O lenei galuega faatino na iloiloina ai faʻamaumauga mai ni faʻataʻitaʻiga tetele se lua e aofia ai le ono taamilosaga o le fanaina o pyrethroid i totonu o le fale i le vaitaimi e lua tausaga i le aai o Iquitos i Peru. Na matou atiaʻe se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e tele tulaga e faʻailoa ai mafuaʻaga o le faʻaitiitia o le faitau aofaʻi o Aedes aegypti lea na mafua mai i le (i) faʻaaogaina talu ai nei o vailaʻau iniseti e matua maualalo lava le voluma (ULV) i totonu o aiga ma le (ii) faʻaaogaina o le ULV i aiga tuaoi poʻo aiga lata ane. Na matou faʻatusatusaina le fetaui lelei o le faʻataʻitaʻiga i le tele o fuafuaga faʻatatau o le aoga o le fanaina e faʻavae i luga o galuega eseese o le pala o le taimi ma le avanoa e puʻeina ai aafiaga tuai o vailaʻau iniseti ULV.
O a matou taunuuga ua faaalia ai o le faaitiitia o le tele o A. aegypti i totonu o se aiga na mafua ona o le fana i totonu o le aiga lava e tasi, ae o le fana i aiga tuaoi e leai se isi aafiaga faaopoopo. O le aoga o gaoioiga fana e tatau ona iloiloina e faavae i luga o le taimi talu mai le fana mulimuli, aua matou te lei mauaina se aafiaga faaopoopo mai le fana sosoo. E faavae i luga o la matou faataitaiga, matou te fuafua o le aoga o le fana na faaitiitia i le 50% pe tusa ma le 28 aso talu ona fana.
O le faʻaitiitia o le faitau aofaʻi o namu Aedes aegypti i totonu o aiga sa faʻalagolago tele lava i le aofaʻi o aso talu mai le togafitiga mulimuli i se aiga, ma faʻamamafaina ai le taua o le faʻasusuina o le siama i nofoaga e maualuga le lamatiaga, faʻatasi ai ma le tele o le faʻasusu e faʻalagolago i le faʻagasologa o le pipisi i le lotoifale.
O le Aedes aegypti o le avefe'au autū lea o le tele o arbovirus e mafai ona mafua ai fa'ama'i pipisi tetele, e aofia ai le dengue virus (DENV), chikungunya virus, ma le Zika virus. O lenei ituaiga namu e masani ona 'ai i tagata ma e masani ona 'ai i tagata. E fetaui lelei ma siosiomaga i totonu o taulaga [1,2,3,4] ma ua nonofo i le tele o vaega i le teropika ma le subtropics [5]. I le tele o nei itulagi, e toe tutupu fa'afuase'i le pepesi o le dengue, ma i'u ai i le tusa ma le 390 miliona mataupu i tausaga ta'itasi [6, 7]. I le leai o se togafitiga po'o se tui puipui lelei ma lautele, o le puipuiga ma le puleaina o le pipisi o le dengue e fa'alagolago i le fa'aitiitia o le faitau aofa'i o namu e ala i auala eseese e pulea ai le pepesi, e masani ona fa'asusuina vaila'au e fa'atatau i namu matutua [8].
I lenei suʻesuʻega, na matou faʻaaogaina faʻamaumauga mai ni suʻega tetele se lua na toe faia i le fanua, o le faʻaaogaina o le pyrethroid i totonu o le fale i le taulaga o Iquitos, i le Peruvian Amazon [14], e faʻatatau ai le tele o aafiaga o le faʻaaogaina o le pyrethroid i totonu o le fale i le taimi ma le taimi, e faʻatatau i le tele o Aedes aegypti i totonu o le aiga i tua atu o le aiga taʻitoʻatasi. O se suʻesuʻega na faia muamua na iloiloina ai le aafiaga o togafitiga e le tele o le vai e faʻatatau i le i ai o aiga i totonu pe i fafo atu o se nofoaga tele o togafitiga. I lenei suʻesuʻega, na matou sailia ai le faʻavasegaina o aafiaga o togafitiga i se tulaga sili atu ona lelei, i le tulaga o aiga taʻitoʻatasi, ina ia malamalama i le sao o togafitiga i totonu o le aiga pe a faʻatusatusa i togafitiga i aiga tuaoi. I se taimi puupuu, na matou faʻatatauina ai le aafiaga faʻaopoopo o le toe faʻaaogaina o le pyrethroid pe a faʻatusatusa i le faʻaaogaina lata mai i le faʻaitiitia o le tele o Aedes aegypti i totonu o le aiga ina ia malamalama ai i le tele o le faʻaaogaina o le pyrethroid e manaʻomia ma ia iloilo ai le paʻu o le aoga o le faʻaaogaina o le pyrethroid i le aluga o taimi. O lenei auʻiliʻiliga e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o fuafuaga e pulea ai le vector ma tuʻuina atu faʻamatalaga mo le faʻatulagaina o faʻataʻitaʻiga e vavalo ai lo latou aoga [22, 23, 24].
O se faʻatusa vaaia o le fuafuaga o le mamao o le liʻo na faʻaaogaina e fuafua ai le pasene o aiga i totonu o se liʻo i se mamao tuʻuina atu mai le aiga i na togafitia i vailaʻau faʻamate iniseti i le vaiaso na muamua atu i le t (o aiga uma i e i totonu o le 1000 m mai le sone puipuia). I lenei faʻataʻitaʻiga mai le L-2014, o le aiga i sa i totonu o le eria na togafitia ma o le suʻesuʻega matutua na faia ina ua maeʻa le taamilosaga lona lua o le faʻasusuina. O mama mamao e faʻavae i luga o mamao e iloa e felelei ai namu Aedes aegypti. O mama mamao B e faʻavae i luga o se tufatufaina tutusa i le 100 m taʻitasi.
Sa matou fa'ata'ita'iina se fua faigofie b e ala i le fuafuaina o le pasene o aiga i totonu o se mama i se mamao fa'atulagaina mai le aiga i na togafitia i vaila'au fa'asaina i le vaiaso na muamua atu i le t (Faila fa'aopoopo 1: Laulau 4).
lea o le h o le aofaʻi o aiga i le mama r, ma o le r o le mamao i le va o le mama ma le aiga i. O mamao i le va o mama e fuafuaina e amanaʻia ai mea nei:
O le fetaui lelei o le faʻataʻitaʻiga o le galuega faatino o le aafiaga o le suāsusu i totonu o le aiga e faʻatatau i le taimi. O laina mumu mafiafia e faʻatusalia ai faʻataʻitaʻiga sili ona fetaui, lea o le laina mafiafia e faʻatusalia ai faʻataʻitaʻiga sili ona fetaui ma isi laina mafiafia e faʻatusalia ai faʻataʻitaʻiga e le o ese tele le WAIC mai le WAIC o le faʻataʻitaʻiga sili ona fetaui. B Galuega faatino o le pala e faʻaaogaina i aso talu mai le suāsusu mulimuli na i totonu o faʻataʻitaʻiga sili e lima e sili ona fetaui, ua faʻavasegaina e le averesi o le WAIC i faʻataʻitaʻiga uma e lua.
O le fa'aitiitiga fuafuaina o le aofa'i o Aedes aegypti i le aiga e feso'ota'i ma le aofa'i o aso talu mai le taimi mulimuli na fa'asusu ai. O le fua fa'atatau o lo'o tu'uina atu o lo'o fa'aalia ai le fa'aitiitiga o se fua fa'atatau, lea o le fua fa'atatau o le fua fa'atatau (RR) o le fua fa'atatau o le tulaga o le fa'asusuina i le laina fa'avae e leai se fa'asusuina.
Na fuafua e le faʻataʻitaʻiga o le aoga o le fana na paʻu i le 50% pe tusa ma le 28 aso talu ona fana, aʻo le faitau aofaʻi o Aedes aegypti na toetoe lava a toe malosi atoatoa pe tusa ma le 50–60 aso talu ona fana.
I lenei suʻesuʻega, matou te faʻamatalaina ai aafiaga o le faʻasusuina o le pyrethroid i totonu o le fale i le tele o Aedes aegypti i totonu o le aiga e faʻatatau i le taimi ma le tele o le faʻasusuina i tafatafa o le aiga. O se malamalamaga sili atu i le umi ma le tele o aafiaga o le faʻasusuina i luga o le faitau aofaʻi o Aedes aegypti o le a fesoasoani e faʻailoa ai sini sili ona lelei mo le ufiufiina o le avanoa ma le tele o le faʻasusuina e manaʻomia i le taimi o togafitiga e pulea ai siama ma faʻamatalaina ai le faʻataʻitaʻiga e faʻatusatusa ai auala eseese e pulea ai siama. O a matou taunuuga e faʻaalia ai o le faʻaitiitia o le faitau aofaʻi o Aedes aegypti i totonu o le aiga e tasi na mafua mai i le faʻasusuina i totonu o le aiga lava e tasi, ae o le faʻasusuina o aiga i eria tuaoi e leai se isi aafiaga. O aafiaga o le faʻasusuina i luga o le tele o Aedes aegypti i totonu o le aiga na faʻalagolago tele lava i le taimi talu mai le faʻasusuina mulimuli ma faʻaitiitia malie i le silia ma le 60 aso. E leai se isi faʻaitiitiga o le faitau aofaʻi o Aedes aegypti na matauina ona o le aafiaga faʻaopoopo o le tele o faʻasusuina i totonu o le aiga. I se aotelega, ua faʻaitiitia le aofaʻi o Aedes aegypti. O le aofaʻi o namu Aedes aegypti i totonu o se aiga e faʻalagolago tele lava i le taimi ua mavae talu mai le faʻasusuina mulimuli i totonu o lena aiga.
O se tapula'a taua o la matou su'esu'ega o le matou le pulea lea o le matua o namu matutua o le Aedes aegypti na aoina. O su'esu'ega muamua o nei fa'ata'ita'iga [14] na maua ai se aga agai i se fa'asalalauga laiti o fafine matutua (fa'ateleina o le aofa'i o fafine e le'i fanau) i nofoaga na togafitia i le L-2014 pe a fa'atusatusa i le sone puipuia. O le mea lea, e ui lava matou te le'i mauaina se fa'amatalaga fa'aopoopo o le fa'asusuina i totonu o aiga lata ane i le tele o le A. aegypti i totonu o se aiga, e le mafai ona matou mautinoa e leai se a'afiaga fa'aitulagi i le fa'agasologa o le faitau aofa'i o le A. aegypti i nofoaga e masani ona fa'asusuina.
O isi tapula'a o la matou su'esu'ega e aofia ai le le mafai ona fa'amatalaina se fa'asusu fa'afuase'i na faia e le Matagaluega o le Soifua Maloloina pe tusa ma le 2 masina a'o le'i faia le fa'asusu fa'ata'ita'i a le L-2014 ona o le le lava o fa'amatalaga auiliili i lona nofoaga ma le taimi. O su'esu'ega na faia muamua na fa'aalia ai o nei fa'asusu sa i ai ni aafiaga tutusa i le vaega o lo'o su'esu'eina, ma avea ai ma se fa'avae masani mo le tele o Aedes aegypti; o le mea moni, na amata ona toe fa'aleleia le faitau aofa'i o Aedes aegypti ina ua faia le fa'asusu fa'ata'ita'i [14]. E le gata i lea, o le eseesega o taunuuga i le va o vaitaimi fa'ata'ita'i e lua atonu e mafua mai i eseesega i le mamanu o su'esu'ega ma le eseese o le vaivai o Aedes aegypti i le cypermethrin, fa'atasi ai ma le S-2013 e sili atu ona maaleale nai lo le L-2014 [14]. Matou te lipotia atu taunuuga e sili ona tutusa mai su'esu'ega e lua ma aofia ai le fa'ata'ita'iga na fetaui ma le fa'ata'ita'iga a le L-2014 o la matou fa'ata'ita'iga mulimuli. Ona o le mamanu faʻataʻitaʻi a le L-2014 e sili atu ona talafeagai mo le iloiloina o le aʻafiaga o le faʻasusuina talu ai nei i luga o le faitau aofaʻi o namu Aedes aegypti, ma o le faitau aofaʻi o Aedes aegypti i le lotoifale na atiaʻe le teteʻe i pyrethroids i le faaiuga o le 2014 [41], na matou manatu ai o lenei faʻataʻitaʻiga o se filifiliga e sili atu ona faʻasao ma sili atu ona talafeagai mo le ausia o sini o lenei suʻesuʻega.
O le fa'asolo mafolafola o le pi'o o le pala o le suāvai na matauina i lenei su'esu'ega atonu e mafua mai i le tu'ufa'atasiga o le fua fa'atatau o le fa'aleagaina o le cypermethrin ma le fa'asologa o le faitau aofa'i o namu. O le vaila'au fa'asaina o le cypermethrin e fa'aaogaina i lenei su'esu'ega o se pyrethroid e fa'aleagaina tele lava e ala i le photolysis ma le hydrolysis (DT50 = 2.6–3.6 aso) [44]. E ui lava e masani ona manatu o pyrethroids e vave ona fa'aleagaina pe a uma ona fa'aoga ma e la'ititi lava mea e totoe, o le fua fa'atatau o le fa'aleagaina o pyrethroids e sili atu le telegese i totonu o le fale nai lo fafo, ma o le tele o su'esu'ega ua fa'aalia ai e mafai e le cypermethrin ona tumau i le ea ma le efuefu i totonu o le fale mo ni masina pe a uma ona fa'asusu [45,46,47]. O fale i Iquitos e masani ona fausia i ni auala pogisa ma vaapiapi ma ni nai fa'amalama, lea e ono fa'amatalaina ai le fa'aitiitia o le fua fa'atatau o le fa'aleagaina ona o le photolysis [14]. E le gata i lea, o le cypermethrin e matua'i oona lava i namu Aedes aegypti e vaivai i fua maualalo (LD50 ≤ 0.001 ppm) [48]. Ona o le natura hydrophobic o le cypermethrin o totoe, e foliga mai e le afaina ai anufe o namu i le vai, o le mafuaaga lea o le toe faaleleia o namu matutua mai nofoaga o anufe o loo olaola i le aluga o taimi e pei ona faamatalaina i le suesuega muamua, faatasi ai ma se vaega maualuga o fafine e le oviparous i nofoaga ua togafitia nai lo o nofoaga puipuia [14]. O le taamilosaga o le olaga o le namu Aedes aegypti mai le fuamoa i le tagata matua e mafai ona 7 i le 10 aso e faalagolago i le vevela ma ituaiga namu.[49] O le tuai o le toe faaleleia o le faitau aofai o namu matutua e mafai ona faamatala atili e le mea moni e faapea o le cypermethrin o totoe e fasiotia pe teena nisi o namu matutua fou faatoa tutupu mai ma nisi o namu matutua ua faatoa aumaia mai nofoaga e lei togafitia muamua, faapea foi ma le faaitiitia o fuamoa e fofoa ona o le faaitiitia o le numera o namu matutua [22, 50].
O faʻataʻitaʻiga na aofia ai le talafaasolopito atoa o le faʻasusuina o aiga i aso ua mavae sa le saʻo lelei ma e vaivai le faʻatatauga o le aʻafiaga nai lo faʻataʻitaʻiga na aofia ai naʻo le aso lata mai o le faʻasusuina. E le tatau ona avea lenei mea ma faʻamaoniga e le manaʻomia ona toe togafitia aiga taʻitasi. O le toe faʻaleleia o le faitau aofaʻi o A. aegypti na matauina i la matou suʻesuʻega, faʻapea foʻi ma suʻesuʻega ua mavae [14], ina ua maeʻa le faʻasusuina, o loʻo fautua mai ai e manaʻomia ona toe togafitia aiga i se taimi e fuafua e le faʻasalalauga i le lotoifale ina ia toe faʻatuina ai le taofiofia o le A. aegypti. O le tele o le faʻasusuina e tatau ona faʻatatau muamua i le faʻaitiitia o le ono maua o le pipisi o le Aedes aegypti fafine, lea o le a fuafuaina e le umi e faʻamoemoeina o le vaitaimi o le faʻasusuina mai fafo (EIP) - o le taimi e alu ai mo se avetaʻavale ua 'ai tele i le toto ua aʻafia e faʻasusu i le isi tagata talimalo. I le isi itu, o le EIP o le a faʻalagolago i le ituaiga o siama, le vevela, ma isi mea. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le tulaga o le fiva dengue, e tusa lava pe fasiotia e le faʻasusuina o iniseti iniseti tagata matutua uma e aʻafia, e mafai e le faitau aofaʻi o tagata ona tumau pea le pipisi mo le 14 aso ma e ono aʻafia ai namu fou [54]. Ina ia pulea le sosolo o le fiva dengue, e tatau ona puʻupuʻu le va o fanafanaga nai lo le va o togafitiga faʻamaʻi iniseti ina ia faʻaumatia ai namu fou e ono u ai namu ua aʻafia aʻo leʻi aʻafia isi namu. E mafai ona faʻaaogaina aso e fitu o se taʻiala ma se iunite fua talafeagai mo ofisa e pulea ai siama. O le mea lea, o le fanafanaga faʻamaʻi iniseti i vaiaso taʻitasi mo le itiiti ifo i le 3 vaiaso (e aofia ai le vaitaimi atoa o le faʻamaʻi pipisi o le namu) o le a lava lea e puipuia ai le sosolo o le fiva dengue, ma o a matou taunuuga e faʻaalia ai o le aoga o le fanafanaga muamua o le a le faʻaitiitia tele i lena taimi [13]. O le mea moni, i Iquitos, na manuia le faʻaitiitia e pulega o le soifua maloloina o le sosolo o le dengue i le taimi o le pepesi e ala i le faia o taamilosaga e tolu o le fanafanaga faʻamaʻi iniseti e matua maualalo lava i nofoaga tapuni i totonu o le vaitaimi o ni nai vaiaso i ni nai masina.
Ma le mea mulimuli, o a matou taunuuga ua faaalia ai o le aafiaga o le fa'asusuina i totonu o fale sa fa'atapula'aina i aiga na faia ai, ma o le fa'asusuina o aiga tuaoi e le'i fa'aitiitia atili ai le faitau aofa'i o Aedes aegypti. E mafai e namu matutua Aedes aegypti ona nonofo latalata pe i totonu o le fale lea latou te fofoa mai ai, fa'apotopoto e o'o atu i le 10 mita le mamao, ma malaga i se mamao e 106 mita.[36] O le mea lea, o le fa'asusuina o le eria o lo'o siomia ai se fale atonu e leai se aafiaga tele i le aofa'i o Aedes aegypti i totonu o lena fale. O lenei mea e lagolagoina ai sailiiliga muamua e fa'apea o le fa'asusuina i fafo pe faataamilo i fale e leai se aafiaga [18, 55]. Peita'i, e pei ona ta'ua i luga, atonu e iai ni aafiaga fa'aitulagi i le fa'agasologa o le faitau aofa'i o A. aegypti e le mafai e la matou fa'ata'ita'iga ona iloa.
Taimi na lafoina ai: Fepuari-06-2025



