Ua vaaia le tuputupu aʻe tele o le maketi o vailaʻau faʻasaina i totonu o aiga i le lalolagi atoa ona o le faʻatelevaveina o le fausiaina o taulaga ma le malamalama atili o tagata i le soifua maloloina ma le tumama. O le faʻateleina o faʻamaʻi pipisi e pei o le dengue fever ma le malaria ua faʻateleina ai le manaʻoga mo vailaʻau faʻasaina i totonu o aiga i tausaga talu ai nei. Mo se faʻataʻitaʻiga, na lipotia mai e le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi e silia ma le 200 miliona mataupu o le malaria na lipotia i le lalolagi atoa i le tausaga talu ai, ma faʻamamafa ai le manaʻomia vave o ni faiga lelei e pulea ai vailaʻau faʻasaina. E le gata i lea, aʻo faʻateleina faʻafitauli o meaola faʻasaina, ua faʻateleina tele le aofaʻi o aiga o loʻo faʻaaogaina vailaʻau faʻasaina, ma e silia ma le 1.5 piliona iunite na faʻatau atu i le lalolagi atoa i le tausaga talu ai. O lenei tuputupu aʻe e mafua mai foi i le tuputupu aʻe o le vasega ogatotonu, lea o loʻo faʻamalosia ai le faʻaaogaina o oloa i aso uma e faʻamoemoe e faʻaleleia atili ai le tulaga lelei o le olaga.
Ua i ai se sao taua tele o le alualu i luma o tekinolosi ma mea fou i le mamanuina o le maketi o vailaau fa'asaina i totonu o aiga. O le fa'alauiloaina o vailaau fa'asaina e le afaina ai le siosiomaga ma e itiiti ifo le o'ona ua tosina mai ai tagata fa'atau e mafaufau i le siosiomaga. Mo se fa'ata'ita'iga, ua lauiloa tele vailaau fa'asaina e fa'avae i la'au, ma ua silia ma le 50 oloa fou ua lofia ai le maketi ma ulufale atu i faleoloa tetele i Europa ma Amerika i Matu. E le gata i lea, o fofo atamai e fa'aumatia ai vailaau fa'asaina e pei o mailei namu otometi i totonu o fale ua fa'ateleina le lauiloa, ma ua silia ma le 10 miliona iunite o fa'atauga i le lalolagi atoa i le tausaga talu ai. Ua i ai fo'i se aafiaga tele o le pisinisi fa'atau i luga o le initaneti i le fa'atupulaia o fa'atauga i luga o le initaneti o vailaau fa'asaina i totonu o aiga i le 20%, ma avea ai ma auala taua o le tufatufaina atu.
Mai se vaaiga fa'aitulagi, o lo'o fa'aauau pea ona avea Asia Pasefika ma maketi autu mo vaila'au fa'asaina o fale, e mafua mai i le faitau aofa'i tele o le itulagi ma le fa'atupula'ia o le malamalama i le puipuia o fa'ama'i. E silia ma le 40% o le aofa'i o le maketi e aofia ai le itulagi, fa'atasi ai ma Initia ma Saina o tagata fa'atau sili ona tetele. I le taimi nei, ua tula'i mai Amerika Latina o se maketi e vave ona tuputupu a'e, fa'atasi ai ma Pasila o lo'o va'aia le tuputupu a'e tele o le mana'oga a'o fa'aauau pea ona tau ma fa'ama'i e feavea'i e namu. Ua va'aia fo'i e le maketi le fa'ateleina o tagata gaosi oloa i le lotoifale, fa'atasi ai ma le silia ma le 200 kamupani fou ua ulufale atu i le alamanuia i le lua tausaga talu ai. O nei mea uma fa'atasi e fa'asino i se auala malosi o le tuputupu a'e mo le maketi o vaila'au fa'asaina o fale, e mafua mai i le fou, eseesega fa'aitulagi i le mana'oga, ma le suia o mana'oga o tagata fa'atau.
Suāuu Taua: Fa'aaogaina o le Mana o le Natura e Suia ai Vaila'au Fa'asaina i totonu o Aiga i se Lumana'i Saogalemu ma Lanumeamata
O loʻo iai se suiga tele i le maketi o vailaʻau faʻasaina i totonu o aiga agai i fofo faʻalenatura ma faʻalelei i le siosiomaga, ma ua avea ai suāuu taua ma mea e sili ona fiafia i ai. O lenei aga masani e mafua mai i le iloa atili e tagata faʻatau o aʻafiaga i le soifua maloloina ma le siosiomaga o vailaʻau faʻapitoa e faʻaaogaina i vailaʻau faʻasaina masani. O suāuu taua e pei o le lemongrass, neem, ma le eucalyptus ua lauiloa i o latou uiga lelei e teteʻe ai, ma avea ai ma se isi auala e manaia ai. O le maketi o le suāuu taua i le lalolagi atoa e faʻamoemoe e oʻo atu i le US$1.2 piliona i le 2023, e atagia ai le faʻatupulaia o le fiafia o tagata i oloa faʻalenatura. O le manaʻoga mo vailaʻau faʻasaina e faʻavae i le suāuu taua i totonu o taulaga ua matua faʻateleina, ma ua oʻo atu le faʻatauga i le lalolagi atoa i le 150 miliona iunite, o loʻo faʻaalia ai se suiga i mea e fiafia i ai tagata faʻatau agai i fofo e sili atu ona saogalemu ma gafataulimaina. E le gata i lea, e silia ma le US$500 miliona ua faʻafaigaluegaina i suʻesuʻega ma le faʻatulagaina o suāuu taua, o loʻo faʻaalia ai le tautinoga a le alamanuia i le faʻafouga ma le saogalemu.
O le tosina atu o suāuu taua i le maketi o vailaʻau faʻasaina iniseti i totonu o aiga ua faʻaleleia atili ona o loʻo ofoina atu ai le tele o faʻamanuiaga aoga, e aofia ai le manogi manaia ma meatotino e le oʻona, e fetaui ma le olaga atoa o tagata faʻatau i aso nei. I le 2023, e silia ma le 70 miliona aiga i Amerika i Matu lava ia o le a sui i vailaʻau faʻasaina iniseti e faʻavae i le suāuu taua. Na lipotia mai e se faʻatau oloa tele se faʻaopoopoga e 20% i le avanoa i luga o le fata mo nei oloa, ma faʻamamafaina ai lona sea maketi o loʻo faʻatupulaʻia. E le gata i lea, o le gafatia o le gaosiga o vailaʻau faʻasaina iniseti e faʻavae i le suāuu taua i le itulagi o Asia Pasefika na faʻateleina i le 30%, ona o le faʻatupulaʻia o le manaʻoga o tagata faʻatau ma le lagolago lelei a tulafono faatonutonu. Sa i ai foʻi se sao taua i luga o le initaneti, ma le silia ma le 500,000 vailaʻau faʻasaina iniseti fou e faʻavae i le suāuu taua na faʻalauiloa i le tausaga talu ai. A o faʻaauau pea ona alualu i luma le maketi, ua sauni suāuu taua e pulea le vaega o vailaʻau faʻasaina iniseti i totonu o aiga ona o lo latou aoga, saogalemu, ma le ogatasi ma le suiga i le lalolagi atoa agai i fofo ola lanumeamata.
E 56% o le maketi e fa'aaogaina vaila'au fa'asaina fa'apitoa: e ta'imua i le puleaina o manu fa'alafua i le lalolagi atoa ona o le fou ma le fa'atuatuaga o tagata fa'atau
O le maketi o vailaʻau faʻasaina i totonu o aiga o loʻo feagai ma se tuputupu aʻe e leʻi mafaufauina i le manaʻoga mo vailaʻau faʻasaina faʻapitoa, e mafua mai i lo latou aoga tele ma le tele o mea e mafai ona faʻaaogaina. O lenei manaʻoga e mafua mai i le tele o mea taua, e aofia ai lo latou gafatia e vave fasiotia ai le tele o meaola faʻasaina ma tuʻuina atu le puipuiga umi e le mafai e isi mea faʻalenatura. E taua tele, o vailaʻau faʻasaina faʻapitoa e pei o pyrethroids, organophosphates, ma carbamates ua avea ma mea taua i totonu o aiga, ma e silia ma le 3 piliona iunite na faʻatau atu i le lalolagi atoa i le tausaga talu ai. O nei oloa e lauiloa tele ona o lo latou vave galue ma le aoga i siosiomaga i totonu o taulaga lea e masani ona aʻafia ai tagata faʻasaina. Ina ia faʻamalieina manaʻoga o tagata faʻatau, ua faʻalauteleina e le alamanuia lona gafatia gaosi oloa, faʻatasi ai ma le silia ma le 400 fale gaosi oloa i le lalolagi atoa e faʻapitoa i le gaosiga o vailaʻau faʻasaina faʻapitoa, ma faʻamautinoa ai se sapalai mautu ma le tuʻuina atu i tagata faʻatau.
I le lalolagi atoa, o le tali atu i le maketi o vailaau fa'asaina mo aiga ua fa'asuia i se tulaga lelei, ma o atunuu e pei o Amerika ma Saina o lo'o ta'imua i le gaosiga ma le fa'aaogaina, ma le tele o gaosiga fa'aletausaga e silia ma le 50 miliona iunite. E le gata i lea, o le pisinisi vailaau fa'asaina mo aiga ua fa'asuia i vailaau fa'asaina mo aiga ua va'aia ai le tele o tupe teufaafaigaluega i le R&D i tausaga talu ai nei, e silia ma le $2 piliona, ma le fa'amoemoe e atiina ae ni fa'atulagaga e sili atu le saogalemu ma le lelei i le siosiomaga. O atina'e autu e aofia ai le fa'alauiloaina o vailaau fa'asaina e pala, lea e fa'aitiitia ai le a'afiaga i le siosiomaga e aunoa ma le fa'aleagaina o le aoga. E le gata i lea, o le suiga o le pisinisi i fofo fa'apipi'i atamai, e pei o pusa e tete'e atu i tamaiti ma e lelei i le siosiomaga, e atagia ai le tautino atu i le saogalemu ma le fa'asaoina o tagata fa'atau. O nei mea fou ua fa'amalosia ai le tuputupu a'e malosi o le maketi, ma o le pisinisi vailaau fa'asaina e fa'asuia i vailaau fa'asaina e fa'amoemoe e maua ai se isi $1.5 piliona i tupe maua i le isi lima tausaga. A'o fa'aauau pea ona pulea e nei oloa le maketi, o lo latou tu'ufa'atasia i ta'iala fa'apitoa mo le puleaina o manu fa'alafua e fa'amamafaina ai lo latou matafaioi taua i le tausiga o fale fa'aonaponei, ma ia mautinoa ai o lo'o avea pea i latou ma filifiliga muamua mo tagata fa'atau i le lalolagi atoa.
O le manaʻoga mo vailaʻau e teteʻe ai namu i le maketi vailaʻau e teteʻe ai namu i totonu o aiga o loʻo faʻatupulaʻia ona o le manaʻoga faanatinati e tau ai maʻi e feaveaʻi e namu, lea e avea ma lamatiaga tele i le soifua maloloina o le lalolagi. O namu e feaveaʻi nisi o faʻamaʻi sili ona mataʻutia i le lalolagi, e aofia ai le malaria, fiva dengue, siama Zika, fiva samasama ma le chikungunya. E tusa ai ma le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi (WHO), o le malaria lava ia e aʻafia ai le silia ma le 200 miliona tagata ma mafua ai le silia ma le 400,000 maliu i tausaga taʻitasi, aemaise lava i Aferika i saute o Sahara. I le taimi nei, e tusa ma le 100 miliona mataupu o le fiva dengue i tausaga taʻitasi, ma o loʻo faʻatupulaʻia tele mataupu, aemaise lava i itulagi o le teropika ma le teropika. E ui e seasea tupu, o le siama Zika e fesoʻotaʻi ma faʻaletonu matuia o le fananau mai, ma mafua ai ona salalau atu faʻasalalauga lautele mo le soifua maloloina lautele. O lenei faʻateleina mataʻutia o faʻamaʻi e feaveaʻi e namu o se faʻamalosiauga tele mo aiga e faʻafaigaluega tele i vailaʻau e teteʻe ai namu: e silia ma le 2 piliona vailaʻau e teteʻe ai namu e faʻatau atu i le lalolagi atoa i tausaga taʻitasi.
O le tuputupu aʻe o vailaʻau faʻamate namu i le maketi faʻamate namu i le lalolagi atoa ua faʻamalosia atili e ala i le faʻateleina o le malamalama ma fuafuaga faʻatino mo le soifua maloloina lautele. O malo ma faʻalapotopotoga soifua maloloina lautele ua faʻatupeina le silia ma le US$3 piliona i tausaga taʻitasi i polokalame e pulea ai namu, e aofia ai le tufatufaina atu o upega moega ua togafitia i vailaʻau faʻamate namu ma polokalame e faʻapupuna ai totonu o fale. E le gata i lea, o le atinaʻeina o ni vailaʻau fou ma sili atu ona lelei mo vailaʻau faʻamate namu ua iʻu ai i le faʻalauiloaina o le silia ma le 500 oloa fou i le lua tausaga talu ai e faʻafetaui ai manaʻoga eseese o tagata faʻatau. Ua vaʻaia foʻi e le maketi le tuputupu aʻe tele i faʻatauga i luga ole laiga, faʻatasi ai ma se faʻavae fefaʻatauaʻiga i luga ole initaneti o loʻo lipotia mai ai o faʻatauga o vailaʻau faʻamate namu ua faʻateleina i le silia ma le 300% i le taimi o le tumutumuga o le vaitau. A o faʻalauteleina nofoaga i taulaga ma suia e le suiga o le tau nofoaga e nonofo ai namu, o le manaʻoga mo fofo lelei e pulea ai namu e faʻamoemoeina o le a faʻaauau pea ona tuputupu aʻe, faʻatasi ai ma le maketi e faʻamoemoeina o le a faaluaina lona tele i le isi sefulu tausaga. O lenei aga e faʻamamafaina ai le taua tele o vailaʻau faʻamate namu o se vaega taua o fuafuaga faʻalesoifua maloloina lautele i le lalolagi atoa.
Manaoga maualuga: O le vaega o tupe maua mai le maketi o vailaau fa'asaina mo aiga i Asia Pasefika e o'o atu i le 47%, ma o lo'o tumau pea le tulaga ta'imua.
I le avea ai ma atunuu autu o tagata faʻatau i le maketi o vailaʻau faʻasaina mo aiga, o le itulagi o Asia Pasefika e iai sona sao taua ona o lona tulaga tulaga ese o le siʻosiʻomaga ma le tamaoaiga lautele. O aai tetele o le itulagi e pei o Mumbai, Tokyo ma Jakarta e masani lava ona manaʻomia ni fuafuaga lelei e pulea ai manu faʻalafua e faʻatumauina ai tulaga o le soifuaga e aʻafia ai le silia ma le 2 piliona tagata nonofo i totonu o taulaga. O atunuu e pei o Taialani, Filipaina ma Viatename e iai tau vevela ma le maualuga o faʻamaʻi pipisi e pei o le fiva dengue ma le malaria, ma o vailaʻau faʻasaina e faʻaaogaina i le silia ma le 500 miliona aiga i tausaga taʻitasi. Ua faʻavasegaina e le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi le itulagi o se "nofoaga vevela" mo nei faʻamaʻi, ma le silia ma le 3 miliona mataupu e lipotia i tausaga taʻitasi ma se manaʻoga faanatinati mo ni fofo lelei e pulea ai manu faʻalafua. E le gata i lea, o le vasega ogatotonu, lea e faʻamoemoe e oʻo atu i le 1.7 piliona tagata i le 2025, o loʻo faʻateleina le faʻatupeina o vailaʻau faʻasaina faʻaonaponei ma eseese, e atagia mai ai se suiga i paketi a aiga agai i le faʻamuamuaina o le soifua maloloina ma le tumama.
O mea e faamuamua i aganuu ma mea fou e taua tele foi i le faalauteleina o le maketi o vailaau e faaaoga mo aiga. I Iapani, o le mataupu faavae o le mottainai, po o le faaitiitia o otaota, ua uunaia ai le atinaeina o vailaau e faaaoga mo aiga e sili ona aoga ma umi le ola, faatasi ai ma kamupani na talosaga mo le silia ma le 300 pateni talafeagai i le tausaga talu ai. O le aga masani i vailaau e faaaoga mo le siosiomaga e lelei mo le siosiomaga, e taua tele, faatasi ai ma le siitia tele o fua faatatau o le faaaogaina i Initonesia ma Malasia ao faateleina le nofouta o tagata faatau i le siosiomaga. O le maketi i Asia Pasefika ua fuafua e $7 piliona le tau i le 2023, faatasi ai ma Saina ma Initia o loo i ai se vaega tele ona o le toatele o tagata ma le faateleina o le malamalama i le soifua maloloina. I le taimi lava e tasi, o loo faaauau pea ona olaola le vave o le fausiaina o taulaga, faatasi ai ma le itulagi ua faamoemoe e faaopoopo atu le 1 piliona tagata o loo nonofo i taulaga i le 2050, ma faamalosia atili ai lona tulaga o se maketi autu mo vailaau e faaaoga mo aiga. A o luʻitauina e le suiga o le tau auala masani e pulea ai manu faalafua, o le tautinoga a le itulagi o Asia-Pasefika i mea fou ma fetuunaiga o le a uunaia ai le manaoga i le lalolagi atoa mo fofo e aoga ma tumau mo vailaau e faaaoga mo aiga.
Taimi na lafoina ai: Tesema-02-2024



