O le a alu tagata i ni mea faavalevalea e aloese ai mai le namu. Latou te susunuina otaota povi, atigi popo, po o le kofe. Latou te inu gin ma tonics. Latou te aai fa'i. Latou te fa'ainu i latou lava i le fufulu gutu pe fa'afefeteina i latou i se vaifofo o le kesi/ava. Latou te faʻamago foi i latou lava i Bounce. "E te iloa, o na ie manogi manogi e te tuʻuina i totonu o le faʻamago," o le tala lea a Immo Hansen, PhD, o se polofesa i le Institute of Applied Biosciences i le New Mexico State University.
E leai ma se tasi o nei metotia na faʻataʻitaʻiina e iloa ai pe latou te faʻateʻaina moni namu. Ae e leʻi taofia ai tagata mai le taumafai, e tusa ai ma se suʻesuʻega e faʻasalalau i lenei taumafanafana e Hansen ma lana uo Stacy Rodriguez, o loʻo faʻatautaia le fale suesue a Hansen i le New Mexico State University. E su'esu'e e Stacy Rodriguez auala e puipuia ai fa'ama'i e feavea'i e namu. Sa suʻesuʻeina e ia ma ana paaga le 5,000 tagata e uiga i le auala latou te puipuia ai i latou mai le namu. O le to'atele o tagata na fa'aaogaina vaila'au masani namu.
Ona fesili atu lea o le au suʻesuʻe ia i latou e uiga i togafitiga masani ile fale. O iina e sau ai le otaota povi ma le pepa mago. I se faatalanoaga, na faasoa atu ai e Hansen ma Rodriguez nisi o tali na la mauaina. Na lomia a latou pepa i le tusi talaaga a le tupulaga PeerJ.
I tua atu o fofo a tagata ma puipuiga masani, o loʻo i ai isi auala faʻamaonia e puipuia ai oe mai namu ma faʻamaʻi latou te tauaveina. Na talanoa le NPR ma tagata suʻesuʻe, o le toʻatele o i latou e faʻaalu le tele o taimi i vaomatua e tumu i le namu, taufusi, ma nofoaga vevela.
O oloa o lo'o iai le DEET ua fa'aalia e saogalemu ma aoga. O le DEET o se fa'apu'upu'u mo le vaila'au N,N-diethyl-meta-toluamide, o le mea e galue malosi i le tele o fa'a'au iniseti. O se pepa 2015 na lomia i le Journal of Insect Science na tilotilo i le aoga o vailaau faʻatau pisinisi eseese ma maua ai o oloa o loʻo iai le DEET e aoga ma e umi se taimi. O Rodriguez ma Hansen o tusitala o le 2015 suʻesuʻega, lea na latou toe faia i se pepa 2017 i totonu o le tusi talaaga tutusa.
Na taia e le DEET fata faleoloa i le 1957. Sa i ai muamua atugaluga e uiga i lona saogalemu, ma o nisi o loʻo fautua mai e ono mafua ai faʻafitauli o le neura. Ae ui i lea, o iloiloga lata mai, e pei o se suʻesuʻega ia Iuni 2014 na lomia i totonu o le tusi talaaga Parasites and Vectors, ia maitauina "suʻega manu, suʻesuʻega suʻesuʻega, ma suʻesuʻega faʻalavelave e leʻi maua ai se faʻamaoniga o aʻafiaga ogaoga e fesootaʻi ma le faʻaaogaina fautuaina o le DEET."
E le na'o le DEET le auupega. O oloa o loʻo i ai mea aoga picaridin ma IR 3535 e tutusa lelei le aoga, o le tala lea a Dr. Dan Strickman o le Bill & Melinda Gates Foundation's Global Health Programme (o se lagolago a le NPR) ma le tusitala o le Puipuia o Iniseti Uu, Uoa, ma Faʻamaʻi.
O lo'o lipotia mai e le Centers for Disease Control and Prevention e fa'apea, o mea fa'ama'i o lo'o i ai so'o se tasi o nei mea aoga e saogalemu ma aoga. O nei repellents o loʻo faʻaaogaina lautele i le lalolagi atoa.
“Picaridine sili atu le aoga nai loDEETma e foliga mai e tete’e namu,” o lana tala lea. A fa’aaoga e tagata le DEET, e ono tula’i mai namu ae le utia. A latou fa’aaoga oloa o lo’o iai picaridin, e sili atu fo’i le tau tula’i mai o le namu. O mea fa’asaina o lo’o i ai le IR 3535 e fai si le aoga, o le tala lea a Strickman, ae e leai se manogi malosi o isi oloa.
O lo'o iai fo'i le petrolatum lemon eucalyptus (PMD), o se suau'u fa'anatura e maua mai lau manogi manogi ma lala o le la'au eucalyptus, lea e fautuaina fo'i e le CDC. O le PMD o le vaega o le suauʻu e faʻafefe ai iniseti. Na maua e tagata suʻesuʻe i le New Mexico State University o oloa o loʻo i ai le suauʻu eucalyptus lemoni e tutusa lava le aoga ma mea o loʻo i ai le DEET, ma o aʻafiaga na umi atu. "O nisi tagata e i ai se faʻailoga e uiga i le faʻaaogaina o vailaʻau i luga o latou paʻu. Latou te fiafia i mea faʻalenatura, "o le tala lea a Rodriguez.
I le 2015, na maua ai se mea e ofo ai: Victoria's Secret's Bombshell manogi sa matua aoga lava i le tuliesea o namu. Na taʻua e Hansen ma Rodriguez na latou faʻaopoopoina i a latou oloa faʻataʻitaʻi e avea o se faʻatonuga lelei ona latou te manatu o lona manogi fuga e tosina mai ai namu. E aliali mai e 'ino'ino le namu i le manogi.
O a latou suʻesuʻega lata mai, mai le 2017, na maua ai foi ni mea e ofo ai. O le oloa, e ta'ua o le Off Clip-On, e pipii i lavalava ma o lo'o i ai le metofluthrin fa'alagi fa'aiseti, lea e fautuaina fo'i e le CDC. O le masini e mafai ona ofuina ua mamanuina mo tagata e nonofo i se nofoaga e tasi, e pei o matua e matamata i se taaloga sofipolo. E ki e le tagata fai matapulepule se tama'i ili e fa'aola i le ma'a e feulaina ai se ao itiiti o le puao fa'afefe i le ea fa'ata'amilo i le tagata o lo'o ofuina. "E aoga moni lava," o le tala lea a Hansen, ma faʻaopoopo mai e aoga tele i le teteeina o iniseti e pei o le DEET poʻo le suauu o le lemon eucalyptus.
E le o oloa uma e maua ai taunuuga latou te folafola atu. O se su'esu'ega i le 2015 na maua ai le le aoga o patches vitamini B1 i le fa'ate'aina o namu. O se suʻesuʻega 2017 na aofia ai moligaʻo citronella i totonu o oloa e leʻi faʻafefe ai namu.
O su'esu'ega talu ai nei na fa'aalia ai o taulima ma fusi e ta'ua o le namu e fa'afefe e le namu. O nei oloa o loʻo i ai suauʻu eseese, e aofia ai le citronella ma lemongrass.
“Na ou utia e namu i taulima na ou suʻeina,” o le tala lea a Rodriguez. “Latou te faasalalau nei taulima ma fusi e fai ma puipuiga mai le Zika [se siama e feaveai e namu lea e mafai ona mafua ai ni faaletonu matuia o le fanau mai o tina maitaga], ae o nei taulima e matua le aoga lava.”
O masini Ultrasonic, e fa'aosoina leo e le mafai e tagata ona fa'alogoina ae o lo'o fai mai le au maketi e inoino namu, e le aoga foi. "O masini sonic na matou tofotofoina e leai se aoga," o le tala lea a Hansen. “Sa matou fa'ata'ita'i muamua isi masini, e le'i aoga. E leai se fa'amaoniga fa'asaienisi e fa'apea e tete'e le namu i le leo.
Fai mai tagata popoto e masani lava e sili atu le atamai le mulimuli i faatonuga a le gaosiga. Afai o le a iai tagata i fafo mo le itula pe lua, e tatau ona latou faʻaogaina oloa o loʻo i ai le faʻaititia o le DEET (o le igoa o loʻo fai mai e tusa ma le 10 pasene) mo le puipuiga. Fai mai Dr. Jorge Rey, sui faatonu o le Florida Medical Entomology Laboratory i Vero Beach, afai o le a iai tagata i nofoaga togavao, vaomatua, po o taufusi, e tatau ona latou faʻaaogaina le maualuga maualuga o le DEET - 20 pasene i le 25 pasene - ma suia pe a ma le fa itula. "O le maualuga o le faʻatonuga, o le umi foi lea," o le tala lea a Rey.
Toe fo'i, mulimuli ile fa'atonuga ole tui ole gaosiga. “O le toʻatele o tagata e manatu afai e lelei i ni vaega itiiti, e sili atu foʻi i se aofaʻiga tele,” o le tala lea a Dr. William Reisen, polofesa emeritus i le Iunivesite o Kalefonia, Davis School of Veterinary Medicine. “E te le tau taele i mea.”
A alu Ray i nofoaga o lo'o a'afia ai fa'ama'i, e pei o le Florida's Everglades National Park, e fa'atino su'esu'ega, na te ofuina ni mea e puipui ai. “O le a matou ofuina ofuvae uumi ma ofutino lima umi,” o lana tala lea. “Afai e matua’i leaga lava, o le a tatou fa’apipi’i pulou ma upega i luga o o tatou mata, tatou te fa’alagolago i vaega o tatou tino e fa’alatalata e te’ena ai namu.” E mafai ona faauigaina o tatou lima, ua, ma foliga. Ae ui i lea, e fautuaina e le au atamamai e aua le sasaina i ou foliga. Ina ia aloese mai le ita o mata, faʻapipiʻi le repellent i ou lima, ona olo lea i ou foliga.
Aua nei galo ou vae. O namu e iai ona mana'oga uiga'ese uigaese. O le tele o namu, ae maise namu Aedes o lo’o feavea’i le virusi o le Zika, e pei o le manogi o vae.
"O le ofuina o seevae e le o se manatu lelei," o le tala lea a Rodriguez. O seevae ma totini e taua, ma o le tuʻuina o ofuvae i totini poʻo seevae o le a fesoasoani e puipuia ai namu mai le oʻo i totonu o ou lavalava. I nofoaga e a'afia ai namu, na te ofuina ni ofuvae uumi ma e mautinoa lava e le o ni ofuvae yoga. “O le Spandex e fa'alelei i le namu, latou te utia i totonu. Ou te ofuina ofuvae ato ma ofutino lima umi ma fa'aofu DEET.”
E mafai e namu ona utia i soo se taimi o le aso, ae o le namu Aedes aegypti lea e feaveai le siama o le Zika e sili ona fiafia i itula o le taeao ma le afiafi, o le tala lea a Strickman. Afai e mafai, nofo i totonu ma faʻamalama faʻamalama poʻo le ea malulu i ia taimi.
Talu ai ona o nei namu e fa'atupu i le vai tu i totonu o atigipusa e pei o fagu fugala'au, pa'u tuai, pakete ma kalone lapisi, e tatau i tagata ona aveese so'o se vaega o vai tata'o. “O vaitaele e talia pe afai e le tuulafoaia,” o le tala lea a Ray. O vaila'au fa'aaogā e fa'amalu ai vaita'ele e mafai fo'i ona fa'ate'a ai namu. E mana'omia le va'ava'ai lelei e su'e uma nofoaga e mafai ona fa'atupu ai namu. “Ua ou vaai i namu o tupu aʻe i le ata o vai e latalata i goto po o le pito i lalo o le tioata e faaaogā e tagata e fufulu ai nifo,” o le tala lea a Strickman. O le fa'amamāina o vaega o lo'o iai vai e mafai ona fa'aitiitia ai le aofa'i o namu.
O le to'atele o tagata latou te faia lenei fa'amama fa'avae, o le fa'aitiitia fo'i o namu. "Atonu e le atoatoa, ae o le faitau aofaʻi o namu o le a faʻaitiitia tele," o le tala lea a Strickman.
Fai mai Hansen o loʻo galue lana fale suʻesuʻe i se tekinolosi e faʻamaʻaʻaina namu tane i faʻamalama ma faʻasaʻoloto ai i le siosiomaga. E fai le namu tane ma le fafine, ae tuu fuamoa le fafine, ae lē foʻi fua. O le tekinolosi o le a taulaʻi i meaola faʻapitoa, e pei o le Aedes aegypti namu, lea e faʻasalalauina ai le Zika, dengue fiva ma isi faʻamaʻi.
O se vaega o saienitisi Massachusetts o loʻo galulue i se faʻamaʻi namu e tumau i luga o le paʻu ma tumau mo le tele o itula poʻo ni aso foi, o le tala lea a Dr. Abrar Karan, o se fomaʻi i le Brigham and Women's Hospital. O ia o se tasi o tagata su'esu'e o le Hour72+, o se mea e fa'afefete ai na ia fai mai e le ulu i totonu o le pa'u pe ulu i totonu o le toto, ae e le aoga i le na'o le pa'u masani o le pa'u.
O le tausaga nei, na manumalo ai le Hour72+ i le $75,000 Dubilier taui sili i le tauvaga amata faaletausaga a le Aoga Pisinisi a Harvard. Ua fuafua Karan e faia nisi su'ega o le fa'ata'ita'iga, lea e le'i maua fa'apisinisi, e va'ai ai pe o le a le umi e mafai ai ona fa'atino lelei.
Taimi meli: Mati-17-2025