O Setema 2018, ma o Vandenberg, i le taimi lea e 67 ona tausaga, sa lagona le "le lelei o le tau" mo ni nai aso, e peiseaī ua maua o ia i le fulū, o lana tala lea.
Na aʻafia o ia i le mumū o le faiʻai. Na le toe mafai ona faitau ma tusitusi. Na gase ona lima ma vae ona o le maʻi pipili.
E ui o le taumafanafana lenei na vaaia ai le uluai faʻamaʻi i le lotoifale talu mai le luasefulu tausaga o se isi faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma namu, o le malaria, ae o le siama o le West Nile ma namu e faʻasalalauina lea e sili ona popole i ai ofisa o le soifua maloloina feterale.
Na saunoa Roxanne Connelly, o se fomaʻi suʻesuʻe i iniseti i le Centers for Disease Control and Prevention (CDC), o iniseti, o se ituaiga namu e taʻua o Culex, mo le Centers for Disease Control and Prevention (CDC) "o le mataupu sili ona popole i ai nei i le konetineta o le Iunaite Setete"
O le vaitau timuga e le masani ai o lenei tausaga ona o le timu ma le kiona ua liusuavai, faatasi ai ma le vevela tele, e foliga mai ua mafua ai ona faateleina le faitau aofaʻi o namu.
Ma e tusa ai ma saienitisi o le CDC, o nei namu ua amata ona tete'e atu i vaila'au fa'asaina o lo'o maua i le tele o vaila'au fa'asusu e fa'aaogaina e le lautele e fasioti ai namu ma a latou fuāmoa.
“E lē o se faailoga lelei lenā,” o le tala lea a Connelly. “Ua leiloa nisi o meafaigaluega matou te masani ona faʻaaogaina e pulea ai namu ua aʻafia ai.”
I le Nofoaga Autu mo le Pulea ma le Puipuiga o Faʻamaʻi i le Iniseti i Fort Collins, Colorado, o le fale o le faitau afe o namu, na maua ai e le au a Connelly e umi atu le ola o namu Culex pe a uma ona aʻafia ivaila'au fa'amate iniseti.
“E te manaʻo i se oloa e faʻafenumiaʻi ai i latou, ae le o le mea moni e faʻafenumiaʻi ai,” o le tala lea a Connelly, aʻo tusi atu i se fagu namu o loʻo aʻafia i vailaʻau. E toʻatele tagata o loʻo felelei pea.
E le'i maua i su'esu'ega i totonu o le fale su'esu'e se tete'e i vaila'au fa'amate iniseti e masani ona fa'aaogaina e tagata e tete'e ai namu a'o savavali i mauga ma isi gaoioiga i fafo. Na ta'ua e Connelly o lo'o fa'aauau pea ona manuia.
Ae a o faasolo ina malolosi atu iniseti nai lo vailaau e fasioti ai iniseti, ua faateleina lo latou numera i nisi o vaega o le atunuu.
E oo mai i le 2023, e 69 mataupu ua lipotia mai i tagata ua aafia i le siama o le West Nile i le Iunaite Setete, e tusa ai ma le Centers for Disease Control and Prevention. E matuā mamao lava lenei mea mai se faamaumauga: i le 2003, e 9,862 mataupu na faamaumauina.
Peita'i i le lua sefulu tausaga mulimuli ane, o le tele o namu o lona uiga o le a tele atu le avanoa e u ai tagata ma mama'i ai. O le maualuga o mataupu i West Nile e masani ona o'o i le tumutumuga ia Aokuso ma Setema.
“Ua na’o le amataga lenei o le auala o le a tatou va’aia ai le amata ona atia’e o le West Nile i le Iunaite Setete,” o le saunoaga lea a Dr. Erin Staples, o se foma’i fa’apitoa i fa’ama’i pipisi i le fale su’esu’e o le Centers for Disease Control and Prevention i Fort Collins. “Matou te fa’amoemoe o le a fa’atupula’ia pea mataupu i nai vaiaso o lumana’i.”
Mo se faʻataʻitaʻiga, e 149 mailei namu i le Itumalo o Maricopa, Arizona, na maua i le siama o le West Nile i le tausaga nei, e faʻatusatusa i le valu i le 2022.
Na saunoa John Townsend, o le pule o le puleaina o vectors mo le Maricopa County Environmental Services, o le vai e tumau ona o timuga mamafa faatasi ai ma le vevela tele e foliga mai ua faateteleina ai le tulaga.
“Ua lava lelei le vai iinā mo namu e fofoa ai fuamoa,” o le tala lea a Townsend. “E vave ona fofoa namu i le vai mafanafana – i totonu o le tolu i le fa aso, pe a faatusatusa i le lua vaiaso i le vai malūlū,” o lana tala lea.
O le masina o Iuni e le masani ai le susū i Larimer County, Colorado, le mea o loʻo i ai le fale suʻesuʻe i Fort Collins, na iʻu ai foʻi i le “tele e leʻi tupu muamua” o namu e mafai ona feaveaʻi le siama o le West Nile, na fai mai ai Tom Gonzalez, le faatonu o le soifua maloloina lautele o le itumalo.
O faʻamaumauga a le itumalo e faʻaalia ai e faalima ona tele atu namu i West Nile i le tausaga nei nai lo le tausaga talu ai.
Fai mai Connelly o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i nisi o vaega o le atunuu e “matua popole lava.” “E ese mai le mea ua tatou vaaia i nai tausaga ua tuanaʻi.”
Talu ona maua muamua le siama o le West Nile i le Iunaite Setete i le 1999, ua avea ma faʻamaʻi sili ona taatele e feaveaʻi e namu i le atunuʻu. Fai mai Staples e faitau afe tagata e aʻafia i tausaga taʻitasi.
E lē pipisi le West Nile mai le tasi tagata i le isi tagata e ala i fesootaʻiga masani. E naʻo namu Culex e feaveaʻi ai le siama. E aʻafia nei iniseti pe a latou uuina manu mamaʻi ona faʻasalalauina lea o le siama i tagata e ala i se isi u.
E leai se lagona e le to'atele o tagata. E tusa ai ma le CDC, e to'atasi mai le to'alima tagata e maua i le fiva, tiga o le ulu, tiga o le tino, pua'i ma le manava tata. E masani ona aliali mai fa'ailoga i le 3–14 aso talu ona u.
E to’atasi mai le 150 tagata ua a’afia i le siama o le West Nile e a’afia i ni fa’alavelave matuia, e aofia ai le oti. E mafai e so’o se tasi ona ma’i tigaina, ae na fai mai Staples o tagata e silia ma le 60 tausaga ma tagata e iai ni fa’afitauli tau soifua maloloina o lo’o iai i le tulaga lamatia tele.
I le lima tausaga talu ona maua i le West Nile, ua toe maua e Vandenberg le tele o ona tomai e ala i togafitiga fa'amalositino malosi. Peita'i, sa fa'aauau pea ona gase ona vae, ma fa'amalosia ai o ia e fa'alagolago i tootoo.
Ina ua pa'ū Vandenberg i lea taeao ia Setema 2018, sa aga'i atu o ia i le falelauasiga o se uo na maliu ona o ni fa'alavelave mai le siama o le West Nile.
O le fa’ama’i “e mafai ona matuā ogaoga lava ma e mana’omia e tagata ona iloa lena mea. E mafai ona suia ai lou olaga,” o lana tala lea.
E ui o loʻo faʻatupulaʻia le teteʻe atu i vailaʻau faʻasaina, ae na maua e le au a Connolly o loʻo aoga pea vailaʻau faʻasaina e masani ona faʻaaogaina e tagata i fafo. E tusa ai ma le Centers for Disease Control and Prevention (CDC), e sili ona lelei le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina o loʻo i ai mea e pei o le DEET ma le picaridin.
Taimi na lafoina ai: Mati-27-2024



