suʻesuʻegabg

`Aafiaga o le malamalama i le tuputupu aʻe ma le atinaʻeina o laʻau

E maua e le malamalama le malosi e manaʻomia mo le photosynthesis i laʻau, ma mafai ai ona latou gaosia mea ola maliua le malosi i le taimi o le tuputupu aʻe ma le atinaʻe. E maua e le malamalama le malosi e manaʻomia e laʻau ma o le faʻavae lea mo le vaevaeina ma le faʻavasegaina o sela, le faʻatulagaina o chlorophyll, le tuputupu aʻe o aano ma le gaioiga o stomata. O le malosi o le malamalama, le photoperiod ma le lelei o le malamalama e taua tele i nei faiga. O le metabolism o le suka i laʻau e aofia ai le tele o faiga faʻatonutonu. O le malamalama, o se tasi o mea faʻatonutonu, e aʻafia ai le tuufaatasiga o le puipui o le sela, granules starch, le faʻatulagaina o le sucrose ma le fausiaina o fusi vascular. I se tulaga tutusa, i le tulaga o le metabolism o le suka e faʻatonutonuina e le malamalama, e aʻafia foʻi ituaiga suka ma genes. Na matou suʻesuʻeina faʻamaumauga o loʻo iai ma maua ai ni nai iloiloga talafeagai. O le mea lea, o lenei tusiga e aoteleina ai aafiaga o le malamalama i le tuputupu aʻe ma le atinaʻeina o laʻau faʻapea foʻi ma le metabolism o le suka ma talanoaina ai faiga o aafiaga o le malamalama i laʻau i auiliiliga atili, ma maua ai ni malamalamaga fou i faiga faʻatonutonu o le tuputupu aʻe o laʻau i lalo o tulaga eseese o le malamalama.

t01d7a99b23685982fa_副本
E maua mai le malamalama le malosi mo le photosynthesis o la'au ma e galue o se faailoilo o le siosiomaga e pulea ai le tele o vaega o le physiology o la'au. E mafai e la'au ona lagona suiga i tulaga o le malamalama i fafo e ala i le tele o photoreceptors e pei o phytochromes ma phototropins ma fa'atuina ni auala fa'ailoilo talafeagai e fa'atonutonu ai lo latou tuputupu a'e ma le atina'e. I lalo o tulaga maualalo o le malamalama, e fa'aitiitia ai le aofa'i o mea mago o la'au, fa'apea fo'i ma le fua faatatau o le photosynthesis, fua faatatau o le transpiration, stomatal conductance, ma le lautele o le 'au. E le gata i lea, o le malosi o le malamalama o se fesuia'iga taua e pulea ai faiga e pei o le tuputupu a'e o la'au, le fa'ateleina ma le fa'alauteleina o lau, le atina'eina o stomatal, photosynthesis, ma le vaevaeina o sela. O le lelei o le malamalama e tu'uina atu e ala i photoreceptors e fa'atonutonuina ai le ta'amilosaga atoa o le olaga o la'au, fa'atasi ai ma le eseese o le lelei o le malamalama e iai a'afiaga eseese i le morphology o la'au, photosynthesis, tuputupu a'e ma le atina'eina o totoga. E mafai e la'au ona fa'atonutonu lo latou tuputupu a'e ma le atina'e e tali atu ai i le photoperiod, lea e fa'alauiloa ai faiga e pei o le tuputupu a'e o fatu, fuga ma le matua o fua. E a'afia ai fo'i i tali a la'au i mea leaga, fetu'una'i i suiga eseese o le vaitau (Bao et al., 2024; Chen et al., 2024; Shibaeva et al., 2024).
O le suka, o se mea taua mo le tuputupu aʻe ma le atinaʻeina o laʻau, e ui i se faiga faigata o felauaiga ma le faʻaputuga lea e aʻafia ma faʻatonutonuina e le tele o mea. O le metabolism o le suka i laʻau e aofia ai le faʻaputuina, catabolism, faʻaaogaina, ma le liua o suka i laʻau, e aofia ai le felauaiga o le sucrose, faʻaliliuina o faailoilo, ma le faʻaputuina o le starch ma le cellulose (Kudo et al., 2023; Li et al., 2023b; Lo Piccolo et al., 2024). O le metabolism o le suka e faʻaaogaina ma faʻatonutonuina lelei ai suka, auai i le fetuʻunaʻiga o laʻau i suiga o le siosiomaga, ma maua ai le malosi mo le tuputupu aʻe ma le atinaʻeina o laʻau. O le malamalama e aʻafia ai le metabolism o le suka i laʻau e ala i le photosynthesis, faʻailo o le suka, ma le faʻatonutonuina o le photoperiod, faʻatasi ai ma suiga i tulaga o le malamalama e mafua ai suiga i metabolites o laʻau (Lopes et al., 2024; Zhang et al., 2024). O lenei iloiloga e taulaʻi i aafiaga o le malamalama i le faʻatinoga o le photosynthesis o laʻau, tuputupu aʻe ma le atinaʻeina, ma le metabolism o le suka. O loʻo talanoaina foʻi i le tusiga le alualu i luma o suʻesuʻega i aafiaga o le malamalama i uiga faʻaletino o laʻau, faʻatasi ai ma le faʻamoemoe e tuʻuina atu se faʻavae faʻavae mo le faʻaaogaina o le malamalama e faʻatonutonu ai le tuputupu aʻe o laʻau ma faʻaleleia atili ai le fua ma le lelei. O le sootaga i le va o le malamalama ma le tuputupu aʻe o laʻau e le o manino ma o loʻo fautua mai ai ni auala e ono mafai ona faia ai suʻesuʻega.
E tele uiga o le malamalama, ae o lona malosi ma lona lelei e sili ona tele sona aafiaga i laau. E masani ona faaaogaina le malosi o le malamalama e fua ai le pupula o se punavai o le malamalama po o le malosi o se ave. E faavae i luga o le galu, e mafai ona vaevaeina le malamalama i le ultraviolet, vaaia, ma le infrared. O le malamalama vaaia e vaevaeina foi i le mumu, moli, samasama, lanumeamata, lanumoana, indigo, ma le violet. E masani ona mitiia e laau le malamalama mumu ma le lanumoana o le malosiaga autu mo le photosynthesis (Liang et al., 2021).
Peita’i, o le fa’aaogaina o le eseese o le tulaga lelei o le malamalama i le fanua, le puleaina o le photoperiod, ma aafiaga o suiga o le malosi o le malamalama i la’au o ni fa’afitauli faigata ia e mana’omia ona foia. O le mea lea, matou te talitonu o le fa’aaogaina tatau o tulaga o le malamalama e mafai ona fa’aleleia atili ai le atina’eina o le fa’ata’ita’iga o le si’osi’omaga o la’au ma le fa’aaogaina fa’asolosolo o meafaitino ma le malosi, ma fa’aleleia atili ai le lelei o le tuputupu a’e o la’au ma fa’amanuiaga tau si’osi’omaga. I le fa’aaogaina o le a’oa’oga fa’aleleia o le si’osi’omaga, o le fetu’una’iga o le photosynthesis o la’au i le malamalama feololo ma le umi ua tu’ufa’atasia i totonu o le fa’ata’ita’iga o le faiga o le Lalolagi e fa’aitiitia ai le le mautonu o le fa’ata’ita’iga o le photosynthesis ma fa’aleleia atili ai le sa’o o le fa’ata’ita’iga (Luo ma Keenan, 2020). E masani ona fetu’una’i la’au i le malamalama feololo ma le umi, ma o latou gafatia photosynthesis ma le lelei o le fa’aaogaina o le malosi o le malamalama i le vavave ma le umi e mafai ona fa’aleleia atili, ma o lea e sili atu ona lelei ai le ausiaina o le fa’ata’ita’iga fa’ale-si’osi’omaga o le totoina o le fanua. E le gata i lea, pe a fa’aaogaina le totoina o le fanua, e fetu’una’i le malosi o le malamalama e tusa ai ma ituaiga la’au ma uiga o le tuputupu a’e e fa’alauiloa ai le tuputupu a’e maloloina o la’au. I le taimi lava e tasi, e ala i le fetuunaʻi o le fua faatatau o le lelei o le malamalama ma le faʻataʻitaʻiina o le taamilosaga masani o le malamalama, e mafai ai ona faʻavavevave pe faʻagesegese le fuga ma le fua mai o laʻau, ma maua ai le faʻatonutonuina sili atu ona saʻo o le faʻataʻitaʻiga o le fanua.
O le metabolism o le suka e pulea e le malamalama i la'au e fesoasoani i le fa'aleleia atili o le tuputupu a'e ma le atina'eina o la'au, fetu'una'i ma tete'e atu i mea tau le siosiomaga. O suka, o ni molela'au fa'ailoilo, e fa'atonutonuina le tuputupu a'e ma le atina'eina o la'au e ala i le fegalegaleai ma isi molela'au fa'ailoilo (e pei o phytohormones), ma fa'aa'afia ai faiga fa'aletino o la'au (Mukarram et al., 2023). Matou te talitonu o le su'esu'eina o faiga fa'atonutonu e feso'ota'i ai le siosiomaga o le malamalama i le tuputupu a'e o la'au ma le metabolism o le suka o le a avea ma se fuafuaga tau tamaoaiga lelei e ta'ita'ia ai faiga fa'afailele ma gaosiga. Fa'atasi ai ma le atina'eina o tekinolosi, o su'esu'ega i le lumana'i i le filifilia o puna'oa o le malamalama, e pei o tekinolosi fa'amalamalama fa'apitoa ma le fa'aaogaina o LED, e mafai ona fa'atinoina e fa'aleleia atili ai le lelei o le malamalama ma le fua o la'au, ma maua ai nisi meafaigaluega fa'atonutonu mo le tuputupu a'e ma le atina'eina o la'au (Ngcobo ma Bertling, 2024). Peita'i, o galu o le malamalama mumu ma le lanumoana e sili ona fa'aaogaina i su'esu'ega o lo'o iai nei i a'afiaga o le lelei o le malamalama i la'au. O le mea lea, e ala i le su'esu'eina o a'afiaga o le tele o uiga eseese o le malamalama e pei o le moli, samasama ma le lanumeamata i le tuputupu a'e ma le atina'eina o la'au, e mafai ona tatou atiina ae faiga o le gaioiga o le tele o puna'oa o le malamalama i la'au, ma fa'aaoga lelei ai uiga eseese o le malamalama i fa'aoga fa'atino. E manaʻomia ai nisi suʻesuʻega ma faʻaleleia atili. O le tele o faiga o le tuputupu aʻe ma le atinaʻeina o laʻau e faʻatonutonuina e phytochromes ma phytohormones. O le mea lea, o le aʻafiaga o le fegalegaleaiga o le malosi faʻapitoa ma mea totino i le tuputupu aʻe o laʻau o le a avea ma itu taua o suʻesuʻega i le lumanaʻi. E le gata i lea, o le suʻesuʻeina loloto o faiga faʻamolekula e aʻafia ai e tulaga eseese o le malamalama le tuputupu aʻe ma le atinaʻeina o laʻau, le metabolism o le suka, faʻapea foʻi ma aʻafiaga faʻatasi o le tele o mea tau siʻosiʻomaga i laʻau, o le a fesoasoani i le atinaʻeina atili ma le faʻaaogaina o le gafatia o laʻau eseese, lea o le a mafai ai ona faʻaaogaina i vaega e pei o faʻatoʻaga ma vailaʻau faʻamaʻi.

 

Taimi na lafoina ai: Setema-11-2025