DEETo se tasi o nai vailaʻau e teteʻe ai namu ua faʻamaonia lona aoga e faʻasaga i namu, uti, ma isi iniseti faʻalavelave. Ae ona o le malosi o lenei vailaʻau, o le a le saogalemu o le DEET mo tagata?
O le DEET, lea e ta'ua e foma'i fa'akemisi o le N,N-diethyl-m-toluamide, e maua i le itiiti ifo ma le 120 oloa ua resitalaina ma le US Environmental Protection Agency (EPA). O nei oloa e aofia ai vaila'au fa'asusu e tete'e ai iniseti, vaila'au fa'asusu, kulimi, ma solo solo.
Talu mai le taimi muamua na faʻalauiloa faʻalauaʻitele ai le DEET i le 1957, ua faia ai e le Environmental Protection Agency ni iloiloga tetele se lua o le saogalemu o le vailaʻau.
Peitaʻi, fai mai Bethany Huelskoetter, APRN, DNP, o se fomaʻi faʻaleaiga i le OSF Healthcare, o nisi o gasegase e ʻalofia nei oloa, ma e sili atu i latou na faʻatau atu o ni oloa "faʻalenatura" poʻo ni "laʻau faʻalenatura."
E ui o nei vailaau e tete'e ai isi iniseti e ono fa'atau atu e itiiti le oona, ae o latou aafiaga tete'e e masani lava e le umi e pei o le DEET.
"O nisi taimi e le mafai ona 'alofia vaila'au fa'ate'a. O le DEET o se vaila'au fa'ate'a e matua'i aoga tele. O vaila'au fa'ate'a uma o lo'o i luga o le maketi, o le DEET e sili ona taugofie," o le tala lea a Huelskoetter i le Verywell.
Faaaoga se mea e tete'e ai iniseti e fa'aitiitia ai le lamatiaga o le mageso ma le le to'a mai le u'uina e iniseti. Ae e mafai fo'i ona avea ma se puipuiga o le soifua maloloina: E toetoe lava o le afa miliona tagata e maua i le fa'ama'i Lyme i tausaga ta'itasi pe a uma ona u e se uti, ma e tusa ma le 7 miliona tagata ua maua i le fa'ama'i talu ona fa'aalia muamua le siama o le West Nile e feavea'i e namu i le US i le 1999. Tagata ua a'afia i le siama.
E tusa ai ma le Consumer Reports, o le DEET e masani ona fa'avasegaina o le mea sili ona aoga i vaila'au e tete'e ai iniseti i le tele e le itiiti ifo i le 25%. I se tulaga lautele, o le maualuga o le tele o le DEET i se oloa, o le umi foi lea o le aafiaga puipuia.
O isi vaila'au e tete'e atu i siama e aofia ai le picaridin, permethrin, ma le PMD (suāu'u o le tipolo eucalyptus).
O se suʻesuʻega i le 2023 lea na faʻataʻitaʻiina ai vailaʻau e 20 e teteʻe ai i le suāuu taua, na maua ai e seasea ona tumau le suāuu taua i le sili atu ma le itula ma le afa, ma o nisi e le toe aoga pe a uma le itiiti ifo ma le minute. I le faʻatusatusaga, e mafai e le vailaʻau e teteʻe i le DEET ona teteʻe namu mo le itiiti ifo i le 6 itula.
E tusa ai ma le Ofisa mo Mea Toxic Substances and Disease Registry (ATSDR), e seasea lava ona iai ni aafiaga leaga mai le DEET. I se lipoti o le 2017, na taʻua ai e le ofisa e 88 pasene o aafiaga o le DEET na lipotia mai i nofoaga e pulea ai mea oona e leʻi iʻu ai i ni faʻailoga e manaʻomia ai togafitiga a le faiga o le soifua maloloina. E tusa ma le afa o tagata e leʻi oʻo i ai ni aafiaga leaga, ma o le toʻatele o isi na naʻo ni faʻailoga mama, e pei o le matapogia, le mageso o le paʻu, poʻo se tale le tumau, lea na vave ona mou atu.
O tali atu ogaoga i le DEET e masani ona iʻu ai i faʻailoga o neula e pei o le maalili, le pulea lelei o maso, amioga saua, ma le faʻaletonu o le mafaufau.
"I le mafaufauina o le faitau miliona o tagata i le Iunaite Setete e faʻaaogaina le DEET i tausaga taʻitasi, e matua seāseā lava lipoti o ni aafiaga matuia i le soifua maloloina mai le faʻaaogaina o le DEET," o le tala lea a le lipoti a le ATSDR.
E mafai fo'i ona e 'alofia le u'uina e iniseti e ala i le ofuina o lima uumi ma fa'amamā pe 'alo 'ese mai so'o se nofoaga e fa'atupu ai iniseti, e pei o vai e le tafe, lou fanua, ma isi nofoaga e te masani ona i ai.
Afai e te filifili e fa'aaoga se oloa o lo'o iai le DEET, mulimuli i fa'atonuga o lo'o i luga o le fa'ailoga o le oloa. E tusa ai ma le Centers for Disease Control and Prevention, e tatau ona e fa'aaoga le maualuga maualalo o le DEET e mana'omia e fa'atumauina ai le puipuiga — e le sili atu i le 50 pasene.
Ina ia faʻaitiitia le lamatiaga o le manavaina o vailaʻau teteʻe, ua fautuaina e le CDC le faʻaaogaina o vailaʻau teteʻe i nofoaga e lelei le ea nai lo o nofoaga tapuni. A faʻaaoga i ou foliga, faʻasusu le vailaʻau i ou lima ma olo i ou foliga.
Na ia faaopoopo mai: “E te manaʻo ia mafai e lou paʻu ona manava pe a uma ona faʻapipiʻi, ma afai e lelei le ea e faʻaoso ai, o le a le mageso ai lou paʻu.”
E saogalemu le DEET mo tamaiti, ae ua fautuaina e le Centers for Disease Control and Prevention e aua ne'i fa'aogaina e tamaiti e i lalo ifo o le 10 tausaga le vailaau e tete'e ai pepe. E le tatau i tamaiti e i lalo ifo o le lua masina ona fa'aogaina oloa o lo'o iai le DEET.
E taua le vave valaau atu i se nofoaga e pulea ai mea oona pe afai e te mānavaina pe foloina se oloa o loʻo i ai le DEET, pe afai foʻi e ulufale le oloa i ou mata.
Afai o loʻo e sailia se auala faʻatuatuaina e pulea ai manu faʻalafua, aemaise lava i nofoaga e taatele ai namu ma utu, o le DEET o se filifiliga saogalemu ma aoga (pe afai e faʻaaogaina e tusa ai ma le faʻailoga). Atonu e le tutusa le puipuiga e maua mai i isi mea faʻalenatura, o lea mafaufau i le siosiomaga ma le lamatiaga o faʻamaʻi e feaveaʻi e iniseti pe a filifilia se mea e teteʻe ai manu faʻalafua.
Taimi na lafoina ai: Tesema-03-2024



