E taua tele le sao o taitai pisinisi o foma'i manu i le fa'amautinoaina o le manuia o le fa'alapotopotoga e ala i le fa'alauiloaina o tekinolosi fa'aonaponei ma mea fou a'o fa'atumauina pea le tausiga lelei o manu. E le gata i lea, e taua tele fo'i le sao o taitai o a'oga foma'i manu i le fa'atulagaina o le lumana'i o le galuega e ala i le a'oa'oina ma le musuia o le isi tupulaga o foma'i manu. Latou te ta'ita'ia le atina'eina o mataupu aoaoina, polokalame su'esu'e, ma taumafaiga fa'afaia'oga fa'apitoa e saunia ai tamaiti a'oga mo le matata o lo'o fa'atupula'ia o le foma'i manu. Fa'atasi ai, o nei taitai e fa'atino le alualu i luma, fa'alauiloa faiga sili ona lelei ma lagolagoina le tulaga sa'o o le galuega fa'afoma'i manu.
Ua fa'alauiloa talu ai nei e pisinisi foma'i manu eseese, fa'alapotopotoga ma a'oga ni fa'alauiloaga fou ma tofiga. O i latou ua ausia le alualu i luma i galuega e aofia ai i latou nei:
Ua fa’alauteleina e le Elanco Animal Health Incorporated lana komiti fa’afoe i le to’a 14 sui, fa’atasi ai ma sui fou o Kathy Turner ma Craig Wallace. O lo’o galulue fo’i fa’atonu uma e lua i komiti tau tupe, fuafuaga ma le va’ava’aia a Elanco.
O Turner o loʻo umia ni tofiga taua i le IDEXX Laboratories, e aofia ai le Ofisa Sili o Maketi. Ua silia ma le 30 tausaga o umia e Wallace ni tofiga faʻauluuluga i kamupani lauiloa e pei o le Fort Dodge Animal Health, Trupanion ma Ceva.
“Matou te fiafia e faafeiloa’i atu ia Kathy ma Craig, o ni taitai iloga se toalua o le pisinisi o le soifua maloloina o manu, i le Komiti Fa’afoe a Elanco,” o le saunoaga lea a Jeff Simmons, o le peresitene ma le Ofisa Sili o Pulega o le Elanco Animal Health, i se fa’asalalauga a le kamupani. O lo’o matou fa’aauau pea ona faia ni alualu i luma taua. Matou te talitonu o le a avea Casey ma Craig ma ni fa’aopoopoga taua i le Komiti Fa’afoe i le fa’atinoina o a matou fa’afouga, fa’asologa o oloa ma fuafuaga fa’atino.”
O Jonathan Levine, DVM, DACVIM (neurology), o le tiakono fou lea o le Kolisi o Foma'i Manu i le Iunivesite o Wisconsin (UW)-Madison. (Ata na saunia e le Iunivesite o Wisconsin-Madison)
O Jonathan Levine, DVM, DACVIM (neurology), o loʻo avea nei ma Polofesa o le Veterinary Neurology ma le Faʻatonu o Suʻesuʻega Faʻafomaʻi i Manu Laiti i le Iunivesite o Texas A&M, ae ua filifilia i le Iunivesite o Wisconsin (UW)-Madison. O le isi tiakono o le kolisi o le tiakono o le Kolisi o Fomaʻi Manu, e amata ia Aokuso 1, 2024. O lenei tofiga o le a avea ai le UW-Madison Levin ma tiakono lona fa o le Kolisi o Fomaʻi Manu, 41 tausaga talu ona faʻavaeina i le 1983.
O le a suitulaga Levin ia Mark Markel, MD, PhD, DACVS, o le a avea ma tiakono le tumau pe a uma ona avea Markel ma tiakono mo le 12 tausaga. O le a litaea Markel ae o le a faaauau pea ona taitaia le fale suesue faatusatusa o ponaivi e taulai i le toe faaleleia o ponaivi ma maso.2
“Ua ou fiafia ma mitamita e faatino la’u matafaioi fou o le tiakono,” o le tala lea a Levine i se tusiga a le UW News 2. “Ou te naunau e galue e foia faafitauli ma faalautele avanoa a’o faafetaiaia manaoga eseese o le aoga ma lona nuu. Ou te tulimatai atu i le fausiaina o mea mata’ina ua ausia e le tiakono Markle ma fesoasoani i le au faia’oga talenia, le aufaigaluega ma tamaiti aoga a le aoga e faaauau pea ona faia se sao lelei.”
O suʻesuʻega a Levine i le taimi nei e taulaʻi i faʻamaʻi o neula e tutupu faʻalenatura i taʻifau, aemaise lava i latou e fesoʻotaʻi ma manuʻaga o le uaea tuasivi ma tumo o le tino tutotonu i tagata. Sa avea muamua foʻi o ia ma peresitene o le American Veterinary Medical Association.
“E tatau i taitai o ē o ni tagata e manuia i le atinaʻeina o poloketi ona atiina ae se aganuʻu galulue faʻatasi ma aofia ai tagata uma, lea e faʻamamafa ai le pulega faʻatasi. Ina ia fatuina lenei aganuʻu, ou te faʻamalosiauina le faia o ni manatu faaalia, talanoaga tatala, manino i le foia o faʻafitauli, ma le taitaiga faʻatasi,” o le faʻaopoopoga lea a Levine. 2
Ua tofia e le kamupani soifua maloloina o manu Zoetis Inc. Gavin DK Hattersley e avea ma sui o lana komiti faatonu. O Hattersley, o le peresitene, Pule Sili ma le faatonu o le Molson Coors Beverage Company i le taimi nei, ua aumaia le tele o tausaga o le taitaiga o kamupani faitele i le lalolagi atoa ma le poto masani i le komiti faatonu i Zoetis.
“Ua aumaia e Gavin Hattersley le poto masani taua i la matou komiti faatonu a o matou faaauau pea ona faalauteleina i maketi autu i le lalolagi atoa,” o le saunoaga lea a le Pule Sili o le Zoetis, Christine Peck, i se faasalalauga tusitusia a le kamupani 3. “O lona poto masani o se Pule Sili o se kamupani a le malo o le a fesoasoani ia Zoetis e faaauau pea ona agai i luma. O la matou vaaiga mamao ia avea ma kamupani e sili ona faatuatuaina ma taua i le tausiga o manu, ma faatulaga le lumanai o le tausiga o manu e ala i a matou paaga fou, taulai atu i tagata faatau ma tuuto.”
O le tofiga fou a Hattersley ua oo atu ai i le to’a 13 sui o le komiti fa’afoe a Zoetis. “Ou te matuā fa’afetai lava mo le avanoa e auai ai i le Komiti Fa’afoe a Zoetis i se taimi tāua mo le kamupani. O le misiona a Zoetis e ta’ita’ia le alamanuia e ala i fofo sili ona lelei mo le tausiga o fagafao, o se fa’asologa o oloa eseese ma se aganu’u manuia a le kamupani ua ogatasi. Fa’atasi ai ma lo’u poto masani fa’apolofesa ua ogatasi lelei ma o’u tulaga fa’atauaina patino, ou te tulimatai atu i le faia o se sao i le lumana’i manuia o Zoetis,” o le tala lea a Hattersley.
I le tofiga fou ua faatuina, ua avea ai Timo Prange, DVM, MS, DACVS (Los Angeles), ma faatonu sili o fomai manu o le NC State College of Veterinary Medicine. O tiutetauave a Prange e aofia ai le faaleleia atili o le lelei o le Falemai Manu a le Setete o NC e faateleina ai mataupu ma faaleleia atili ai le poto masani faafomai mo gasegase ma le aufaigaluega.
“I lenei tofiga, o le a fesoasoani Dr. Prange i fegalegaleaiga ma fesootaiga ma auaunaga faafoma’i ma o le a galulue vavalalata foi ma le polokalame sikolasipi a le aufaigaluega lea e taula’i i le faufautua ma le soifua manuia,” o le saunoaga lea a Kate Moers, DVM, DACVIM (Cardiology), MD, DVM, DACVIM (Cardiology), Dean, NC State College,” o le saunoaga lea a le Matagaluega o Fomai Manu i se faasalalauga tusitusia. 4 “O lo’o matou faia ni laasaga e faafaigofie ai fegalegaleaiga ma falemai ina ia mafai ona matou faateleina le avega o gasegase.”
O Prange, o loʻo avea nei ma polofesa fesoasoani o taotoga solofanua i le NC State's College of Veterinary Medicine, o le a faaauau pea ona ia vaaia gasegase o taotoga solofanua ma faia suesuega i le togafitia o le kanesa ma le faalauiloaina o le soifua maloloina o solofanua, e tusa ai ma le NC State. O le falemai faaleaoaoga a le aoga e auauna atu i le tusa ma le 30,000 gasegase i tausaga taitasi, ma o lenei tofiga fou o le a fesoasoani e fua lona manuia i le togafitia o gasegase taitasi ma le faamautinoaina o le faamalieina o tagata faatau.
“Ua ou fiafia lava i le avanoa e fesoasoani ai i le vaega atoa o falema’i e tuputupu a’e fa’atasi o se ‘au ma va’aia moni lava o tatou tulaga faatauaina o lo’o atagia mai i la tatou aganu’u faigaluega i aso uma. O le a avea ma galuega, ae o le a manaia fo’i. Ou te fiafia lava e galulue fa’atasi ma isi tagata e fo’ia fa’afitauli.”
Taimi na lafoina ai: Ape-23-2024



