O lenei poloketi na suʻesuʻeina faʻamaumauga mai faʻataʻitaʻiga tetele se lua e aofia ai le ono taamilosaga o le faʻaogaina o le pyrethroid i totonu mo le lua tausaga i le Peruvian Amazon city o Iquitos. Na matou faia se fa'ata'ita'iga fa'afuafua fa'afuafua e fa'ailoa ai mafua'aga o le fa'aitiitia o le faitau aofa'i o Aedes aegypti na fa'atupuina e (i) fa'aaoga lata mai nei e aiga o vailaau fa'ama'i (ULV) ma (ii) fa'aoga ULV i aiga tuaoi po'o aiga lata ane. Na matou fa'atusatusaina le fetaui lelei o le fa'ata'ita'iga i le tele o fua fa'atatau e mafai ona fa'asalaina e fa'atatau i galuega fa'aleagaina fa'ale-tino ma fa'aleaganu'u eseese e pu'e ai a'afiaga tuai ole ULV insecticides.
O a matou fa'ai'uga o lo'o fa'ailoa mai ai o le fa'aitiitia o le A. aegypti i totonu o se aiga na mafua ona o le fa'apaiaina i totonu o le fale e tasi, ae o le fa'apaia i totonu o aiga tuaoi e leai se aafiaga fa'aopoopo. E tatau ona iloiloina le aoga o gaoioiga e fa'atatau i le taimi talu mai le fa'asalaina mulimuli, ona e le'i maua se a'afiaga fa'aopoopo mai le fa'asolosolo fa'asolosolo. Fa'avae i la matou fa'ata'ita'iga, na matou fa'atatauina le fa'aitiitia o le lelei o le fa'apa'i i le 50% pe a ma le 28 aso talu ona fa'asu.
Ole fa'aitiitia ole aofa'i ole namu ole Aedes aegypti ile aiga sa fa'alagolago ile aofa'i o aso talu mai le togafitiga mulimuli ile aiga, ma fa'ailoa ai le taua o le fa'apipi'iina i nofoaga e maualuga le lamatiaga, fa'atasi ai ma le fa'asu'iina e fa'alagolago ile fa'agaioia o felauaiga ile lotoifale.
Aedes aegypti o le ve'a muamua lea o le tele o arbovirus e mafai ona mafua ai fa'ama'i tetele, e aofia ai le dengue virus (DENV), chikungunya virus, ma le Zika virus. O lenei ituaiga namu e fafaga tele i tagata ma e masani ona fafaga tagata. E fetaui lelei i siosiomaga o le taulaga [1,2,3,4] ma ua nofoia le tele o eria i le teropika ma subtropics [5]. I le tele o nei itulagi, o le dengue e toe tupu mai i lea taimi ma lea taimi, ma mafua ai le tusa ma le 390 miliona mataupu i tausaga taʻitasi [6, 7]. I le leai o se togafitiga po'o se tui puipuia ma avanoa lautele, o le puipuia ma le puleaina o le dengue e fa'alagolago i le fa'aitiitia o le faitau aofa'i o le namu e ala i auala eseese e fa'atonutonu ai ve'a, e masani lava ona fa'asalaina ni iniseti e fa'atatau i namu matutua [8].
I lenei suʻesuʻega, sa matou faʻaogaina faʻamatalaga mai ni faʻataʻitaʻiga tetele se lua, faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le tele-low volume indoor pyrethroid spraying i le taulaga o Iquitos, i le Peruvian Amazon [14], e faʻatusatusa ai le faʻaogaina o le vaʻaia ma le faʻaletino o le sasaina o le tele-maualalo i luga o le aiga Aedes aegypti tele i tua atu o le aiga taʻitasi. O se suʻesuʻega talu ai na suʻesuʻeina ai le aʻafiaga o togafitiga ultra-maualalo e faʻatatau i aiga i totonu poʻo fafo atu o se vaega faʻalavelave tele. I lenei suʻesuʻega, na matou taumafai e faʻaleagaina aʻafiaga o togafitiga i se tulaga sili atu, i le tulaga o le aiga taʻitoʻatasi, ia malamalama i le sao faʻatatau o togafitiga i totonu o aiga pe a faʻatusatusa i togafitiga i aiga tuaoi. I le taimi nei, na matou fa'atatauina le fa'atuputeleina o a'afiaga o le toe fa'apa'iina pe a fa'atusatusa i le fa'ato'a lata mai o le fa'apa'iaina i le fa'aitiitia o le tele o le Aedes aegypti i aiga ina ia malamalama ai i le tele o le fa'apa'iina o mana'omia ma iloilo ai le fa'aitiitia o le lelei o le fa'amama i le taimi. O lenei auʻiliʻiliga e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga o le pulea o vete ma tuʻuina atu faʻamatalaga mo le faʻavasegaina o faʻataʻitaʻiga e vaʻai ai lo latou aoga [22, 23, 24].
Fa'aaliga va'aia ole polokalame mamao mama na fa'aogaina e fa'atatauina le aofa'i o aiga i totonu o se mama i se mamao mai aiga i na togafitia i iniseti i le vaiaso na muamua atu i le t (o aiga uma i totonu ole 1000 m o le sone pa puipui). I le fa'ata'ita'iga lea mai le L-2014, sa i ai le aiga i le vaega sa togafitia ma sa faia le su'esu'ega a tagata matutua ina ua mae'a le ta'amilosaga lona lua o le fa'ainu. O mama mamao e fa'avae i le mamao e iloa e namu Aedes aegypti e felelei ai. O mama mamao B e fa'avae i luga ole tufatufaga tutusa ile 100 m.
Sa matou fa'ata'ita'iina se fua faigofie e ala i le fa'atatauina o le aofa'i o aiga i totonu o se mama i se mamao mai le aiga i na togafitia i vailaau fa'ama'i i le vaiaso na muamua atu i le t (Faisili Faaopoopo 1: Laulau 4).
o le h o le numera o aiga i le mama r, ma le r o le mamao lea i le va o le mama ma le aiga i. O le mamao i le va o mama e fuafua e faʻatatau i mea nei:
Fa'ata'ita'iga fa'atusa e fetaui lelei o le galuega fa'amamafa i totonu o le fale. O laina mumu mafiafia o lo'o fa'atusalia ai fa'ata'ita'iga e sili ona fetaui lelei, o le laina pito sili ona mafiafia e fa'atusa ai fa'ata'ita'iga e sili ona fetaui ma isi laina mafiafia e fa'atusalia ai fa'ata'ita'iga o lo'o fa'atusalia le WAIC mai le WAIC fa'ata'ita'iga sili ona fetaui. B Fa'atino galuega fa'apala i aso talu mai le fa'asua mulimuli na i totonu o fa'ata'ita'iga pito i luga e lima e sili ona fetaui, fa'avasega i le averesi WAIC i fa'ata'ita'iga uma e lua.
Ole fa'aitiitiga fa'atatau ole numera Aedes aegypti ile aiga e fa'atatau ile aofa'i o aso talu mai le fa'asalaina mulimuli. O le faʻatusatusaga o loʻo tuʻuina atu o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitiga o se fua faʻatatau, lea o le fua faatatau (RR) o le fua faatatau lea o le faʻataʻitaʻiga o le faʻapipiʻiina i le laina e leai se faʻafefe.
O le fa'ata'ita'iga na fa'atatauina na pa'u'u i le 50% pe a ma le 28 aso talu ona uma le fa'apa'i, a'o le faitau aofa'i o Aedes aegypti na toetoe a toe malosi pe a ma le 50-60 aso talu ona fa'asa.
I totonu o lenei su'esu'ega, matou te fa'amatalaina a'afiaga o totonu o le fale ultra-low volume pyrethroid spraying i luga o le aiga Aedes aegypti abundance e avea o se galuega o le taimi ma le lautele fa'avanoa o le fufulu latalata i le aiga. O le malamalama atili i le umi ma le lautele o le fa'aogaina o a'afiaga o le Aedes aegypti o le a fesoasoani e iloa ai sini sili ona lelei mo le fa'afanua fa'afanua ma fa'asausauina taimi e mana'omia i le taimi o fa'atonuga o le ve'e ma fa'ailoa le fa'ata'ita'iga o le fa'atusatusaina o ta'iala e mafai ona fa'atonutonuina ve'a. O a matou fa'ai'uga o lo'o fa'aalia ai o le fa'aitiitia o le faitau aofa'i o le Aedes aegypti i totonu o le aiga e tasi na fa'atupuina e ala i le sasaina i totonu o le aiga lava e tasi, ae o le fa'apaiaina o aiga i nu'u tuaoi e leai se a'afiaga fa'aopoopo. O a'afiaga o le fa'apa'iaina o le tele o le Aedes aegypti o aiga sa fa'alagolago i le taimi talu mai le fa'asalaina mulimuli ma faasolosolo fa'aitiitia ile 60 aso. E le'i toe fa'aitiitia le aofa'i o le Aedes aegypti na maitauina ona o le fa'atuputeleina o a'afiaga o le tele o fa'ama'i i totonu o aiga. I se faapuupuuga, ua faaitiitia le numera o Aedes aegypti. Ole aofa'i ole namu Aedes aegypti ile aiga e fa'alagolago ile taimi ua te'a talu mai le fa'asala mulimuli ile fale.
O se tapula'a taua o la matou su'esu'ega o le le pulea lea o le matua o namu Aedes aegypti matutua na aoina. O suʻesuʻega muamua o nei faʻataʻitaʻiga [14] na maua ai se faʻataʻitaʻiga i le tufatufaina atu o tausaga laiti o tamaʻitaʻi matutua (faʻateleina le aofaʻi o fafine nulliparous) i nofoaga L-2014-togafitiga faʻatusatusa i le sone pa puipui. O le mea lea, e ui lava matou te leʻi mauaina se faʻamatalaga faʻamatalaga faaopoopo o le faʻafefe i totonu o aiga lata ane i luga o le tele o A. aegypti i totonu o se aiga, e le mafai ona matou mautinoa e leai se aʻafiaga faʻaitulagi i luga o le malosi o le faitau aofaʻi o A. aegypti i nofoaga e faʻafefe soo ai.
O isi tapula'a o la matou su'esu'ega e aofia ai le le mafai ona fa'ailoa se fa'alavelave fa'afuase'i na faia e le Matagaluega o le Soifua Malōlōina pe a ma le 2 masina a'o lumana'i le L-2014 fa'ata'ita'iga fa'ata'oto ona o le leai o ni fa'amatalaga auiliili i lona nofoaga ma le taimi. O su'esu'ega talu ai na fa'aalia ai o nei pulumu e tutusa lava a'afiaga i le vaega o su'esu'ega, ma fausia ai se fa'avae masani mo Aedes aegypti densities; ioe, na amata ona toe fa'aleleia le faitau aofa'i o le Aedes aegypti ina ua faia le fa'ata'ita'iga o le su'iina [14]. E le gata i lea, o le eseesega o taunuuga i le va o vaitau faʻataʻitaʻiga e lua atonu e mafua mai i le eseesega o suʻesuʻega suʻesuʻega ma le eseʻesega o le Aedes aegypti i le cypermethrin, ma le S-2013 e sili atu ona maaleale nai lo le L-2014 [14]. Matou te lipotia fa'ai'uga sili ona tumau mai su'esu'ega e lua ma aofia ai le fa'ata'ita'iga fa'atatau i le su'ega L-2014 e fai ma a matou fa'ata'ita'iga mulimuli. Talu ai ona o le L-2014 faʻataʻitaʻiga mamanu e sili atu ona talafeagai mo le suʻesuʻeina o le aʻafiaga o le sasaina lata mai i luga o le faitau aofaʻi o namu Aedes aegypti, ma o le aofaʻi o Aedes aegypti i le lotoifale na atiae le tetee i pyrethroids i le faaiuga o le 2014 [41], matou te manatu o lenei faʻataʻitaʻiga o se filifiliga sili atu ona puipuia ma sili atu ona talafeagai e ausia ai sini o lenei suʻesuʻega.
O le fa'ata'atiaga mafolafola o le fa'apala pala o lo'o va'aia i lenei su'esu'ega e ono mafua mai i le tu'ufa'atasiga o le fa'aleagaina o le cypermethrin ma le fa'atosinaina o tagata namu. O le cypermethrin insecticide o loʻo faʻaaogaina i lenei suʻesuʻega o se pyrethroid e faʻaleagaina muamua e ala i le photolysis ma le hydrolysis (DT50 = 2.6-3.6 aso) [44]. E ui lava e masani ona manatu pyrethroids e faʻaleagaina vave pe a uma ona faʻaoga ma e laʻititi toega, o le faʻaleagaina o le pyrethroids e sili atu le lemu i totonu nai lo fafo, ma o nisi suʻesuʻega ua faʻaalia ai e mafai e le cypermethrin ona tumau i totonu o le ea ma le pefu mo masina pe a uma le faʻafefe [45,46,47]. O fale i Iquitos e masani ona fausia i ala pogisa, vaapiapi ma nai faamalama, e mafai ona faʻamatalaina le faʻaitiitia o le faʻaleagaina ona o le photolysis [14]. E le gata i lea, o le cypermethrin e sili ona oona i namu Aedes aegypti e mafai ona maua i tui maualalo (LD50 ≤ 0.001 ppm) [48]. Ona o le natura o le hydrophobic o totoe o le cypermethrin, e le mafai ona afaina ai namu vai, faʻamatalaina le toe faʻaleleia o tagata matutua mai nofoaga o loʻo galue malosi i le aluga o taimi e pei ona faʻamatalaina i le suʻesuʻega muamua, faʻatasi ai ma se vaega maualuga o tamaʻitaʻi e le oviparous i nofoaga togafitia nai lo le pa puipui [14]. O le taamilosaga o le namu Aedes aegypti mai le fuamoa i le matua e mafai ona umi le 7 i le 10 aso e fuafua i le vevela ma ituaiga namu.[49] O le tuai o le toe faʻaleleia o le faitau aofaʻi o tagata matutua namu e mafai ona faʻamatalaina atili e le mea moni o le cypermethrin totoe e fasiotia pe faʻasalaina nisi o tagata matutua fou faatoa aliaʻe ma nisi na faʻafeiloaʻi tagata matutua mai nofoaga e leʻi togafitia lava, faʻapea foʻi ma le faʻaitiitia o fuamoa ona o le faʻaitiitia o numera matutua [22, 50].
O fa'ata'ita'iga na aofia ai le tala fa'asolopito atoa o le su'iina o fale i aso ua mavae e sili atu ona leaga le sa'o ma vaivai fua fa'atatau nai lo fa'ata'ita'iga na aofia ai na'o le aso sili ona lata mai e fa'ainu ai. E le tatau ona avea lenei mea ma faamaoniga e le manaʻomia ona toe togafitia aiga taʻitasi. O le toe faʻaleleia o le faitau aofaʻi o A. aegypti na matauina i la matou suʻesuʻega, faʻapea foʻi ma suʻesuʻega talu ai [14], e leʻi umi talu ona fufuluina, e taʻu mai ai e manaʻomia le toe togafitia o aiga i se taimi e faʻamoemoeina e le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga faʻapitonuʻu e toe faʻatuina ai A. aegypti suppression. E tatau ona fa'aautu fa'aautu i le fa'aitiitiga o le fa'ama'i o le fafine Aedes aegypti, lea e fa'atatau i le umi fa'amoemoe o le vaitaimi fa'ama'i ese (EIP) - o le taimi e alu ai se ve'a na a'afia i le toto fa'ama'i e fa'ama'i i le isi au. I le isi itu, o le EIP o le a faʻalagolago i le siama, vevela, ma isi mea. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le tulaga o le dengue fever, e tusa lava pe faʻaumatia e le iniseti manu uma o loʻo aʻafia ai tagata matutua, e mafai ona faʻamaʻi le faitau aofaʻi o tagata mo le 14 aso ma e ono aʻafia ai namu fou fou [54]. Ina ia taofiofia le sosolo o le fiva dengue, e tatau ona pupuu le va i le va o vaiinu nai lo le va o togafitiga o iniseti e aveese ai namu fou faatoa alia'e e ono utia ai namu a'o le'i a'afia isi namu. O aso e fitu e mafai ona faʻaaogaina e fai ma taʻiala ma se iunite talafeagai o fua mo lala sooupu faʻatonutonuina. O le mea lea, o le sasaina o iniseti i vaiaso taitasi mo le itiiti ifo i le 3 vaiaso (e ufiufi ai le taimi atoa o le faʻamaʻi o le tagata talimalo) o le a lava e puipuia ai le faʻamaʻiina o le fiva dengue, ma o matou faʻaiʻuga e faʻaalia ai o le aoga o le faʻasalaina muamua o le a le faʻaitiitia tele i lena taimi [13]. O le mea moni, i Iquitos, na fa'amanuiaina e le pulega o le soifua maloloina le fa'aitiitia o le fa'ama'i o le dengue i le taimi o se fa'ama'i e ala i le fa'atinoina o ta'amilosaga se tolu o le tele-maualalo-volume tui iniseti i nofoaga tapuni mo se vaitaimi o nai vaiaso i ni nai masina.
Mulimuli ane, o a matou fa'ai'uga o lo'o fa'aalia ai o le a'afiaga o le fa'apaiaina i totonu na fa'atapula'aina i aiga na fa'atino ai, ma o le fa'apaiaina o aiga tuaoi e le'i fa'aitiitia ai le faitau aofa'i o Aedes aegypti. O namu matutua Aedes aegypti e mafai ona tumau i tafatafa po'o totonu o le fale e fofoa ai, fa'apotopoto e oo atu i le 10 mita le mamao, ma feoa'i i le averesi o le mamao e 106 m.[36] O le mea lea, o le fufuluina o le vaega i tafatafa o se fale atonu e leai se aafiaga taua i numera Aedes aegypti i totonu o lena fale. O lenei mea e lagolagoina ai suʻesuʻega talu ai o le faʻafefe i fafo poʻo totonu o fale e leai se aoga [18, 55]. Ae ui i lea, e pei ona taʻua i luga, atonu e iai ni aʻafiaga faʻaitulagi i luga ole A. aegypti faʻateleina le faitau aofaʻi e le mafai e la tatou faʻataʻitaʻiga ona iloa.
Taimi meli: Feb-06-2025