suʻesuʻegabg

O le Taiala a le Lalolagi i Mea e Tete'e ai Namu: 'Oti ma le Soda : NPR

E faia e tagata ni taumafaiga e matuā faigata lava e ʻalofia ai le uʻuina e namu. Latou te susunu otaota povi, atigi popo, poʻo le kofe. Latou te inuina le gin ma le tonics. Latou te ʻai faʻi. Latou te faʻasusu i latou lava i le fufulu gutu pe olo i se vailaʻau clove/ava malosi. Latou te faʻamago foʻi i latou lava i le Bounce. “E te iloa, o na ie manogi manaia e te tuʻuina i totonu o le masini faʻamago,” o le tala lea a Immo Hansen, PhD, o se polofesa i le Institute of Applied Biosciences i le New Mexico State University.
E leai se tasi o nei metotia ua fa'ata'ita'iina e iloa ai pe latou tete'e moni lava i namu. Ae e le'i taofia ai tagata mai le fa'ata'ita'iina, e tusa ai ma se su'esu'ega o le a lolomiina i le taumafanafana nei e Hansen ma lana pa'aga o Stacy Rodriguez, o le e taitaia le fale su'esu'e a Hansen i le Iunivesite o le Setete o New Mexico. Na su'esu'eina e Stacy Rodriguez auala e puipuia ai fa'ama'i e feavea'i e namu. Na ia su'esu'eina ma ana pa'aga le 5,000 tagata e uiga i le auala latou te puipuia ai i latou lava mai u'u a namu. O le to'atele o tagata na fa'aogaina vaila'au masani e tete'e ai namu.
Ona fesili lea o le au suʻesuʻe ia i latou e uiga i togafitiga faʻaleaganuʻu masani i le fale. O iinā e aoga ai le otaota o povi ma le pepa faʻamago. I se faʻatalatalanoaga, na faʻasoa mai ai e Hansen ma Rodriguez nisi o tali na la maua. Na lolomiina la laʻua pepa i le mekasini na iloiloina e paʻaga o le PeerJ.
E le gata i togafitiga fa'aleaganuu ma puipuiga masani, ae o lo'o i ai isi auala ua fa'amaonia e puipuia ai oe mai namu ma fa'ama'i latou te feavea'i. Na talanoa le NPR ma tagata su'esu'e, o le to'atele o i latou e fa'aaluina le tele o le taimi i vaomatua, vanu, ma eria o le teropika e tumu i namu.
Ua faʻaalia le saogalemu ma le aoga o oloa o loʻo i ai le DEET. O le DEET o se faʻapuʻupuʻuga mo le vailaʻau N,N-diethyl-meta-toluamide, o le mea aoga lea i le tele o vailaʻau e teteʻe ai iniseti. O se pepa o le 2015 na lolomiina i le Journal of Insect Science na suʻesuʻeina le aoga o vailaʻau faʻatau iniseti eseese ma maua ai o oloa o loʻo i ai le DEET e aoga ma e umi se taimi e aoga ai. O Rodriguez ma Hansen o tusitala o le suʻesuʻega o le 2015, lea na la toe faia i se pepa o le 2017 i le mekasini lava lea.
Na fa'atau atu le DEET i faleoloa i le 1957. Sa i ai ni popolega muamua e uiga i lona saogalemu, ma o nisi na fautua mai e mafai ona mafua ai ni fa'afitauli tau neura. Peita'i, o iloiloga talu ai nei, e pei o se su'esu'ega ia Iuni 2014 na lolomiina i le mekasini Parasites and Vectors, ua matauina ai "o su'ega i manu, su'esu'ega mata'ituina, ma fa'ata'ita'iga fa'alavelave e le'i maua ai ni fa'amaoniga o ni a'afiaga leaga matuia e feso'ota'i ma le fa'aaogaina fautuaina o le DEET."
E lē na o le DEET le auupega. O oloa o loʻo i ai mea aoga o le picaridin ma le IR 3535 e tutusa lava le aoga, e pei ona saunoa ai Dr. Dan Strickman o le Bill & Melinda Gates Foundation's Global Health Program (o se lagolago a le NPR) ma le tusitala o le Preventing Insect Bites, Stings, and Disease.
Ua lipotia mai e le Nofoaga Autu mo le Pulea ma le Puipuiga o Fa'ama'i e fa'apea, o vaila'au e tete'e atu i manu fe'ai o lo'o i ai so'o se tasi o nei mea aoga e saogalemu ma aoga. O nei vaila'au e tete'e atu i manu fe'ai e fa'aaogaina lautele i le lalolagi atoa.
"Picaridine sili atu lona aogā nai loDEETma e foliga mai e tete’e ese ai namu,” o lana tala lea. A fa’aaogaina e tagata le DEET, e ono tula’i mai namu i luga o namu ae e le u. A latou fa’aaogaina oloa o lo’o i ai le picaridin, e itiiti lava le avanoa e tula’i mai ai namu. O vaila’au e tete’e ese ai namu o lo’o i ai le IR 3535 e fai si itiiti le aoga, o le tala lea a Strickman, ae e leai so latou manogi malosi e pei o isi oloa.
E iai fo'i le petrolatum lemon eucalyptus (PMD), o se suāuu masani e maua mai laulaau ma lālā o le la'au eucalyptus e manogi tipolo, lea e fautuaina fo'i e le CDC. O le PMD o le vaega o le suāuu e tete'e atu ai i iniseti. Na maua e le au su'esu'e i le Iunivesite o le Setete o New Mexico o oloa o lo'o i ai le suāuu eucalyptus tipolo e tutusa lava le aoga ma oloa o lo'o i ai le DEET, ma e umi atu ona a'afiaga. "O nisi tagata e iai le fa'ailoga tagata e uiga i le fa'aaogaina o vaila'au i o latou pa'u. Latou te fiafia i oloa masani," o le tala lea a Rodriguez.
I le 2015, na maua ai se mea e ofo ai: o le manogi o le Victoria's Secret's Bombshell sa matua aoga lava i le tuliesea o namu. Na ta'ua e Hansen ma Rodriguez na la fa'aopoopoina i a la oloa fa'ata'ita'i e fai ma fa'ata'ita'iga lelei aua na la manatu o lona manogi fugala'au o le a tosina mai ai namu. Na iloa ai e 'ino'ino namu i le manogi.
O la latou suʻesuʻega lata mai, mai le 2017, na maua ai foʻi ni mea e ofo ai. O le oloa, e taʻua o le Off Clip-On, e faʻapipiʻi i lavalava ma o loʻo i ai le metofluthrin e teteʻe ai iniseti faʻaitulagi, lea e fautuaina foʻi e le CDC. O le masini e ofuina ua mamanuina mo tagata e nonofo i le nofoaga e tasi, e pei o matua o loʻo matamata i se taʻaloga softball. O le tagata e ofuina le ufimata e faʻagaoioia se tamaʻi ili e faʻaaogaina le maa e agi ai se ao laʻititi o le puao e teteʻe ai i le ea e siomia ai le tagata e ofuina. "E aoga moni lava," o le tala lea a Hansen, ma faʻaopoopo mai o lona aoga i le teteʻe atu o iniseti e pei o le DEET poʻo le suāuu o le tipolo eucalyptus.
E lē o oloa uma e maua ai taunuuga e pei ona folafolaina. O se suʻesuʻega i le 2015 na maua ai e leʻi aoga ni fasi vitamini B1 i le tuliesea o namu. O se suʻesuʻega i le 2017 na aofia ai moligao citronella i totonu o oloa e leʻi tuliesea namu.
Ua faaalia i suʻesuʻega talu ai nei e le mafai e mea e taʻua o taulima ma fusi e teteʻe ai namu ona teteʻe i namu. O nei oloa e iai le tele o suāuu, e aofia ai le citronella ma le lemongrass.
“Ua uʻu aʻu e namu i taulima sa ou faʻataʻitaʻiina,” o le tala lea a Rodriguez. “Latou te faʻasalalauina nei taulima ma fusi e fai ma puipuiga mai le Zika [o se siama e feaveaʻi e namu e mafai ona mafua ai ni faʻaletonu matuia i fafine maʻitaga], ae o nei taulima e matuā le aoga lava.”
O masini ultrasonic, e fa'asalalauina ai leo e le mafai e tagata ona fa'alogo i ai ae o lo'o fai mai ai le au maketi e 'ino'ino i ai namu, e le aoga fo'i. "O masini leo na matou fa'ata'ita'iina e leai se a'afiaga," o le tala lea a Hansen. "Na matou fa'ata'ita'iina muamua isi masini. E le'i aoga. E leai se fa'amaoniga fa'asaienisi e fa'apea e tete'e namu i le leo.
Fai mai tagata atamamai e sili atu le atamai o le mulimuli i faʻatonuga a le kamupani gaosi. Afai o le a i fafo tagata mo le itula e tasi pe lua, e tatau ona latou faʻaaogaina oloa o loʻo i ai le maualuga maualalo o le DEET (o loʻo taʻua i le faʻailoga e tusa ma le 10 pasene) mo le puipuiga. Fai mai Dr. Jorge Rey, o le sui faatonu o le Florida Medical Entomology Laboratory i Vero Beach, afai o le a i ai tagata i vaomatua, vaomatua, poʻo fanua laugatasi, e tatau ona latou faʻaaogaina se maualuga maualuga o le DEET - 20 pasene i le 25 pasene - ma sui i le tusa ma le fa itula. "O le maualuga o le maualuga, o le umi foi lea," o le tala lea a Rey.
Ia toe mulimuli i faʻatonuga a le kamupani gaosi oloa mo le faʻaaogaina o fualaau. “E toatele tagata e manatu afai e lelei pe a itiiti le aofaʻi, e sili atu ona lelei pe a tele,” o le tala lea a Dr. William Reisen, o le polofesa ua maeʻa lana galuega i le Iunivesite o Kalefonia, Davis School of Veterinary Medicine. “E te lē tau taʻele i totonu o le vai.”
A alu Ray i nofoaga e tumu i manu faalafua, e pei o le Everglades National Park i Florida, e faia ai suʻesuʻega, e ofuina e ia ni mea e puipui ai. “Matou te ofuina ni ofuvae uumi ma ni ofutino lima uumi,” o lana tala lea. “Afai e matuā leaga lava, matou te ufiufi o matou foliga i pulou ma upega. Matou te faʻalagolago i vaega e aliali mai o matou tino e teteʻe ai namu.” E mafai ona faʻaalia ai o matou lima, ua, ma foliga. Peitaʻi, e fautuaina e tagata atamamai ia aua neʻi faʻasusuina i ou foliga. Ina ia ʻalofia le itaitagofie o mata, faʻaaoga le vailaʻau e teteʻe ai i ou lima, ona olo lea i ou foliga.
Aua ne'i galo ou vae. E iai mana'oga tulaga ese o namu i le manogi o vae. E fiafia le tele o namu, aemaise lava namu Aedes e feavea'i le siama Zika, i le manogi o vae.
“E lē o se manatu lelei le ofuina o seevae tosotoso,” o le tala lea a Rodriguez. E tāua tele seevae ma totini, ma o le tuiina o ofuvae i totonu o totini po o seevae o le a fesoasoani e puipuia ai namu mai le ulu atu i ou lavalava. I nofoaga e tele namu, e ofuina e ia ni ofuvae uumi ae e mautinoa lava e lē o ni ofuvae yoga. “E lē afaina ai namu le spandex. E u ai. Ou te ofuina ni ofuvae lautele ma ni ofutino lima uumi ma ou fa’aaoga le DEET.”
E mafai e namu ona u i soo se taimi o le aso, ae o le namu Aedes aegypti e feaveaʻi le siama Zika e sili atu lona fiafia i le taeao ma le afiafi, e tusa ai ma le tala a Strickman. Afai e mafai, ia nofo i totonu o le fale ma pupuni faamalama poʻo le ea malulu i nei taimi.
Ona o nei namu e fanafanau i vai e le’i solo i totonu o koneteina e pei o ulo fugālaau, pa’u ta’avale tuai, pakete ma apa lapisi, e tatau i tagata ona aveese so’o se vaega o vai e le’i solo i o latou tafatafa. “E taliaina vaita’ele pe afai e le o tu’ua,” o le tala lea a Ray. O vaila’au e fa’aaoga e fa’amautinoa ai le saogalemu o vaita’ele e mafai fo’i ona tete’e ese ai namu. E mana’omia le mata’ituina lelei e su’e ai nofoaga uma e ono fanafanau ai namu. “Ua ou va’aia ni namu o fanafanau i le ata o le vai e lata ane i tapu po’o le pito i lalo o le tioata e fa’aaoga e tagata e fufulu ai o latou nifo,” o le tala lea a Strickman. O le fa’amamaina o vaega o vai e le’i solo e mafai ona fa’aitiitia ai le faitau aofa’i o namu.
O le toʻatele o tagata e faia lenei faʻamamāga masani, o le a faʻaitiitia ai foʻi namu. “Atonu e le atoatoa, ae o le a matuā faʻaitiitia le faitau aofaʻi o namu,” o le tala lea a Strickman.
Fai mai Hansen o loʻo galulue lana fale suʻesuʻe i se tekinolosi e faʻamamā ai namu tane i le radiation ona faʻasaʻoloto lea i latou i le siosiomaga. E faiavā le namu tane ma se namu fafine, ma e fofoa fuamoa o le namu fafine, ae le fofoa fuamoa. O le tekinolosi o le a taulaʻi i ituaiga faʻapitoa, e pei o le namu Aedes aegypti, lea e faʻasalalauina ai le Zika, fiva dengue ma isi faʻamaʻi.
O loʻo galulue se 'au o saienitisi mai Massachusetts i se vailaʻau e teteʻe ai namu lea e tumau i le paʻu ma tumau mo ni itula pe oʻo lava i ni aso, e tusa ai ma le tala a Dr. Abrar Karan, o se fomaʻi i le Brigham and Women's Hospital. O ia o se tasi o le au faʻatoʻaga o le Hour72+, o se vailaʻau e teteʻe ai namu lea na ia fai mai e le sosolo i le paʻu pe ulufale i le toto, ae e le aoga ona o le solo ese masani o le paʻu.
I le tausaga nei, na manumalo ai Hour72+ i le taui tele a Dubilier e $75,000 i le tauvaga faaletausaga a le Harvard Business School. Ua fuafua Karan e faia nisi suega o le prototype, lea e leʻi maua faapisinisi, e iloa ai pe o le a le umi e mafai ona galue lelei ai.

 

Taimi na lafoina ai: Mati-17-2025