"O le malamalama i le aafiaga ovaila'au fa'asaina i totonu o le fale“O le faʻaaogaina i le atinaʻeina o gaioiga a tamaiti e taua tele auā o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i totonu o aiga e ono avea ma se tulaga lamatia e mafai ona suia,” o le saunoaga lea a Hernandez-Cast, o le tusitala muamua o le suʻesuʻega a Luo. “O le atinaʻeina o isi auala e sili atu le saogalemu nai lo le puleaina o manu faalafua e mafai ona faʻaleleia atili ai le soifua maloloina o le atinaʻeina o tamaiti.”
Na faia e le au suʻesuʻe se suʻesuʻega telefoni i tina e 296 e fananau mai pepe fou mai le vaega o maʻitaga o Maternal and Developmental Risks from Environmental and Social Stressors (MADRES). Na iloiloina e le au suʻesuʻe le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i totonu o le fale ina ua tolu masina le matutua o pepe. Na iloiloina e le au suʻesuʻe le atinaʻeina o le tino atoa ma le tino lelei o pepe i le ono masina e faʻaaoga ai fesili e faʻatatau i tausaga ma tulaga. O pepe na lipotia mai e o latou tina le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i isumu ma iniseti na matua faʻaitiitia lava le malosi o le gaioiga pe a faʻatusatusa i pepe e leʻi lipotia mai le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i totonu o le fale. Tracy Bastain
“Ua leva ona tatou iloa o le tele o vailaʻau e afaina ai le faiʻai o loʻo tuputupu aʻe,” o le saunoaga lea a Tracy Bastain, Ph.D., MPH, o se fomaʻi faʻamaʻi pipisi i le siosiomaga ma le tusitala sinia o le suʻesuʻega. “O se tasi lea o suʻesuʻega muamua e maua ai faʻamaoniga e mafai e le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i le fale ona faʻaleagaina le atinaʻeina o le mafaufau ma gaioiga o pepe. O nei faʻamaumauga e taua tele mo vaega e le atoatoa le tamaoaiga ma le tamaoaiga, o ē e masani ona feagai ma tulaga le lelei o fale ma faʻasoa le avega o le aʻafia i vailaʻau o le siosiomaga ma le avega tele o taunuuga leaga o le soifua maloloina.”
O i latou na auai i le vaega o le MADRES sa faafaigaluegaina a o lei atoa le 30 vaiaso o latou soifua i ni falema’i fa’alenu’u se tolu ma se falema’i tumaoti mo fafine ma fafine i Los Angeles. O le toatele o i latou o tagata e maualalo tupe maua ma Hispanika. O Milena Amadeus, o le na atiina ae le faiga o le aoina o fa’amaumauga i le avea ai ma faatonu o le poloketi o le su’esu’ega a le MADRES, e alofa mutimutivale i tina o lo’o popole i a latou pepe. “I le avea ai ma matua, e mata’utia i taimi uma pe a le mulimuli lau fanau i se ala masani o le tuputupu a’e po o le atina’e aua e te amata mafaufau, 'Pe mafai ea ona latou tuliloa?' E fa’apefea ona a’afia ai lo latou lumana’i? o le tala lea a Amadeus, o ana masaga na fananau a’o lei atoa le 26 vaiaso o le maitaga ma le tuai o le atina’eina o le malosi o le tino. “Ua ou laki ona i ai se inisiua. Ua ia te a’u le avanoa e aumai ai i latou i taimi atofaina. Ua ia te a’u le avanoa e fesoasoani ai ia i latou e tuputupu a’e i le fale, lea ou te le iloa pe o le toatele o tatou aiga a’oa’oina e faia,” o le fa’aopoopoga lea a Amadeus. o ana masaga ua 7 tausaga le matua maloloina nei. “E tatau ona ou ta’utino atu sa fesoasoani mai ia te a’u ma sa ou maua le avanoa e maua ai se fesoasoani.” Rima Habre ma Carrie W. Breton, o i latou uma o le A'oga Faafoma'i a Keck o le Iunivesite o Kalefonia i Saute; Claudia M. Toledo-Corral, A'oga Faafoma'i a Keck ma le Iunivesite o le Setete o Kalefonia, Northridge; Keck ma le Matagaluega o le Mafaufau i le Iunivesite o Kalefonia i Saute. Sa lagolagoina le su'esu'ega e tupe fesoasoani mai le National Institute of Environmental Health Sciences, le National Institute of Minority Health and Health Disparities, le Southern California Environmental Protection Agency, ma le Center for Environmental Health Sciences, ma le Lifespan Developmental Impact Study Approach; Mea tau siosiomaga i le soifua maloloina o le metabolism ma le manava (LA DREAMERS).
Taimi na lafoina ai: Aokuso-22-2024



