suʻesuʻegabg

Ua faʻaalia e le suʻesuʻega le gaioiga o kenera o namu e fesoʻotaʻi ma le teteʻe atu i iniseti e suia i le aluga o taimi

E mafai ona matuā eseese le aogā o vailaʻau e faʻasaga i namu i taimi eseese o le aso, faʻapea foʻi i le va o le ao ma le pō. Na maua i se suʻesuʻega i Florida o namu vao Aedes aegypti e teteʻe i le permethrin e sili ona maaleale i le vailaʻau e faʻasaga i namu i le va o le vaeluaga o le po ma le oso aʻe o le la. Ona faʻateleina lea o le teteʻe i le aso atoa, i le taimi e sili ona toaga ai namu, ma sili ona aʻafia i le pogisa ma le afa muamua o le po.
O faʻaiʻuga o se suʻesuʻega na faia e le au suʻesuʻe i le Iunivesite o Florida (UF) e iai ni aafiaga tetele mopulega o manu faalafuatagata tomai faapitoa, ma mafai ai ona latou faʻaaogaina vailaʻau faʻasaina i se auala sili atu ona lelei, sefe tupe, ma faʻaitiitia ai lo latou aʻafiaga i le siosiomaga. "Na matou iloa ai o le maualuga o le fua opermethrinsa manaʻomia e fasioti namu i le 6 i le afiafi ma le 10 i le po. O nei faʻamaumauga e faʻaalia ai atonu e sili atu le aoga o le permethrin pe a faʻaaogaina i le va o le vaeluaga o le po ma le tafa o ata (6 i le taeao) nai lo le pogisa (pe tusa o le 6 i le afiafi),” o le tala lea a Lt. Sierra Schloop, o se tusitala lagolago o le suʻesuʻega. Na lolomiina le suʻesuʻega i le Journal of Medical Entomology ia Fepuari. O Schloop, o se ofisa o suʻesuʻega faʻamaʻi i le UF Naval Sealift Command, o se tamaititi aʻoga faʻailoga fomaʻi i le suʻesuʻega faʻamaʻi i le Iunivesite o Florida faʻatasi ai ma Eva Buckner, Ph.D., le tusitala sinia o le suʻesuʻega.
Atonu e foliga mai o se manatu masani le manatu o le taimi sili e faʻaaoga ai se vailaʻau e tineia ai namu o le taimi e sili ona latou ono gugulu, feleleaʻi, ma u ai, ae e le o taimi uma e tupu ai lena mea, aemaise lava i faʻataʻitaʻiga i le permethrin, o se tasi o vailaʻau e lua e sili ona faʻaaogaina e tineia ai namu i le Iunaite Setete, lea na faʻaaogaina i lenei suʻesuʻega. E u le namu Aedes aegypti i le ao, i totonu ma fafo, ma e sili ona gaoioi pe tusa ma le lua itula talu ona oso aʻe le la ma ni nai itula aʻo leʻi goto le la. E mafai e le malamalama faʻapitoa ona faʻateleina le taimi e mafai ona latou faʻaaluina i le pogisa.
O le Aedes aegypti (e masani ona ta'ua o le namu o le fiva samasama) e maua i konetineta uma vagana ai Antarctica ma o le avefe'au lea o siama e mafua ai le chikungunya, dengue, fiva samasama, ma le Zika. Ua feso'ota'i ma le pepesi o le tele o fa'ama'i pipisi i Florida.
Peita’i, na matauina e Schluep o le mea moni mo le tasi ituaiga namu i Florida atonu e le moni mo isi itulagi. O mea eseese, e pei o le tulaga fa’afanua, e mafai ona mafua ai ona ese taunuuga o le fa’asologa o genome o se namu faapitoa mai i namu o Chihuahuas ma Great Danes. O le mea lea, na ia fa’amamafa mai ai, o fa’ai’uga o le su’esu’ega e na’o le namu fiva samasama i Florida e fa’atatau i ai.
Peita’i, e tasi le lapata’iga, o lana tala lea. E mafai ona fa’alauteleina fa’ai’uga o lenei su’esu’ega e fesoasoani ia i tatou e malamalama atili ai i isi vaega o le ituaiga manu.
O se tasi o mea taua na maua i le suʻesuʻega na faʻaalia ai o nisi o kenera e gaosia ai enzymes e faʻamaʻaʻaina ma faʻamamāina le permethrin na aʻafia foʻi i suiga i le malosi o le malamalama i le 24 itula. O lenei suʻesuʻega na taulaʻi i na o kenera e lima, ae o taunuuga e mafai ona faʻaopoopoina i isi kenera i tua atu o le suʻesuʻega.
"Ona o mea ua tatou iloa e uiga i nei faiga ma e uiga i le biology o namu, e talafeagai ai le faʻalauteleina o lenei manatu i tua atu o nei genes ma lenei faitau aofaʻi o namu," o le tala lea a Schluep.
E amata ona faʻateleina le faʻaalia poʻo le galuega a nei kenera pe a uma le 2 i le aoauli ma sili ona maualuga i le pogisa i le va o le 6 i le afiafi ma le 2 i le vaveao. Ua taʻua e Schlup o le tele o kenera o loʻo aʻafia i lenei faiga, e naʻo le lima ua suʻesuʻeina. Fai mai a ia atonu ona o le galulue malosi o nei kenera, e faʻaleleia atili ai le faʻamamaina o mea. E mafai ona teuina ia enzymes mo le faʻaaogaina pe a faʻagesegese lo latou gaosiga.
"O se malamalamaga sili atu i suiga i le ao i le tete'e atu i iniseti e mafua mai i enzymes e fa'amamā ai iniseti i le Aedes aegypti e ono mafai ai ona fa'aogaina fa'apitoa iniseti i taimi e sili ona vaivai ai ma e maualalo le gaioiga o le enzyme e fa'amamā ai iniseti," o lana tala lea.
"Suiga i le ao i le lagona o le permethrin ma le faʻaalia o le metabolic gene i Aedes aegypti (Diptera: Culicidae) i Florida"
O Ed Ricciuti o se tusitala, tusitala, ma se tagata suʻesuʻe i mea tau natura ua silia ma le afa seneturi o tusitusi. O lana tusi lata mai o le Backyard Bears: Big Animals, Suburban Sprawl, and the New Urban Jungle (Countryman Press, Iuni 2014). O ona tulagavae ua i le lalolagi atoa. E faapitoa o ia i le natura, saienisi, puipuiga o le natura, ma le faamalosia o tulafono. Sa avea muamua o ia ma se tagata e vaaia manu i le New York Zoological Society ma o lea ua galue mo le Wildlife Conservation Society. Atonu o ia lava le tagata i le 57th Street o Manhattan ua u e se coati.
E na'o le faatasi lava ona maua muamua namu Aedes scapularis, i le 1945 i Florida. Peita'i, o se su'esu'ega fou o fa'ata'ita'iga namu na aoina i le 2020 na maua ai ua fa'atuina nei namu Aedes scapularis i totonu o itumalo o Miami-Dade ma Broward i le atunu'u autu o Florida. [Faitau atili]
O mogamoga ulu-cone e afua mai i Amerika Tutotonu ma Amerika i Saute ma e na o nofoaga e lua e maua ai i le Iunaite Setete: Dania Beach ma Pompano Beach, Florida. O se suʻesuʻega fou tau kenera o vaega e lua ua fautua mai ai na afua mai i latou i le osofaʻiga lava e tasi. [Faitau atili]
I le maeʻa ai o le mauaina e mafai e namu ona femalagaaʻi i ni nofoaga mamao e ala i matagi maualuluga, o loʻo faʻalauteleina atili ai suʻesuʻega i ituaiga ma vaega o namu e aʻafia i ia femalagaaʻiga - o mea ia e mautinoa e faigata ai taumafaiga e taofia ai le salalau o le malaria ma isi faʻamaʻi e feaveaʻi e namu i Aferika. [Faitau atili]

 

 

Taimi na lafoina ai: Me-26-2025