O le aʻafia i pyrethroids e ono faʻateleina ai le lamatiaga o le faʻamaʻi o Parkinson ona o le fegalegaleaiga ma kenera e ala i le puipuiga o le tino.
E maua Pyrethroids i le tele o pisinisi faapisinisi.vaila'au fa'asaina o faleE ui e oona i neula iniseti, ae e masani ona manatu le pulega feterale e saogalemu mo le pa'i atu i ai o tagata.
E foliga mai o suiga tau kenera ma le aʻafia i vailaʻau faʻasaina e aʻafia ai le lamatiaga o le faʻamaʻi o Parkinson. O se suʻesuʻega fou ua maua ai se sootaga i le va o nei mea lamatia e lua, ma faʻamamafaina ai le matafaioi o le tali atu o le tino puipuia i le alualu i luma o le faʻamaʻi.
O fa'ai'uga e feso'ota'i ma se vasega ovaila'au fa'asainae ta'ua o pyrethroids, ia e maua i le tele o vaila'au fa'asaina fa'apisinisi i totonu o fale ma ua fa'ateleina le fa'aaogaina i fa'ato'aga ona o lo'o fa'aitiitia le fa'aaogaina o isi vaila'au fa'asaina. E ui o pyrethroids e oona i neura i iniseti, ae o pulega feterale e masani ona manatu e saogalemu mo tagata.
O le suʻesuʻega lenei o le muamua lea e faʻafesoʻotaʻi ai le aʻafiaga o le pyrethroid i le lamatiaga tau kenera mo le faʻamaʻi o Parkinson ma e manaʻomia ai suʻesuʻega faʻaopoopo, fai mai le tusitala sinia o Malu Tansi, Ph.D., polofesa lagolago o le physiology i le Emory University School of Medicine.
O le fesuiaiga o kenera na maua e le 'au o lo'o i totonu o le vaega e le o ni fa'ailoga o kenera o le MHC II (major histocompatibility complex class II), o se vaega o kenera e fa'atonutonuina le puipuiga o le tino.
“Matou te leʻi faʻamoemoe e maua se sootaga patino i pyrethroids,” o le tala lea a Tansey. “Ua iloa o le aʻafia faʻafuaseʻi i pyrethroids e mafai ona mafua ai le le atoatoa o le puipuiga o le tino, ma o molelaʻau latou te aʻafia ai e mafai ona maua i totonu o sela puipuia o le tino; Ua manaʻomia nei ona matou malamalama atili e uiga i le auala e aʻafia ai le puipuiga o le tino i se taimi umi ma faʻaleleia atili ai lana galuega.” Lamatiaga o le faʻamaʻi o Kinson.”
“Ua i ai ni faʻamaoniga malolosi e faʻapea o le mumū o le faiʻai poʻo le soʻona galue o le tino puipuia e ono fesoasoani i le alualu i luma o le faʻamaʻi o Parkinson. “Matou te manatu o le mea atonu o loʻo tupu iinei, o le aʻafiaga o le siosiomaga e ono suia ai le tali atu o le tino puipuia i nisi tagata, ma faʻateleina ai le mumū tumau i le faiʻai.”
Mo le suʻesuʻega, na galulue faʻatasi ai le au suʻesuʻe a Emory na taʻitaʻia e Tansey ma Jeremy Boss, Ph.D., o le taitaifono o le Matagaluega o Microbiology ma Immunology, ma Stuart Factor, Ph.D., o le faatonu o le Emory's Comprehensive Parkinson's Disease Center, ma Beate Ritz., MD, Iunivesite o Kalefonia, San Francisco. I le galulue faʻatasi ai ma le au suʻesuʻe o le soifua maloloina lautele i UCLA, Ph.D. O le tusitala muamua o le tusiga o George T. Kannarkat, MD.
Na fa'aaogā e le au su'esu'e a le UCLA se fa'amaumauga fa'afanua a Kalefonia e aofia ai le 30 tausaga o le fa'aaogāina o vaila'au fa'asaina i fa'ato'aga. Na latou fuafuaina le a'afiaga e fa'atatau i le mamao (tuatusi o le galuega ma le fale o se tasi) ae le'i fuaina le maualuga o vaila'au fa'asaina i le tino. E manatu e vave ona pala le Pyrethroids, aemaise lava pe a fa'aalia i le susulu o le la, ma le afa-ola i le eleele e mai le aso i le vaiaso.
I totonu o mataupu e 962 mai Central Valley i Kalefonia, o se ituaiga masani o le MHC II faatasi ai ma le aafia i vailaau fa'asaina o le pyrethroid e sili atu i le averesi na faateleina ai le lamatiaga o le ma'i o Parkinson. O le ituaiga sili ona matautia o le gene (tagata e lua alleles lamatia) na maua i le 21% o gasegase e maua i le ma'i o Parkinson ma le 16% o tagata e pulea.
I lenei vaega, o le aʻafia i le gene poʻo le pyrethroid naʻo ia e leʻi faʻateleina ai le lamatiaga o le faʻamaʻi o Parkinson, ae o le tuʻufaʻatasiga na faia. Pe a faʻatusatusa i le averesi, o tagata na aʻafia i pyrethroids ma e iai le ituaiga lamatia sili ona maualuga o le gene MHC II e 2.48 taimi le maualuga o le lamatiaga o le aʻafia i le faʻamaʻi o Parkinson nai lo i latou e itiiti le aʻafiaga ma e iai le ituaiga lamatia maualalo o le gene. lamatiaga. O le aʻafia i isi ituaiga o vailaʻau faʻasaina, e pei o organophosphates poʻo paraquat, e le faʻateleina ai le lamatiaga i le auala lava e tasi.
O suʻesuʻega tetele o kenera, e aofia ai Factor ma ana gasegase, na muamua faʻafesoʻotaʻi ai suiga o kenera MHC II i le faʻamaʻi o Parkinson. O le mea e ofo ai, o le suiga tutusa o kenera e aʻafia ai le lamatiaga o le faʻamaʻi o Parkinson i tagata Caucasians/Europa ma tagata Saina. E matua eseese lava kenera MHC II i le va o tagata taʻitoʻatasi; o le mea lea, latou te faia se sao taua i le filifilia o totoga e suia.
Ua faʻaalia i isi faʻataʻitaʻiga o suiga o kenera e fesoʻotaʻi ma le faʻamaʻi o Parkinson e fesoʻotaʻi ma le galuega a sela puipuia o le tino. Na maua e le au suʻesuʻe e faʻapea, i totonu o le 81 o gasegase o le faʻamaʻi o Parkinson ma tagata Europa mai le Iunivesite o Emory, o sela puipuia o le tino mai tagata e maualuga le lamatiaga o suiga o kenera MHC II mai le suʻesuʻega a Kalefonia na faʻaalia ai le tele o mole mole MHC.
O mole mole MHC o loʻo i lalo o le faagasologa o le "faʻaalia o antigen" ma o le malosiaga autu lea e faʻagaoioia ai sela T ma faʻaaogaina ai le vaega o totoe o le puipuiga o le tino. O le faʻaalia o le MHC II e faʻateleina i sela filemu o tagata mamaʻi e maua i le faʻamaʻi o Parkinson ma tagata soifua maloloina, ae o le tali atu tele i luʻitau o le puipuiga o le tino e matauina i tagata mamaʻi e maua i le faʻamaʻi o Parkinson ma genotypes e maualuga le lamatiaga;
Na faaiuina e tusitala: “O a matou faamaumauga ua fautua mai ai o faailoga o sela, e pei o le faagaoioiga o le MHC II, atonu e sili atu ona aoga nai lo molelaiti soluble i le plasma ma le cerebrospinal fluid mo le faailoaina o tagata e lamatia i faamai po o le faafaigaluegaina o gasegase e auai i tofotofoga o vailaau e faaleleia ai le puipuiga o le tino.” ” Suega.”
Sa lagolagoina le suʻesuʻega e le National Institute of Neurological Disorders and Stroke (R01NS072467, 1P50NS071669, F31NS081830), le National Institute of Environmental Health Sciences (5P01ES016731), le National Institute of General Medical Sciences (GM47310), le Sartain Lanier Family Foundation, ma le Michael J. Foxpa Kingson Foundation for Disease Research.
Taimi na lafoina ai: Iuni-04-2024



