O vaega tau si'osi'omaga, lea ua tele tausaga o feeseesea'i ma le Ofisa o le Puipuiga o le Si'osi'omaga, vaega fa'ato'aga ma isi i le auala e puipuia ai meaola lamatia maivaila'au fa'asaina, sa lautele lo latou taliaina o le fuafuaga ma le lagolago a vaega faifaatoaga mo ia.
E le o faʻamalosia e le fuafuaga ni manaʻoga fou i faifaʻatoʻaga ma isi tagata faʻaaogaina vailaʻau faʻasaina, ae o loʻo tuʻuina atu ai ni taʻiala o le a mafaufau i ai le EPA pe a resitalaina ni vailaʻau faʻasaina fou pe toe resitalaina ni vailaʻau faʻasaina o loʻo i ai i le maketi, na fai mai ai le ofisa i se faʻasalalauga fou.
Sa faia e le EPA ni suiga se tele i le fuafuaga e faavae i luga o ni manatu faaalia mai vaega faifaatoaga, matagaluega faatoaga a le setete ma faalapotopotoga o le siosiomaga.
Aemaise lava, na faʻaopoopoina e le ofisa ni polokalame fou e faʻaitiitia ai le tafe o vailaʻau faʻasaina, tafega i alavai, ma le soloia o le eleele. O le fuafuaga e faʻaitiitia ai le mamao i le va o nofoaga o meaola o loʻo lamatia ma nofoaga e faʻasaina ai vailaʻau faʻasaina i nisi o tulaga, e pei o le taimi e faʻatino ai e le au faifaʻatoʻaga ni faiga faʻaitiitia o le tafega, o loʻo i ai le au faifaʻatoʻaga i nofoaga e le afaina i le tafega, pe faia e le au faifaʻatoʻaga isi laasaga e faʻaitiitia ai le tafega o vailaʻau faʻasaina. O le fuafuaga e faʻafouina ai foʻi faʻamatalaga i luga o ituaiga o meaola e leai ni manu e ola i fanua faʻatoʻaga. Na taʻua e le EPA o loʻo fuafua e faʻaopoopo ni filifiliga e faʻaitiitia ai le aʻafiaga i le lumanaʻi pe a manaʻomia.
“Ua matou maua ni auala atamai e faasaoina ai meaola ua lamatia e le tuuina atu ai ni avega mamafa i luga o le au gaosi oloa o loo faalagolago i nei meafaigaluega mo a latou olaga ma e taua tele mo le faamautinoaina o se sapalai saogalemu ma lava o meaai,” o le saunoaga lea a le Pule o le EPA o Lee Zeldin i se faasalalauga tusitusia. “Matou te tautino atu e faamautinoa o loo i ai i le nuu faifaatoaga meafaigaluega e manaomia e puipuia ai lo matou atunuu, aemaise lava a matou sapalai meaai, mai manu faalafua ma faamai.”
O vaega fa'ato'aga o lo'o fai ma sui o le au gaosi oloa fa'ato'aga e pei o sana, pi, vavae ma araisa sa latou talisapaia le fuafuaga fou.
"I le faʻafouina o le mamao o le pa puipui, fetuʻunaʻi o fuafuaga faʻaitiitia, ma le iloaina o taumafaiga tau le tausiga o le siosiomaga, o le a faʻaleleia atili ai e le fuafuaga fou puipuiga o le siosiomaga e aunoa ma le faʻaleagaina o le saogalemu ma le puipuiga o meaʻai, meaʻai fafaga, ma sapalai o alava a lo tatou atunuʻu," o le saunoaga lea a Patrick Johnson Jr., o se faifaatoaga vavae i Mississippi ma le peresitene o le National Cotton Council, i se faʻasalalauga fou a le EPA.
Sa viia foʻi e matagaluega o faatoaga a le setete ma le Matagaluega o Faatoaga a Amerika le fuafuaga a le EPA i le faasalalauga lava lea e tasi.
I le aotelega, ua fiafia tagata e puipuia le siosiomaga ona ua faailoa mai e le pisinisi faatoaga o manaoga o le Endangered Species Act e faatatau i tulafono faatonutonu o vailaau e faaaoga mo iniseti. Ua tele tausaga o tauivi vaega faatoaga ma na manaoga.
“Ua ou fiafia e vaʻai i le vaega lagolago faʻatoʻaga aupito tele a Amerika o loʻo faʻafetaia taumafaiga a le EPA e faʻamalosia le Endangered Species Act ma faia ni laʻasaga talafeagai e puipuia ai a tatou laʻau ma manu e sili ona vaivai mai vailaʻau faʻasaina matautia,” o le saunoaga lea a Laurie Ann Byrd, faatonu o le Polokalama Puipuiga o le Siosiomaga i le Nofoaga Autu mo le Eseesega Faʻalenatura. “Ou te faʻamoemoe o le a malosi atu le fuafuaga mulimuli mo vailaʻau faʻasaina, ma o le a matou galulue e faʻamautinoa o loʻo aofia ai puipuiga malolosi i faʻaiuga i le lumanaʻi e uiga i le faʻaaogaina o le fuafuaga i vailaʻau faʻapitoa. Ae o le lagolago a le alalafaga faʻatoʻaga mo taumafaiga e puipuia ai meaola lamatia mai vailaʻau faʻasaina o se laʻasaga taua tele i luma.”
Ua tele ina molia e vaega o le siosiomaga le EPA, ma fai mai o loo faaaogaina vailaau e ono faaleagaina ai meaola ua lamatia pe o latou nofoaga e aunoa ma le feutagai ma le Fish and Wildlife Service ma le National Marine Fisheries Service. I le sefulu tausaga ua mavae, ua malilie le EPA i ni maliliega faaletulafono e iloilo ai ni vailaau e faaleagaina ai meaola ua lamatia. O loo galulue nei le ofisa e faamaea na iloiloga.
I le masina talu ai, na faasilasila mai ai e le Ofisa Puipuiga o le Siosiomaga se faasologa o gaioiga e faatatau i le puipuia o meaola ua lamatia mai se tasi o ia vailaau faasaina, o le vailaau faasaina o le carbaryl carbamate. Na saunoa Nathan Donley, o le faatonu o le saienisi o le puipuiga i le Nofoaga Autu mo le Eseesega o Meaola, o gaioiga "o le a faaitiitia ai tulaga lamatia e mafua mai i lenei vailaau matautia i laau ma manu ua lamatia ma tuuina atu ai ni taiala manino i le nuu o faatoaga tau alamanuia i le auala e faaaoga ai."
Na saunoa Donley o gaioiga talu ai nei a le EPA e puipuia ai meaola ua lamatia mai vailaau fa'asaina o ni tala lelei. "Ua silia ma le sefulu tausaga o faia lenei faiga, ma ua galulue fa'atasi le to'atele o i latou e a'afia i le tele o tausaga e amata ai. E leai se tasi e 100 pasene le fiafia i ai, ae o lo'o aoga, ma o lo'o galulue fa'atasi tagata uma," o lana tala lea. "E foliga mai e leai se fa'alavelave fa'apolokiki i le taimi nei, o se mea e mautinoa lava e fa'amalosiauina ai."
Taimi na lafoina ai: Me-07-2025



