O le faʻaleagaina o laʻau e mafua mai i le tauvaga mai vao ma isi faʻamaʻi pipisi e aofia ai siama, siama, fungi, ma iniseti e matua faʻaleagaina ai lo latou gaosiga ma i nisi tulaga e mafai ona faʻaumatia atoa ai se faʻatoʻaga. I aso nei, o fua faʻatoʻaga e maua mai i le faʻaaogaina o ituaiga eseese e teteʻe atu i faʻamaʻi, faiga faʻapitoa mo le puleaina o meaola faʻaola, ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e pulea ai faʻamaʻi o laʻau, iniseti, vao, ma isi faʻamaʻi pipisi. I le 1983, e $1.3 piliona na faʻaaluina i vailaʻau faʻasaina—e le aofia ai vailaʻau faʻasaina—e puipuia ma faʻatapulaʻa ai le faʻaleagaina o faʻatoʻaga mai faʻamaʻi o laʻau, nematodes, ma iniseti. O le ono leiloa o faʻatoʻaga pe a leai se faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e sili atu nai lo lena tau.
Mo le tusa ma le 100 tausaga, o le fa'ato'aga mo le tete'e atu i fa'ama'i ua avea ma vaega taua o le gaosiga o fa'ato'aga i le lalolagi atoa. Peita'i, o manuia e ausia e le fa'ato'aga o la'au e tele lava ina fa'aalia ma e mafai ona le tumau. O lona uiga, ona o le le lava o fa'amatalaga fa'avae e uiga i le galuega a kenera mo le tete'e atu, o su'esu'ega e masani ona fa'afuase'i nai lo su'esu'ega fa'apitoa. E le gata i lea, o so'o se taunuuga e mafai ona pu'upu'u ona o le suiga o le natura o siama ma isi manu fa'alafua a'o fa'aofiina fa'amatalaga fou fa'asolopito i totonu o faiga fa'ato'aga faigata.
O se faʻataʻitaʻiga sili ona lelei o le aafiaga o suiga tau kenera o le uiga o le poleni mama e faʻatupuina i le tele o ituaiga sana tetele e fesoasoani i le gaosiga o fatu faʻafefiloi. O laʻau o loʻo i ai le cytoplasm o Texas (T) e faʻaliliuina atu lenei uiga mama tane e ala i le cytoplasm; e fesoʻotaʻi ma se ituaiga faapitoa o mitochondrion. E le o iloa e le au faifaatoʻaga, o nei mitochondria sa i ai foʻi le vaivai i se mea oona e gaosia e le fungus pathogenic.HelminthosporiummaisiO le iʻuga o le faʻamaʻi pipisi o le pala o lau sana i Amerika i Matu i le taumafanafana o le 1970.
O metotia na faʻaaogaina i le mauaina o vailaʻau faʻasaina o iniseti e tele lava ina faʻaaogaina i suʻesuʻega faʻapitoa. Faatasi ai ma sina faʻamatalaga muamua pe leai foi i le auala e galue ai, e faia ai suʻega i vailaʻau e filifili ai i latou e fasiotia ai iniseti, limu, poʻo vao ae le afaina ai le laau poʻo le siosiomaga.
Ua maua mai i auala fa'atino ni manuia tetele i le puleaina o nisi o manu fa'alafua, aemaise lava vao, fa'ama'i fungal, ma iniseti, ae o lo'o fa'aauau pea le tauiviga, talu ai o suiga fa'ale-kenera i nei manu fa'alafua e masani ona toe fa'afo'isia ai lo latou malosi i luga o se ituaiga la'au e tete'e pe fa'ate'ia ai fo'i le manu fa'alafua i se vaila'au fa'asaina. O le mea o lo'o misi mai lenei ta'amilosaga e foliga mai e le gata o le vaivai ma le tete'e atu o se malamalamaga manino i meaola ma la'au latou te osofa'ia. A'o fa'ateleina le malamalama i manu fa'alafua—o latou kenera, biochemistry, ma le physiology, o latou talimalo ma fegalegaleaiga i le va o latou—o le a faia ni fuafuaga e sili atu ona lelei ma sili atu ona lelei mo le puleaina o manu fa'alafua.
O lenei mataupu ua fa'ailoa mai ai ni auala su'esu'e se tele ina ia malamalama atili ai i faiga fa'avae fa'aletino e ono fa'aaogaina e pulea ai siama ma iniseti o la'au. O le biology molecular e ofoina atu ni metotia fou mo le vavae'eseina ma le su'esu'eina o gaioiga a genes. O le iai o la'au e vaivai ma tete'e ma siama mata'utia ma siama e le mata'utia e mafai ona fa'aaogaina e iloa ai ma vavae'eseina genes e pulea ai fegalegaleaiga i le va o le talimalo ma le pathogen. O su'esu'ega o le fausaga lelei o nei genes e mafai ona ta'ita'ia ai ni fa'ailoga e uiga i fegalegaleaiga fa'akemikolo e tutupu i le va o meaola e lua ma le fa'atonutonuina o nei genes i le pathogen ma totonu o a'ano o le la'au. E tatau ona mafai i le lumana'i ona fa'aleleia atili auala ma avanoa mo le fesiita'iga o uiga mana'omia mo le tete'e i la'au fa'ato'aga ma, i se isi itu, ia fatuina siama o le a mata'utia fa'asaga i vao ua filifilia po'o manu fa'alafua arthropod. O le malamalama atili i le neurobiology o iniseti ma le kemisi ma le gaioiga o mea e fa'atonutonuina, e pei o hormones endocrine e fa'atonutonuina le metamorphosis, diapause, ma le toe gaosia, o le a tatalaina ai ni auala fou mo le puleaina o manu fa'alafua iniseti e ala i le fa'alavelaveina o latou physiology ma amioga i tulaga taua o le ta'amilosaga o le olaga.
Taimi na lafoina ai: Ape-14-2021



