. E le pei o le evolusione, e mafai e tagata ona vavalo i le lumana'i.
Na maua e Jacob A. Tennessen le fesoasoani tau tupe mai le National Institutes of Health e ala i le Harvard TH Chan School of Public Health ma le Broad Institute.
Taimi na lafoina ai: Aperila-21-2026



