su'esu'ebg

O su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai le gaioiga o kenera namu e feso'ota'i ma suiga o le tetee atu i iniseti ile taimi

O le aoga o vailaau iniseti e faasaga i namu e mafai ona matua ese lava i taimi eseese o le aso, faapea foi i le va o le ao ma le po. O se su'esu'ega i Florida na maua ai o namu o le Aedes aegypti vao e tete'e i le permethrin e sili ona ma'ale'ale i le iniseti i le va o le vaeluapo ma le oso a'e o le la. Ona fa'atupula'ia lea o le tetee i le aso atoa, i le taimi na sili ai ona gaioi le namu, e oso i le afiafi ma le afa muamua o le po.
O mea na maua o se suʻesuʻega na faia e tagata suʻesuʻe i le Iunivesite o Florida (UF) o loʻo i ai ni aafiaga mamao mopulea fa'ama'ifa'apolofesa, fa'atagaina i latou e fa'aoga lelei vaila'au fa'atosina, fa'asaoina tupe, ma fa'aitiitia lo latou a'afiaga o le si'osi'omaga. "Na matou mauaina o le maualuga o tui opermethrinna manaʻomia e tape ai namu i le 6 i le afiafi ma le 10 i le afiafi O nei faʻamatalaga e taʻu mai ai e mafai ona sili atu le aoga o le permethrin pe a faʻaoga i le va o le vaeluapo ma le vaveao (6 i le taeao) nai lo le afiafi (pe a ma le 6 i le afiafi), "o le tala lea a Lt. Sierra Schloop, o se tusitala faʻatasi o le suʻesuʻega. Na lomia le suʻesuʻega i le Journal of Medical Entomology ia Fepuari. le Iunivesite o Florida faatasi ai ma Eva Buckner, Ph.D., le tusitala sinia o le suesuega.
Atonu e foliga mai o se lagona masani o le taimi sili e faʻaoga ai se iniseti i namu o le taimi e foliga mai e pisapisao, fememeaʻi, ma utia, ae e le o taimi uma, i le faʻataʻitaʻiga i le permethrin, o se tasi o vailaʻau e lua e masani ona faʻaaogaina e le namu i le Iunaite Setete, lea na faʻaaogaina i lenei suʻesuʻega. O le namu Aedes aegypti e masani ona utia i le ao, i totonu ma fafo, ma e sili ona malosi pe a ma le lua itula pe a mavae le oso aʻe o le la ma ni nai itula aʻo leʻi goto le la. E mafai e le malamalama fa'akomepiuta ona fa'alautele le taimi latou te fa'aaluina i le pogisa.
Aedes aegypti (e masani ona ta'ua o le namu fiva samasama) e maua i konetineta uma se'i vagana ai le Antarctica ma o le ve'a lea mo siama e mafua ai le chikungunya, dengue, fiva samasama, ma le Zika. Ua fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi o le tele o faʻamaʻi faʻamaʻi i Florida.
Ae ui i lea, na taʻua e Schluep o le mea moni mo le tasi ituaiga namu i Florida atonu e le moni mo isi itulagi. O mea eseese, e pei o le nofoaga fa'afanua, e mafai ona mafua ai le fa'asologa o fa'asologa o genome o se namu fa'apitoa e ese mai i'uga a Chihuahuas ma Great Danes. O le mea lea, na ia fa'amamafa ai, o fa'amaumauga a le su'esu'ega e na'o le namu fiva samasama i Florida.
E tasi le taofi, peitaʻi, o lana tala lea. O mea na maua i lenei su'esu'ega e mafai ona fa'asalalauina e fesoasoani ia i tatou e malamalama atili ai i isi faitau aofa'i o ituaiga.
O se sailiiliga autu o le suʻesuʻega na faʻaalia ai o nisi o kenera e gaosia ai enzymes e faʻafefeteina ma faʻamama le permethrin na aʻafia foi i suiga i le malosi o le malamalama ile 24 itula. O lenei suʻesuʻega na taulaʻi i naʻo le lima genes, ae o taunuuga e mafai ona faʻapipiʻiina i isi kenera i fafo atu o le suʻesuʻega.
"Tuuina atu mea ua tatou iloa e uiga i nei masini ma e uiga i le namu biology, e talafeagai le faʻalauteleina o lenei manatu i tua atu o nei kene ma lenei faitau aofaʻi," o le tala lea a Schluep.
O le faʻamatalaga poʻo le gaioiga o nei kenera e amata ona faʻateleina pe a uma le 2 i le afiafi ma tumutumu i le pogisa i le va o le 6 i le afiafi ma le 2 am Schlup faʻailoa mai o le tele o kenera o loʻo aʻafia i lenei faagasologa, naʻo le lima na suʻesuʻeina. Fai mai a ia atonu e mafua ona o nei kenera e galue malosi, e faʻaleleia atili le faʻamama. E mafai ona teuina enzymes mo le faʻaaogaina pe a faʻagesegese a latou gaosiga.
"O se malamalamaga sili atu i suiga o le aso i le tetee atu i iniseti faʻatalanoaina e enzymes detoxification i Aedes aegypti e mafai ona faʻaogaina le faʻaogaina o iniseti i taimi e maualuga ai le faʻafitauli ma e maualalo le gaioiga o le enzyme," o lana tala lea.
"Suiga i aso taʻitasi i le maʻaleʻale o le permethrin ma le faʻaalia o kenera metabolic i Aedes aegypti (Diptera: Culicidae) i Florida"
Ed Ricciuti o se tusitala, tusitala, ma le natura o loʻo tusitusi mo le silia ma le afa seneturi. O lana tusi lata mai o Backyard Bears: Big Animals, Suburban Sprawl, and the New Urban Jungle (Countryman Press, Iuni 2014). O ona tulagavae o loo i le lalolagi atoa. E faapitoa o ia i le natura, faasaienisi, faasao, ma le faamalosia o tulafono. Sa avea muamua o ia ma pule i le New York Zoological Society ma ua galue nei mo le Wildlife Conservation Society. Atonu na o ia lava le tagata i luga o le 57th Street Manhattan na utia e se coati.
Aedes scapularis namu faatoa maua muamua i le 1945 i Florida. Ae ui i lea, o se suʻesuʻega fou o faʻataʻitaʻiga namu na aoina i le 2020 na maua ai namu Aedes scapularis ua faʻamautu nei i latou i le itumalo o Miami-Dade ma Broward i le tele o Florida. [Faitau atili]
O anai fa'aulu e masani lava i Amerika Tutotonu ma Amerika i Saute ma e na'o le lua nofoaga e maua i le Iunaite Setete: Dania Beach ma Pompano Beach, Florida. O se su'esu'ega fou o le faitau aofa'i o tagata e lua o lo'o ta'u mai ai na mafua mai i le osofa'iga lava e tasi. [Faitau atili]
I le maeʻa ai o le mauaina o le namu e mafai ona feoaʻi mamao e faʻaaoga ai matagi maualuga, o isi suʻesuʻega o loʻo faʻalauteleina ai ituaiga ma vaega o namu o loʻo aʻafia i ia femalagaiga - o mea e mautinoa e faʻalavelave ai taumafaiga e taofia le sosolo o le malaria ma isi faʻamaʻi namu i Aferika. [Faitau atili]

 

 

Taimi meli: Me-26-2025