bg

2026 Super El Niño: O le Tete’e o le Tau o lo’o Latalata Mai ma le Tali Atu a Fa’ato’aga i le Lalolagi Atoa

I le aso 11 o Iuni o le tausaga nei, na tuʻuina atu ai e le Nofoaga Autu mo Vavalo o le Tau a le Pulega o le Vasa ma le Atmosfera (NOAA) o le Iunaite Setete se lapataʻiga o le El Niño – o le faaupuga aloaia o le “Ua taunuu le El Niño”. E le o se lipoti masani o le tau faaletausaga lenei. O le iloiloga o le ono mafai ona tupu na faʻasalalauina i le taimi lava e tasi na faʻaalia ai o le ono mafai ona tupu lenei mea i le tulaga “matua malosi lava” i le va o Novema 2026 ma Ianuari 2027 e maualuga atu i le 63%, ma o lona malosi o le a “tulaga i totonu o le pito i luga i le talafaasolopito ma faʻamaumauga a meafaigaluega talu mai le 1950”. O le ogatotonu o le vaʻaiga faʻatasi a le Nofoaga Autu mo Vavalo o le Tau Feololo i Europa (ECMWF) e sili atu ona malosi: e faʻamoemoeina o le a oʻo atu le vevela o le sami i le itulagi o le Niño 3.4 i le +3℃ ia Tesema o le tausaga nei, ma o nisi tulaga e oʻo atu i le +4℃.

Ina ia malamalama i le tāua o lenei fuainumera: O le El Niño sili ona malosi talu mai le amataga o faamaumauga o le tau i aso nei na tupu i le 2015-16, faatasi ai ma le tumutumuga o le anomaly o le +2.6 ℃.Afai e taunuu le valo'aga o lo'o i luga, o le a sili atu le mea o le a tupu i le 2026-27 i le itiiti ifo i le 15%, ma o'o atu ai i se tulaga e le'i tupu muamua.

t010c4249ec25492faa

O le ā ua taʻu mai e faamaumauga o talafaasolopito ia i tatou?

E lē o se mea fou le El Niño, ae o taimi uma lava e tupu ai se mea e "matua malosi lava," e tuʻua ai ni maʻila i le talafaasolopito o faatoaga.

1997-98: O le tumutumuga o le Niño 3.4 mo lenei mea na tupu e tusa ma le +2.3℃, ma avea ai ma se tasi o mea sili ona malosi i le seneturi lona 20. Na mafatia Initonesia, Filipaina, ma Taialani i le ogaoga o le lāmala. Na lipotia mai e le Faalapotopotoga o Meaʻai ma Faatoaga a Malo Aufaatasi (FAO) o le fua o faatoaga i Amerika Tutotonu ma le itulagi o le Caribbean na faaitiitia i le tusa ma le 15% i le 20% pe a faatusatusa i le tausaga talu ai. O nisi atunuu na sili atu ona mafatia i ni gau tele. O nofoaga na totoina ai saito i Pasila ma Atenitina na matua faaitiitia ona o timuga e le masani ai. I Asia i Sautesasae, o lenei mea na mafua ai ona leiloa le tusa ma le 15 miliona tone o araisa.

2015-16: Na oʻo uma i le tumutumuga o le +2.6℃, o le maualuga lea i faamaumauga i aso nei. Na paʻu le gaosiga o sana i Initia i le tusa ma le 4%, ma na paʻu le gaosiga o araisa i le tusa ma le 1%. Na aʻafia ai le maketi i Sautesasae Asia, ma na siʻitia ai foʻi le tau o le araisa, ma faʻamalosia ai Initia e faʻamalosia pea lava pea tapulaʻa o le auina atu i fafo. Na mafatia Aferika i Saute i se lāmala tele, ma na paʻuʻū tele le gaosiga o le eletise mai le Kariba Dam i Zambia ma Zimbabwe, ma mafua ai ona salalau atu se faʻalavelave lona lua o le malosiaga i le tele o atunuu.

I le 2023-24: Na lisiina e le World Meteorological Organization (WMO) lenei mea na tupu o se tasi o mea e lima e sili ona malosi ua faamaumauina. O lenei mea na tupu, faatasi ai ma le faaauau pea o le vevela o le lalolagi, na tuleia ai le 2024 e avea ma tausaga sili ona vevela ua faamaumauina ma faateteleina ai le lamala o faatoaga i nisi o vaega o Aferika i Sasae ma Asia i Saute.

O se suʻesuʻega tele na lolomiina i le Nature Communications i le 2014 na faʻaalia ai o mea tutupu o le El Niño e masani ona mafua ai ona see ese le faʻatinoga tuʻufaʻatasi o le sana, araisa, ma le saito i le lalolagi atoa mai le tulaga masani i le -4.3% i le +0.8%, aʻo pi na manuia i le tusa ma le 2.1% i le 5.4% ona o le faʻaleleia atili o timuga i nisi vaega o Amerika. I tua atu o nei faʻamaumauga o loʻo i ai se eseesega tele i itulagi - o le iʻuga e le faʻalagolago i le malosi o le mea na tupu, ae o le mea ma mea e te totoina.

t017aa5075375b26e9f

Fuafuaga o le eseesega fa'aitulagi i le 2026

Ua tuʻuina mai e tulafono o le talafaasolopito ia i tatou se faʻafanua e le atoatoa ae aoga o tulaga lamatia.

Initia ma Asia i Saute: E tusa ma le 24% o le gaosiga o le araisa i le lalolagi e maua mai Initia. O le timuga o Initia e toetoe lava a tutusa ma le fesootaʻiga leaga ma le ENSO (El Niño-Southern Oscillation) - i le taimi o El Niño, e masani ona vaivai le timuga o le taumafanafana. O mea tetele malolosi e tolu na tutupu i le 1997-98, 2015-16, ma le 2023-24 na mafua ai ona faʻatapulaʻaina le auina atu i fafo i Niu Teli, ma faʻasalalau atu ai le mamafa i atunuu o loʻo faʻaulufale mai araisa i le lalolagi atoa. O le lipoti lapataʻiga o loʻo iai nei a le FAO o loʻo faʻamaonia manino ai o le lamatiaga o le lāmala faʻatoʻaga i Asia i Saute ma Asia i Sautesasaʻe o le "sili ona ogaoga", ma le ono mafai ona oʻo atu i le 50% i nisi o eria o loʻo feagai ma le lāmala.

Asia i Sautesasae: O Initonesia, Filipaina, Taialani, Viatename, ma Kemupotia o loʻo i totonu o le sone e maualuga le lamatiaga i tala faasolopito. E matuā maaleale lava le suāuu pama - o Malasia ma Initonesia o atunuʻu e sili ona tele le gaosiga o le suāuu pama i le lalolagi atoa, ma e leʻi sao uma atunuu e lua mai soʻo se mea mataʻutia na tutupu i le El Niño i aso ua mavae. O le vavae ma le suka o loʻo i totonu foʻi o le vaega e maualuga le lamatiaga.

Ausetalia: O Ausetalia o le atunuu e gaosia ai saito e sili ona maaleale i faailoilo a le ENSO i le lalolagi atoa. I le taimi o le El Niño, o timuga i Kuiniselani ma Niu Saute Uelese e masani ona faaalia ai ni eseesega taua mai tulaga masani, ma avea ai ma se lamatiaga tuusao i saito ma karite o le tautotogo.

Pasila: O le tulaga e sili ona faigata. E masani ona aumaia e le El Niño le tele o timuga i le itu i saute o Pasila, lea e aoga mo le tuputupu aʻe o le pi. Peitaʻi, o le tele o timuga e mafai foʻi ona oʻo atu ai i le paʻuʻū o le lelei o le kofe ma le faʻateleina o faʻamaʻi o nisi o faʻatoʻaga leguminous. O le lipoti a le JRC a le Iuni a Europa o loʻo faʻaalia ai o le tau o le lalolagi o saito malo e faʻamoemoeina o le a siʻitia tele i le tulaga o le faʻateleina o le malosi o le El Niño, ae o tau o le lalolagi o pi ma saito mumu malo e ono paʻuʻū ona o faʻamanuiaga mai vaega gaosi oloa a Amerika.

Aferika i Sasaʻe ma le Sahel: O lenei itulagi e mulimuli i se manatu e feteenai ma le manatu o Asia i Sautesasaʻe - i le taimi o le El Niño, e faʻateleina ai le timuga, ae i le tulaga o le faʻaleagaina o le eleele ma le vaivai o atinaʻe, o timuga mamafa atonu e le oʻo atu ai i se seleselega ae oʻo mai ai lologa ma le soloia o le eleele. Ua tuʻuina atu e le FAO se lapataiga mo Somalia, ma ua faʻavasegaina e le meafaigaluega INFORM Warning a le JRC ni atunuʻu o Aferika Tutotonu o loʻo i ai i se tulaga "tulaga lamatia maualuga mo tagata soifua".

Saina: I aso ua mavae, o le aafiaga o le El Niño i Saina e eseese e tusa ai ma itulagi. O le itu i saute o Saina na tele ai timuga, ae o le itu i matu ma matu sasaʻe na feagai ma le faateleina o le lamatiaga o le lāmala. I le vaitaimi o le 1997-98, sa i ai se lologa tele i saute o Saina ma le lāmala tele i matu sasaʻe, lea na aafia ai le seleselega i lena tausaga.

t047c2ae734f03c62fe

O le fa'atulagaga o le fa'asalalauga o le maketi o vaila'au fa'ato'aga

O le sootaga i le va o mea tau le tau ma le maketi o vailaau e faaaoga e fasioti ai iniseti e lē o se sootaga lelei faigofie ma e manaʻomia ona talanoaina ma le mautinoa.

O le lamatiaga o le faʻaitiitia o le manaʻoga: I tausaga o le lāmala, o le naunau o faifaʻatoʻaga e totō ma le malosi o a latou tupe teufaafaigaluega e faʻaitiitia, ma o le faʻatauina o vailaʻau faʻasaina e masani lava o se tasi o tupe faʻaalu e sili ona faigofie ona faʻaitiitia. I le taimi o le El Niño i Asia i Sautesasae i le 1997-98, o le manaʻoga mo vailaʻau faʻasaina i Initonesia ma Filipaina na matua faʻaitiitia. O se vaega lea o le faʻaitiitia o le tele o fua o faʻatoʻaga ma o se vaega ona o le faʻaitiitia e faifaʻatoʻaga o a latou tupe teufaafaigaluega ina ua faʻaitiitia a latou tupe maua.

Suiga i le fausaga o manu faalafua ma faamai: O timuga tetele i nisi o vaega e mafua ai le tele o faamai, ae o le lāmala e ono aumaia ai le osofaʻiga po o le pepesi o ni manu faalafua faapitoa. I aso ua mavae, sa i ai se fesootaiga patino i le va o tausaga o El Niño ma gaoioiga a manu faalafua femalagaaʻi e pei o sē akerise. I le 2023-24, o le tuufaatasiga o le vevela maualuga ma le El Niño na mafua ai gaoioiga e le masani ai a manu faalafua e pei o lago papaʻe ma mite i le tele o maketi i le teropika.

Fa'amaumauga o le auala ma le mamafa o tupe fa'afaigaluega: I tausaga e iai tulaga faigata o le tau fa'ato'aga, e masani ona tuai le fa'amamāina o oloa i auala tufatufaina atu i le tasi i le lua kuata. I le maketi a Pasila i le vaitaimi o le fa'aitiitia o oloa i le 2023-24, o le a'afiaga tu'ufa'atasi o le El Niño na mafua ai timuga tetele i le lotoifale, ma fa'ama'i o pi (e pei o le ele o pi Asia) i nisi o eria na fa'ateteleina ona o le maualuga o le susū o le siosiomaga. O lenei eseesega fa'aitulagi mo tagata fa'atau atu oloa fa'ato'aga a Saina o lona uiga i totonu o le tausaga lava e tasi, o fa'ailoga o le mana'oga mai maketi eseese atonu e matua fa'afeagai lava.

O le mamafa tu'ufa'atasi mai fa'apalaga ma vaila'au fa'asaina: E tāua le maitauina o le taunu'u mai o le El Niño i le 2026, fa'atasi ai ma le fa'amalosia o felauaiga i le Strait of Hormuz ona o le tulaga i Sasa'e Tutotonu, ua uma ona tu'uina atu ai le mamafa i luga o le auina atu i fafo o fa'apalaga urea ma le phosphate. I lana lipoti ia Mati o le tausaga nei, na ta'ua manino ai e Paul Donovan, le ali'i sili o le tamaoaiga o le UBS: "O le le lava o fa'apalaga nitrogen atonu e le o le fa'amata'u tele lea i tau o fa'ato'aga i le tausaga nei; o le super El Niño lea."

Ua faʻaitiitia le faʻatuatuaina o faʻataʻitaʻiga o le tau.

I tulaga faigata, o le a faʻaitiitia le faʻatuatuaina o faʻataʻitaʻiga o le tau. O loʻo taʻua manino mai i le lipoti a le JRC afai e oʻo atu le mea na tupu i le malosi e "leʻi tupu muamua", ua sili atu lana faʻataʻitaʻiga nai lo le faʻalauteleina mai mea na muamua faia. O se mea e le masani ai o le +4°E leʻi tupu lava le C i le Niño 3.4 i le vaitaimi o faamaumauga faamusika. O se mea faapena na tupu i le 1877-78 na mafua ai se oge i le lalolagi atoa, ae e leai ni a matou faamaumauga saʻo i aso nei e fai ai se faatusatusaga saʻo.

O le mea lea, o le tulaga o lenei tusiga o le: Fuafua ni tulaga lamatia e faʻavae i luga o mea tutupu "malosi i le matuā malolosi" i totonu o le 70% o le avanoa o loʻo iai nei e pei o le tulaga faʻavae, nai lo le petipeti i le tulaga mulimuli o le +4°C. O le mea muamua ua lava lona ogaoga ma e tele faʻataʻitaʻiga faʻasolopito e faʻalagolago i ai.

O le isi pogai o le le mautonu o loʻo taoto i le gafatia o faʻatoʻaga a Saina e tali atu ai. I tausaga talu ai nei, ua matua faʻateleina e Saina ana tupe teufaafaigaluega i lapataiga tau faʻatoʻaga ma atinaʻe faʻasūsū. O lona gafatia e teteʻe atu i le lāmala e le mafaatusalia ma le 1997-98. E tutusa le tulaga i Initia - o le faiga faʻasūsū ina ua maeʻa le Green Revolution e aofia ai se vaega tele o eria e toto ai araisa, ma faʻaleleia atili ai lona teteʻe atu i tulaga masani o timuga. Peitaʻi, o faʻamaumauga faʻasolopito e tuʻuina atu ai se faʻailoga manino o le itu lamatia.

E foliga mai ua amata le faʻalavelave o le El Niño i le 2026. O le fesili moni lava o lona tumutumuga malosi, ma pe o le a fesoasoani le aafiaga tuʻufaʻatasi o le ea ma le vasa e sili atu nai lo faʻamaumauga faʻasolopito.

Mo faatoaga i le lalolagi atoa, o lona uiga o le a tumau pea se avanoa e le mautinoa ai le fausaga mai le afa lona lua o lenei tausaga seia oo i le tautotogo o le 2027. Mo le alamanuia o faatoaga, o se faailoga lea o le eseesega faaitulagi i le manaoga ma o se suega o le atuatuvale mo le mautu o le filifili sapalai.

Ua taʻu mai e le talafaasolopito ia i tatou o le aafiaga o faatoaga i se El Niño tele e masani ona i ai se vaitaimi e tuai ai pe a ma le 6 i le 12 masina – o le leiloa moni o le seleselega e masani ona faatoa iloa pe a maeʻa le tumutumuga o le mea na tupu. O lona uiga o tau o loʻo vaaia i le maketi atonu e leʻi atoatoa ona faʻatulagaina i lenei lamatiaga.


Taimi na lafoina ai: Iuni-23-2026