suʻesuʻegabg

Fa'aaogāina i totonu o aiga o upega e fa'aumatia ai iniseti e umi se taimi e ola ai ma mea e feso'ota'i i ai i le Itumalo o West Arsi, Itumalo o Oromia, Etiopia.

O upega namu e umi se taimi e togafitia ai iniseti (ILN) e masani ona faʻaaogaina e fai ma pa puipui faaletino e puipuia ai le pipisi o le malaria. I Aferika i saute o Sahara, o se tasi o fesoasoani sili ona taua e faʻaitiitia ai le aʻafiaga o le malaria o le faʻaaogaina lea o ILN. Peitaʻi, e faʻatapulaʻaina faʻamatalaga e uiga i le faʻaaogaina o ILN i Etiopia. O le mea lea, o lenei suʻesuʻega e faʻamoemoe e iloilo le faʻaaogaina o ILN ma mea e fesoʻotaʻi i totonu o aiga i le Itumalo o West Arsi, Setete o Oromia, Etiopia i Saute i le 2023. O se suʻesuʻega faʻavae i luga o le faitau aofaʻi na faia i le Itumalo o West Arsi mai le aso 1 i le 30 Me 2023 ma se faʻataʻitaʻiga o aiga e 2808. Na aoina faʻamatalaga mai aiga e faʻaaoga ai se fesili faʻatulagaina na tuʻuina atu e le tagata faʻatalanoa. Na siakiina faʻamatalaga, faʻailogaina ma tuʻuina i totonu o le Epiinfo lomiga 7 ona faʻamamāina lea ma auʻiliʻili e faʻaaoga ai le SPSS lomiga 25. Na faʻaaogaina le auʻiliʻiliga faʻamatalaga e faʻaalia ai taimi, fua faʻatatau ma kalafi. Na fuafuaina le auʻiliʻiliga o le regression logistic binary ma o fesuiaʻiga e iai tau p e itiiti ifo i le 0.25 na filifilia mo le aofia ai i le faʻataʻitaʻiga multivariate. O le faʻataʻitaʻiga mulimuli na faʻamatalaina e faʻaaoga ai fua faʻatatau o le ono mafai ona fetuʻunaʻi (95% le va o le talitonuga, p value e itiiti ifo i le 0.05) e faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga faʻamaumauga i le va o le iʻuga ma fesuiaʻiga tutoʻatasi. E tusa ma le 2389 (86.2%) aiga e iai upega faʻamate iniseti e umi ona tumau e mafai ona faʻaaogaina i le taimi e moe ai. Peitaʻi, o le aofaʻi o le faʻaaogaina o upega faʻamate iniseti e umi ona tumau e 69.9% (95% CI 68.1–71.8). O le faʻaaogaina o upega faʻamate iniseti e umi ona tumau sa fesoʻotaʻi ma le avea ma ulu fafine o le aiga (AOR 1.69; 95% CI 1.33–4.15), le aofaʻi o potu eseese i le fale (AOR 1.80; 95% CI 1.23–2.29), le taimi e sui ai le upega faʻamate iniseti e umi ona tumau (AOR 2.81; 95% CI 2.18–5.35), ma le malamalama o le au tali (AOR 3.68; 95% CI 2.48–6.97). O le faʻaaogaina lautele o upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e faʻaaoga i totonu o aiga i Aitiope sa maualalo pe a faʻatusatusa i le tulaga faʻatonuina a le atunuʻu (≥ 85). Na maua i le suʻesuʻega o mea e pei o le ulu fafine o le aiga, le aofaʻi o potu eseese i totonu o le fale, le taimi e sui ai upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e faʻaaoga ai ma le maualuga o le malamalama o ē na tali mai, o ni faʻailoga ia o le faʻaaogaina o le LLIN e tagata o le aiga. O le mea lea, ina ia faʻateleina le faʻaaogaina o le LLIN, e tatau i le Ofisa o le Soifua Maloloina a le Itumalo o West Alsi ma ē e aʻafia ona tuʻuina atu faʻamatalaga talafeagai i tagata lautele ma faʻamalosia le faʻaaogaina o le LLIN i le tulaga o aiga.
O le Malaria o se faʻafitauli tele i le soifua maloloina lautele i le lalolagi atoa ma o se faʻamaʻi pipisi e mafua ai le tele o maʻi ma le oti. O le faʻamaʻi e mafua mai i se parasite protozoan o le genus Plasmodium, lea e feaveaʻi e ala i le u a namu fafine Anopheles1,2. E toetoe lava 3.3 piliona tagata o loʻo lamatia i le malaria, ma le lamatiaga sili ona maualuga i Aferika i saute o Sahara (SSA)3. O le lipoti a le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi (WHO) 2023 o loʻo faʻaalia ai o le afa o le faitau aofaʻi o le lalolagi o loʻo lamatia i le malaria, ma le tusa ma le 233 miliona mataupu o le malaria na lipotia i atunuu e 29, lea e tusa ma le 580,000 tagata e maliliu, ma tamaiti e i lalo ifo o le lima tausaga ma fafine maʻitaga o loʻo sili ona aʻafia3,4.
O suʻesuʻega na faia muamua i Aitiope ua faʻaalia ai o mea e aʻafia ai le faʻaaogaina o upega namu mo se taimi umi e aofia ai le malamalama i mamanu o le pipisi o le malaria, faʻamatalaga na tuʻuina atu e le aufaigaluega faʻalauteleina o le soifua maloloina (HEWs), faʻasalalauga, aʻoaʻoga i nofoaga tau soifua maloloina, uiga ma le le toʻa faaletino pe a momoe i lalo o upega namu mo se taimi umi, le mafai ona tautau upega namu o loʻo iai mo se taimi umi, le lava o nofoaga e tautau ai upega namu, le lava o faʻalavelave faʻaleaʻoaʻoga, le lava o sapalai o upega namu, lamatiaga o le malaria, ma le le iloa o aogā o upega namu. 17,20,21 Ua faʻaalia foʻi e suʻesuʻega o isi uiga, e aofia ai le tele o le aiga, matua, talaʻaga o manuʻaga, tele, foliga, lanu, ma le aofaʻi o nofoaga e momoe ai, e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o upega namu mo se taimi umi. 5,17,18,22 Peitaʻi, o nisi suʻesuʻega e leʻi maua se fesoʻotaʻiga taua i le va o le tamaoaiga o le aiga ma le umi o le faʻaaogaina o upega namu3,23.
Ua iloa o upega namu e umi se taimi e fa'aaogaina ai, e lava le lapo'a e tu'u ai i nofoaga e moe ai, e sili atu ona fa'aaogaina soo, ma o le tele o su'esu'ega i atunu'u e maua ai le malaria ua fa'amaonia ai lo latou aoga i le fa'aitiitia o fesoota'iga a tagata ma fa'ama'i pipisi o le malaria ma isi fa'ama'i pipisi7,19,23. I nofoaga e maua ai le malaria, o le tufatufaina atu o upega namu e umi se taimi e fa'aaogaina ua fa'aalia e fa'aitiitia ai le aofa'i o le malaria, fa'ama'i ogaoga, ma maliu e feso'ota'i ma le malaria. Ua fa'aalia o upega namu e togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti e fa'aitiitia ai le aofa'i o le malaria i le 48–50%. Afai e fa'aaogaina lautele, o nei upega e mafai ona puipuia ai le 7% o le oti i lalo ifo o le lima tausaga i le lalolagi atoa24 ma e feso'ota'i ma se fa'aitiitia tele o le lamatiaga o le mamafa maualalo i le taimi e fanau mai ai ma le leiloa o le pepe i totonu o le manava25.
E le o manino po o le a le tele o le malamalama o tagata i le faʻaaogaina o upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e faʻaaoga ai ma le tele o le latou faʻatauina. O faʻamatalaga ma tala taufaaleaga e uiga i le le tautauina o upega, tautau sese ma le sese o le tulaga, ma le le faʻamuamuaina o tamaiti ma fafine maʻitaga e tatau ona suʻesuʻeina ma le faʻaeteete. O le isi luʻitau o le malamalama o le lautele i le matafaioi o upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e puipuia ai le malaria. 23 E maualuga le aʻafiaga o le malaria i vaega maulalo o le Itumalo o West Arsi, ma e seasea faʻamaumauga i le faʻaaogaina e aiga ma nuʻu o upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e faʻaaoga ai. O le mea lea, o le faʻamoemoega o lenei suʻesuʻega o le iloiloina lea o le tele o le faʻaaogaina o upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e faʻaaoga ai ma mea e fesoʻotaʻi i ai i totonu o aiga i le Itumalo o West Arsi, Itumalo o Oromia, i saute sisifo o Etiopia.
O se suʻesuʻega faʻa-nuʻu na faia mai le aso 1 i le 30 Me 2023 i le Itumalo o West Arsi. O le Itumalo o West Arsi o loʻo i le Itumalo o Oromia i saute o Etiopia, 250 km mai Addis Ababa. O le faitau aofaʻi o le itulagi e 2,926,749, e aofia ai le 1,434,107 aliʻi ma le 1,492,642 fafine. I le Itumalo o West Arsi, e tusa ma le 963,102 tagata i itumalo e ono ma le tasi le taulaga o loʻo nonofo i se tulaga lamatia tele i le malaria; peitaʻi, e iva itumalo e leai se malaria. O le Itumalo o West Arsi e 352 nuʻu, e 136 o loʻo aʻafia i le malaria. Mai le 356 nofoaga tau soifua maloloina, e 143 o nofoaga e pulea ai le malaria ma e 85 nofoaga tau soifua maloloina, e 32 o loʻo i totonu o nofoaga e aʻafia i le malaria. E tolu mai le lima falemaʻi e togafitia ai gasegase malaria. O le eria e iai vaitafe ma nofoaga e faʻasusu ai e talafeagai mo le faʻatupuina o namu. I le 2021, e 312,224 vailaʻau iniseti e umi se taimi e faʻaaogā na tufatufa atu i le itulagi mo le tali atu i faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma o le vaega lona lua o vailaʻau iniseti e 150,949 e umi se taimi e faʻaaogā na tufatufa atu i le 2022-26.
O le faitau aofaʻi o tagata na maua mai ai na manatu o aiga uma i le itulagi o West Alsi ma i latou e nonofo i le itulagi i le taimi o le suʻesuʻega.
O le faitau aofai o tagata i le suʻesuʻega sa filifilia faafuaseʻi mai aiga agavaa uma i le itulagi o West Alsi, faapea foi ma i latou e nonofo i eria e maualuga le lamatiaga o le malaria i le taimi o le suʻesuʻega.
O aiga uma o loʻo i totonu o nuʻu ua filifilia o le Itumalo o West Alsi ma o loʻo nonofo i le eria o loʻo suʻesuʻeina mo le silia ma le ono masina na aofia ai i le suʻesuʻega.
O aiga e leʻi mauaina ni LLIN i le taimi o le tufatufaina atu ma i latou e leʻi mafai ona tali mai ona o le faaletonu o le faalogo ma le tautala na le aofia ai i le suʻesuʻega.
O le tele o le faʻataʻitaʻiga mo le faʻamoemoega lona lua o mea e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o le LLIN na fuafuaina e faʻavae i luga o le fua faʻatatau o le faitau aofaʻi e faʻaaoga ai le Epi info version 7 statistical computing software. I le manatu o le 95% CI, 80% le malosi ma le fua faatatau o le iʻuga o le 61.1% i le vaega e leʻi faʻaalia, o le manatu na aumaia mai se suʻesuʻega na faia i Initia tutotonu13 e faʻaaoga ai ulu o aiga e leʻi aʻoaʻoina o se fesuiaʻiga o mea, faʻatasi ai ma le OR o le 1.25. I le faʻaaogaina o manatu o loʻo i luga ma le faʻatusatusaina o fesuiaʻiga ma numera tetele, o le fesuiaʻiga "ulu o aiga e leai se aʻoaʻoga" na mafaufauina mo le fuafuaina mulimuli o le tele o le faʻataʻitaʻiga, aua na maua ai se tele o le faʻataʻitaʻiga e 2808 tagata.
Sa vaevaeina le tele o le faʻataʻitaʻiga e tusa ai ma le aofaʻi o aiga i nuʻu taʻitasi ma e 2808 aiga na filifilia mai nuʻu taʻitasi e faʻaaoga ai le metotia faigofie o le faʻataʻitaʻiga faʻafuaseʻi. O le aofaʻi atoa o aiga i nuʻu taʻitasi na maua mai le Village Health Information System (CHIS). O le aiga muamua na filifilia e ala i le lotoa. Afai na tapunia le fale o se tagata auai i le suʻesuʻega i le taimi na aoina ai faʻamatalaga, e le sili atu i le lua faʻatalanoaga faʻaopoopo e faia ma o lenei mea na manatu o se mea e le tali mai.
O fesuia'iga tuto'atasi o uiga fa'aagafesootai (tausaga, tulaga fa'aipoipo, tapuaiga, a'oa'oga, galuega, to'atele o le aiga, nofoaga e nofo ai, lanu ma tupe maua fa'alemasina), tulaga o le malamalama ma fesuia'iga e feso'ota'i ma le fa'aaogaina umi o upega e fa'aumatia ai iniseti.
Sa fesiligia aiga i fesili e sefulutolu e uiga i le malamalama e uiga i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti e umi se taimi e aoga ai. O le tali saʻo e 1 le 'ai, ma le tali sese e 0 le 'ai. A maeʻa ona aoteleina togi a tagata auai taʻitasi, ona fuafuaina lea o le averesi o togi, ma o tagata auai e sili atu togi nai lo le averesi na manatu o loʻo i ai le "malamalama lelei" ma o tagata auai e i lalo ifo o le averesi na manatu o loʻo i ai le "malamalama le lelei" e uiga i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti e umi se taimi e aoga ai.
Sa aoina faʻamaumauga e faʻaaoga ai fesili faʻatulagaina na tuʻuina atu faʻafesagaʻi e se tagata faʻatalanoa ma faʻaaogaina mai tusitusiga eseese2,3,7,19. O le suʻesuʻega na aofia ai uiga faʻaagafesootai ma faʻamatalaga, uiga o le siosiomaga ma le malamalama o tagata auai i le faʻaaogaina o le ISIS. Sa aoina faʻamaumauga mai tagata e 28 i le nofoaga e tele ai le malaria, i fafo atu o latou nofoaga e aoina ai faʻamaumauga ma vaʻavaʻaia i aso taʻitasi e le toʻa 7 tagata tomai faapitoa i le malaria mai nofoaga tau soifua maloloina.
Sa saunia le fesili i le Igilisi ma faaliliuina i le gagana a le atunuu (Afan Oromo) ona toe faaliliuina lea i le Igilisi e siaki ai le tutusa. Sa muai tofotofoina le fesili i le 5% o le faataitaiga (135) i fafo atu o le nofoaga o le soifua maloloina o le suesuega. Ina ua maeʻa le muamua tofotofoina, sa toe suia le fesili mo le faamaninoina ma le faigofieina o upu. Sa faia soo le faamamaina o faamatalaga, le atoatoa, le lautele ma le siakiina o le mafaufau ina ia mautinoa le lelei o faamatalaga aʻo leʻi ulufaleina faamatalaga. Ina ua maeʻa ona siakiina ma le supavaisa, sa aveeseina faamatalaga uma e le atoatoa ma le le tutusa mai faamatalaga. Sa maua e le au aoina faamatalaga ma supavaisa se aoaoga e tasi le aso i le auala ma le a le faamatalaga e aoina. Sa mataituina e le tagata suesue le au aoina faamatalaga ma supavaisa ina ia mautinoa le lelei o faamatalaga i le taimi o le aoina o faamatalaga.
Sa siakiina le sa'o ma le tutusa o fa'amaumauga, ona fa'ailogaina lea ma tu'uina i totonu o le Epi-info version 7, ona fa'amamāina lea ma au'ili'ili e fa'aaoga ai le SPSS version 25. O fuainumera fa'amatalaga e pei o taimi, fua fa'atatau, ma kalafi sa fa'aaogaina e tu'uina atu ai taunu'uga. Sa fuafuaina au'ili'iliga o le bivariate binary logistic regression, ma sa filifilia covariates ma p values ​​​​e itiiti ifo i le 0.25 i le bivariate model mo le fa'aaofiaina i le multivariate model. O le fa'ata'ita'iga mulimuli sa fa'amatalaina e fa'aaoga ai le adjusted odds ratios, 95% confidence intervals, ma p values ​​​​< 0.05 e iloa ai le fesoota'iga i le va o le taunu'uga ma fesuia'iga tuto'atasi. Sa tofotofoina le multicollinearity e fa'aaoga ai le standard error (SE), lea e itiiti ifo i le 2 i lenei su'esu'ega. O le Hosmer ma Lemeshow goodness-of-fit test sa fa'aaogaina e tofotofoina ai le model fit, ma o le p value o le Hosmer ma Lemeshow test i lenei su'esu'ega e 0.746.
A'o le'i faia le su'esu'ega, sa maua le fa'atagaga tau amio mai le Komiti Fa'afoe o Amioga Tau Soifua Maloloina a le Itumalo o West Elsea e tusa ai ma le Folafolaga a Helsinki. Ina ua mae'a ona fa'amatalaina le fa'amoemoega o le su'esu'ega, sa maua ni tusi fa'atagaga aloaia mai ofisa soifua maloloina a le itumalo ma le aai ua filifilia. Sa fa'ailoa atu i tagata auai i le su'esu'ega e uiga i le fa'amoemoega o le su'esu'ega, le fa'alilolilo, ma le le fa'alaua'iteleina. Sa maua le maliega tu'ugutu mai tagata auai i le su'esu'ega a'o le'i faia le fa'agasologa moni o le aoina o fa'amatalaga. E le'i fa'amaumauina igoa o ē na tali mai, ae sa tu'uina atu i tagata ta'ito'atasi se numera e tausia ai le fa'alilolilo.
I totonu o ē na tali mai, o le toatele (2738, 98.8%) na faalogo i le faaaogaina o vailaau iniseti e umi se taimi e faaaoga. E tusa ai ma le punaoa o faamatalaga e uiga i le faaaogaina o vailaau iniseti e umi se taimi e faaaoga, o le toatele o ē na tali mai e 2202 (71.1%) na maua mai a latou fomai. Toetoe lava o ē na tali mai e 2735 (99.9%) na latou iloa e mafai ona toe faaleleia vailaau iniseti ua masaesae umi se taimi e faaaoga. Toetoe lava o ē na auai uma e 2614 (95.5%) na latou iloa vailaau iniseti e umi se taimi e faaaoga aua e mafai ona puipuia ai le malaria. O le toatele o aiga e 2529 (91.5%) sa malamalama lelei i vailaau iniseti e umi se taimi e faaaoga. O le averesi o togi o le malamalama o aiga e uiga i le faaaogaina o vailaau iniseti e umi se taimi e faaaoga e 7.77 ma le tulaga faatonuina o le ± 0.91 (Laulau 2).
I le au'ili'iliga fa'alua o mea e feso'ota'i ma le fa'aaogaina o le upega namu mo se taimi umi, o fesuia'iga e pei o le itupa o le tagata tali, nofoaga e nofo ai, tele o le aiga, tulaga fa'aa'oa'oga, tulaga fa'aipoipo, galuega a le tagata tali, numera o potu eseese i le fale, malamalama i upega namu e umi se taimi e fa'aaoga ai, nofoaga na fa'atau mai ai upega namu e umi se taimi e fa'aaoga ai, umi o le fa'aaogaina o le upega namu mo se taimi umi, ma le numera o upega namu i le aiga sa feso'ota'i ma le fa'aaogaina o le upega namu mo se taimi umi. A mae'a ona fetu'una'i mo mea e fenumia'i ai, o fesuia'iga uma e iai le p-value < 0.25 i le au'ili'iliga fa'alua sa aofia ai i le au'ili'iliga o le multivariate logistic regression.
O le fa'amoemoega o lenei su'esu'ega o le iloiloina lea o le fa'aaogaina o upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e ola ai ma mea e feso'ota'i i ai i totonu o aiga i le Itumalo o West Arsi, Etiopia. Na maua i le su'esu'ega o mea e feso'ota'i ma le fa'aaogaina o upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e ola ai e aofia ai le itupa fafine o ē na tali mai, le aofa'i o potu eseese i totonu o le fale, le umi o le taimi e mana'omia e sui ai upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e ola ai, ma le maualuga o le malamalama o ē na tali mai, lea na feso'ota'i lelei ma le fa'aaogaina o upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e ola ai.
Atonu e mafua lenei eseesega i le eseesega o le tele o tagata na faia le suesuega, le faitau aofai o tagata o loo suesueina, le faatulagaga o suesuega faaitulagi, ma le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai. I le taimi nei, i Aitiope, o loo faatinoina e le Matagaluega o le Soifua Maloloina le tele o auala e faaitiitia ai le avega o le malaria e ala i le tuufaatasia o auala e puipuia ai le malaria i totonu o polokalame tau soifua maloloina autu, lea e mafai ona fesoasoani e faaitiitia ai le mama’i ma le oti e mafua mai i le malaria.
O taunuuga o lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai o ulu fafine o aiga e sili atu ona faʻaaogaina vailaʻau faʻasaina iniseti e umi se taimi e faʻaaoga ai pe a faʻatusatusa i alii. O lenei faʻaiʻuga e ogatusa ma suʻesuʻega na faia i le Itumalo o Ilugalan5, Itumalo o Raya Alamata33 ma le Taulaga o Arbaminchi34, Etiopia, lea na faʻaalia ai o fafine e sili atu ona faʻaaogaina vailaʻau faʻasaina iniseti e umi se taimi e faʻaaoga ai nai lo alii. Atonu foi o se taunuuga lea o le agaifanua faaleaganuu i le sosaiete Etiopia e faʻatauaina fafine nai lo alii, ma a avea fafine ma ulu o aiga, e itiiti lava le mamafa o alii e filifili ai e faʻaaoga vailaʻau faʻasaina iniseti e umi se taimi e faʻaaoga ai. E le gata i lea, o le suʻesuʻega na faia i se nuʻu i tua, lea e ono sili atu ai ona faaaloalo masani faaleaganuu ma faiga masani a le alalafaga i fafine maʻitaga ma tuʻuina atu ia i latou le faamuamua i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti e umi se taimi e puipuia ai le faʻamaʻi o le malaria.
O le isi fa'ai'uga o le su'esu'ega na fa'aalia ai o le aofa'i o potu eseese i totonu o fale o tagata auai na feso'ota'i tele ma le fa'aaogaina o upega namu malolosi. O lenei fa'ai'uga na fa'amaonia e su'esu'ega i East Belessa7, Garan5, Adama21 ma Bahir Dar20 counties. Atonu e mafua mai i le mea moni e fa'apea o aiga e itiiti potu eseese i totonu o le fale e sili atu ona fa'aogaina upega namu malolosi, ae o aiga e tele potu eseese i totonu o le fale ma le tele o tagata o le aiga e sili atu ona fa'aogaina upega namu malolosi, lea e ono i'u ai i le le lava o upega namu i potu eseese uma.
O le taimi na sui ai upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e fesootaʻi ai ma le faʻaaogaina e aiga o upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e oʻo atu i le tolu tausaga talu ai, e sili atu ona latou faʻaaogaina upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e faʻaaoga nai lo i latou na suia i lalo ifo o le tolu tausaga talu ai. O lenei faʻaiʻuga e ogatasi ma suʻesuʻega na faia i le taulaga o Arbaminchi, Etiopia34 ma le itu i matu sisifo o Etiopia20. Atonu e mafua ona o aiga e iai le avanoa e faʻatau ai upega namu fou e sui ai upega tuai e sili atu ona latou faʻaaogaina upega e tineia ai iniseti e umi se taimi e faʻaaoga i tagata o le aiga, o ē atonu e lagona le faʻamalieina ma sili atu le naunau e faʻaaoga upega namu fou mo le puipuia o le malaria.
O le isi fa'ai'uga o lenei su'esu'ega na fa'aalia ai o aiga e lava le malamalama e uiga i vaila'au fa'asaina iniseti e umi se taimi e sili atu ona fa'aogaina vaila'au fa'asaina iniseti e umi se taimi e fa'atusatusa i aiga e itiiti le malamalama. O lenei fa'ai'uga e ogatasi fo'i ma su'esu'ega na faia i Hawassa ma saute sisifo o Etiopia18,22. E mafai ona fa'amatalaina lenei mea e le mea moni e fa'apea a'o fa'ateleina le malamalama ma le malamalama o aiga e uiga i auala e puipuia ai le pipisi, mea e lamatia ai, ogaoga ma auala e puipuia ai fa'ama'i ta'ito'atasi, e fa'ateleina ai fo'i le avanoa e fa'aaogaina ai auala e puipuia ai. E le gata i lea, o le malamalama lelei ma le malamalama lelei i auala e puipuia ai le malaria e fa'amalosia ai le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina iniseti e umi se taimi e fa'aaoga ai. O le mea lea, o fa'alavelave e suia ai amioga e fa'amoemoe e fa'amalosia ai le tausisia o polokalame e puipuia ai le malaria i tagata o aiga e ala i le fa'amuamuaina o mea tau agafesootai ma aganu'u ma a'oa'oga lautele.
O lenei suʻesuʻega na faʻaaogaina ai se mamanu faʻalava ma e leʻi faʻaalia ni sootaga mafuaʻaga. Atonu na tupu le faʻaituau i le toe manatua. O le matauina o upega moega e faʻamaonia ai o le lipotia o isi taunuuga o suʻesuʻega (e pei o le faʻaaogaina o upega moega i le po na teʻa nei, le tele o le fufuluina o upega moega, ma le averesi o tupe maua) e faʻavae i luga o lipoti a le tagata lava ia, lea e noatia i le faʻaituau tali.
O le faʻaaogaina lautele o upega e umi ona tumau e togafitia i vailaʻau iniseti i totonu o aiga e maualalo pe a faʻatusatusa i le tulaga faʻale-atunuʻu o Aitiope (≥ 85). Na maua i le suʻesuʻega o le tele o taimi e faʻaaogaina ai upega e umi ona tumau e togafitia i vailaʻau iniseti sa matua aʻafia lava e le matai o le aiga o se fafine, le aofaʻi o potu tutoʻatasi o loʻo i totonu o le fale, le umi e sui ai se upega e umi ona tumau e togafitia i vailaʻau iniseti, ma le malamalama o ē na tali mai. O le mea lea, e tatau i le Pulega o le Soifua Maloloina a le Itumalo o West Arsi ma ē e aʻafia ai ona galulue e faʻateleina le faʻaaogaina o upega e umi ona tumau e togafitia i vailaʻau iniseti i le tulaga o aiga e ala i le faʻasalalauina o faʻamatalaga ma aʻoaʻoga talafeagai, faʻapea foʻi ma le faʻaauauina o fesootaʻiga e suia ai amioga e faʻateleina ai le faʻaaogaina o upega e umi ona tumau e togafitia i vailaʻau iniseti. Faʻamalosia aʻoaʻoga a volenitia, faʻalapotopotoga faʻalenuʻu, ma taʻitaʻi lotu i le faʻaaogaina saʻo o upega e umi ona tumau e togafitia i vailaʻau iniseti i le tulaga o aiga.
O faʻamaumauga uma na maua ma/pe iloiloina i le taimi o le suʻesuʻega e maua mai le tusitala pe a talafeagai le talosaga.


Taimi na lafoina ai: Mati-07-2025