suʻesuʻegabg

A'afiaga o upega moega ua togafitia i iniseti ma le fa'asusuina o mea e totoe i totonu o fale i le maualuga o le malaria i fafine o le vaitausaga e fanau ai i Ghana: aafiaga mo le puleaina ma le fa'aumatia o le malaria |

Avanoa iiniseti fasioti inisetiO upega moega ua togafitia ma le faʻatinoina o le IRS i totonu o aiga ua fesoasoani i le faʻaitiitia tele o le aʻafia o fafine i le malaria i totonu o le vaitausaga e mafai ona fanau ai i Ghana. O lenei sailiga ua faʻamalosia ai le manaʻomia o se tali atoatoa e pulea ai le malaria ina ia fesoasoani i le faʻaumatia o le malaria i Ghana.
O faʻamaumauga mo lenei suʻesuʻega ua maua mai le Ghana Malaria Indicator Survey (GMIS). O le GMIS o se suʻesuʻega faʻale-atunuʻu na faia e le Ghana Statistical Service mai ia Oketopa ia Tesema 2016. I lenei suʻesuʻega, naʻo fafine o le tausaga e fanau ai e 15-49 tausaga le matutua na auai i le suʻesuʻega. O fafine na i ai faʻamaumauga i mea eseese uma na aofia ai i le auʻiliʻiliga.
Mo le suʻesuʻega o le 2016, na faʻaaogaina ai e le MIS a Ghana se faiga faʻataʻitaʻiga o vaega e tele-vaega i itulagi uma e 10 o le atunuʻu. Ua vaevaeina le atunuʻu i vasega e 20 (10 itulagi ma le ituaiga o nofoaga - taulaga/nuʻu i tua). O se vaega o loʻo faʻamatalaina o se eria e faitauina ai le faitau aofai o tagata (CE) e aofia ai pe tusa ma le 300–500 aiga. I le laʻasaga muamua o le faʻataʻitaʻiga, e filifilia vaega mo vaega taʻitasi ma se avanoa e tutusa ma le telē. E 200 vaega na filifilia. I le laʻasaga lona lua o le faʻataʻitaʻiga, o se numera mautu o aiga e 30 na filifilia faʻafuaseʻi mai vaega taʻitasi na filifilia e aunoa ma se sui. Soo se taimi e mafai ai, na matou faʻatalanoaina ai fafine e 15–49 tausaga le matutua i aiga taʻitasi [8]. O le suʻesuʻega muamua na faʻatalanoaina ai fafine e 5,150. Peitaʻi, ona o le leai o se tali i nisi o fesuiaʻiga, e 4861 fafine na aofia ai i lenei suʻesuʻega, e fai ma sui o le 94.4% o fafine i le faʻataʻitaʻiga. O faʻamaumauga e aofia ai faʻamatalaga i fale, aiga, uiga o fafine, puipuiga o le malaria, ma le malamalama i le malaria. Sa aoina faʻamaumauga e faʻaaoga ai se faiga faʻatalanoaga faʻapitoa e fesoasoani i ai le komepiuta (CAPI) i luga o papamaa ma fesili pepa. E faʻaaoga e pule o faʻamaumauga le faiga o le Census and Survey Processing (CSPro) e faʻasaʻo ma pulea ai faʻamaumauga.
O le taunuuga autū o lenei suʻesuʻega o le lipotia mai lea o le aʻafiaga o le malaria i fafine e 15–49 tausaga le matutua e fananau ai, o lona uiga o fafine na lipotia mai le i ai o le malaria i le itiiti ifo ma le tasi le taimi i le 12 masina aʻo leʻi faia le suʻesuʻega. O lona uiga, o le lipotia mai o le aʻafiaga o le malaria i fafine e 15–49 tausaga le matutua na faʻaaogaina e fai ma sui o le RDT moni o le malaria poʻo le microscopy positivity i fafine aua e leʻi maua nei suʻega i fafine i le taimi o le suʻesuʻega.
O fa'alavelave fa'afuase'i e aofia ai le avanoa i aiga i upega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti (ITN) ma le fa'aaogaina e aiga o le IRS i le 12 masina a'o le'i faia le su'esu'ega. O aiga na maua uma fa'alavelave fa'afuase'i e lua na manatu ua auai fa'atasi. O aiga e maua upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti na fa'amatalaina o fafine e nonofo i aiga e iai le itiiti ifo ma le tasi le upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti, a'o aiga e iai le IRS na fa'amatalaina o fafine e nonofo i aiga na togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti i totonu o le 12 masina a'o le'i faia le su'esu'ega o fafine.
O le suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai ni vaega lautele se lua o fesuiaʻiga fenumiai, o uiga o aiga ma uiga o tagata taʻitoʻatasi. E aofia ai uiga o aiga; itulagi, ituaiga o nofoaga (nuʻu i tua-aʻai), itupa o le ulu o le aiga, tele o le aiga, eletise e faʻaaogaina e le aiga, ituaiga o suauʻu kuka (malosi pe le malo), mea autu o le fola, mea autu o le puipui, mea taualuga, puna o le vai inu (faʻaleleia pe leʻi faʻaleleia), ituaiga o faleuila (faʻaleleia pe leʻi faʻaleleia) ma le vaega o le tamaoaiga o le aiga (matitiva, feololo ma mauoa). O vaega o uiga o aiga na toe faʻatulagaina e tusa ai ma tulaga faʻatonuina o lipoti a le DHS i lipoti a le GMIS 2016 ma le 2014 Ghana Demographic Health Survey (GDHS) [8, 9]. O uiga patino na mafaufauina e aofia ai le matua o le fafine i le taimi nei, le maualuga o le aʻoaʻoga, le tulaga o le maʻitaga i le taimi o le faʻatalanoaga, le tulaga o inisiua soifua maloloina, tapuaiga, faʻamatalaga e uiga i le aʻafia i le malaria i le 6 masina aʻo leʻi faia le faʻatalanoaga, ma le tulaga o le malamalama o le fafine e uiga i mataupu o le malaria. E lima fesili e uiga i le malamalama na faʻaaogaina e iloilo ai le malamalama o fafine, e aofia ai le malamalama o fafine i mafuaʻaga o le malaria, faʻailoga o le malaria, auala e puipuia ai le malaria, togafitiga o le malaria, ma le iloa o le malaria o loʻo ufiufiina e le Ghana National Health Insurance Scheme (NHIS). O fafine na maua le 0–2 na manatu e maualalo le malamalama, o fafine na maua le 3 pe 4 na manatu e feololo le malamalama, ma o fafine na maua le 5 na manatu e atoatoa le malamalama e uiga i le malaria. O fesuiaʻiga taʻitasi ua fesoʻotaʻi ma le avanoa i upega e togafitia ai iniseti, IRS, poʻo le aʻafia o le malaria i tusitusiga.
O uiga o le talaaga o fafine na aoteleina e faʻaaoga ai taimi ma pasene mo fesuiaʻiga faʻavasega, ae o fesuiaʻiga faifai pea na aoteleina e faʻaaoga ai auala ma tulaga masani. O nei uiga na faʻapotopotoina e ala i le tulaga o le faʻalavelave e suʻesuʻe ai le le paleni ma le fausaga o tagata e faʻaalia ai le ono faʻaituau. Na faʻaaogaina faʻafanua o le contour e faʻamatalaina ai le maualuga o le malaria na lipotia e le tagata lava ia i fafine ma le aofia ai o faʻalavelave e lua e ala i le nofoaga faʻafanua. O le fuainumera o le suʻega chi-square a Scott Rao, lea e faʻamatalaina ai uiga o le mamanu o le suʻesuʻega (e pei o le faʻavasegaina, faʻaputuga, ma mamafa o faʻataʻitaʻiga), na faʻaaogaina e iloilo ai le sootaga i le va o le maualuga o le malaria na lipotia e le tagata lava ia ma le avanoa i faʻalavelave ma uiga o le siosiomaga. O le maualuga o le malaria na lipotia e le tagata lava ia na fuafuaina o le aofaʻi o fafine na aʻafia i le itiiti ifo ma le tasi le faʻalavelave o le malaria i le 12 masina aʻo leʻi faia le suʻesuʻega vaevaeina i le aofaʻi atoa o fafine agavaa na suʻesuʻeina.
O se faʻataʻitaʻiga o le Poisson regression ua suia le mamafa na faʻaaogaina e faʻatatau ai le aʻafiaga o le avanoa i togafitiga e pulea ai le malaria i luga o le aʻafiaga o le malaria o fafine na lipotia mai e i latou lava16, ina ua maeʻa ona fetuʻunaʻi mo le inverse probability of treatment weights (IPTW) ma le mamafa o le suʻesuʻega e faʻaaoga ai le faʻataʻitaʻiga "svy-linearization" i le Stata IC. (Stata Corporation, College Station, Texas, ISA). O le inverse probability of treatment weight (IPTW) mo le togafitiga "i" ma le fafine "j" ua faʻatatauina e pei ona:
O fesuia'iga fa'amamafa mulimuli na fa'aaogaina i le fa'ata'ita'iga o le Poisson regression e fa'asa'oina e pei ona taua i lalo:
Faatasi ai ma i latou, o le \(fw_{ij}\) o le fesuiaʻiga mamafa mulimuli o le j taʻitasi ma le faʻalavelave i, \(sw_{ij}\) o le mamafa faʻataʻitaʻiga o le j taʻitasi ma le faʻalavelave i i le 2016 GMIS.
O le poloaiga pe a uma le fa'atatauga "margins, dydx (intervention_i)" i le Stata sa fa'aaogaina lea e fa'atatau ai le eseesega i autafa (aafiaga) o le fa'alavelave "i" i luga o le a'afiaga o le malaria na lipotia mai e le tagata lava ia i fafine ina ua mae'a ona fa'apipi'i se fa'ata'ita'iga o le Poisson regression ua suia le mamafa i le pulea. o fesuia'iga fenumiai uma na matauina.
E tolu faʻataʻitaʻiga eseese o le regression na faʻaaogaina foʻi o ni auʻiliʻiliga o le maaleale: binary logistic regression, probabilistic regression, ma linear regression models e faʻatatau ai le aʻafiaga o taʻitasi o le puleaina o le malaria i le maualuga o le malaria na lipotia mai e le tagata lava ia i fafine Ghana. Na faʻatatauina le 95% confidence intervals mo faʻatatauga uma o le maualuga o le aofaʻi, fua faʻatatau o le aofaʻi, ma faʻatatauga o le aʻafiaga. O auʻiliʻiliga faʻamaumauga uma i lenei suʻesuʻega na manatu e taua i le tulaga alpha o le 0.050. Na faʻaaogaina le Stata IC version 16 (StataCorp, Texas, ISA) mo auʻiliʻiliga faʻamaumauga.
I faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo e fa, o le aʻafiaga o le malaria na lipotia e le tagata lava ia e leʻi maualalo tele i fafine na mauaina le ITN ma le IRS pe a faʻatusatusa i fafine na maua na o le ITN. E le gata i lea, i le faʻataʻitaʻiga mulimuli, o tagata na faʻaaogaina le ITN ma le IRS e leʻi faʻaalia se faʻaitiitiga tele i le aʻafiaga o le malaria pe a faʻatusatusa i tagata na o le IRS.
A'afiaga o le avanoa i togafitiga e tete'e atu ai i le malaria i le maualuga o le malaria e lipotia mai e fafine e tusa ai ma uiga o aiga
A'afiaga o le avanoa i togafitiga e pulea ai le malaria i le maualuga o le malaria i fafine na lipotia mai e le tagata lava ia, e ala i uiga o fafine.
O se afifi o fuafuaga e puipuia ai le malaria na fesoasoani e faʻaitiitia ai le aʻafiaga o le malaria i fafine o le matua fanautama i Ghana. O le aʻafiaga o le malaria na lipotia mai e le tagata lava ia na faʻaitiitia i le 27% i fafine o loʻo faʻaaogaina upega moega e togafitia i iniseti ma le IRS. O lenei sailiga e ogatasi ma taunuuga o se suʻega faʻatonutonu faʻafuaseʻi lea na faʻaalia ai le maualalo tele o le malaria DT i tagata faʻaoga IRS pe a faʻatusatusa i tagata e le o ni tagata faʻaoga IRS i se eria e maualuga le malaria ae maualuga tulaga o le avanoa ITN i Mozambique [19]. I le itu i matu o Tanzania, o upega moega e togafitia i iniseti ma le IRS na tuʻufaʻatasia e faʻaitiitia ai le tele o Anopheles ma le fua faatatau o tui puipui o iniseti [20]. O fuafuaga tuʻufaʻatasi o le puleaina o iniseti e lagolagoina foʻi e se suʻesuʻega o le faitau aofaʻi i le itumalo o Nyanza i sisifo o Kenya, lea na maua ai o le faʻasusuina i totonu o fale ma upega moega e togafitia i iniseti e sili atu le aoga nai lo iniseti. O le tuʻufaʻatasiga e mafai ona maua ai le puipuiga faʻaopoopo mai le malaria. o fesoʻotaʻiga e iloiloina eseese [21].
O lenei suʻesuʻega na fuafua e 34% o fafine na maua i le malaria i le 12 masina aʻo leʻi faia le suʻesuʻega, faʻatasi ai ma le 95% o le faʻatusatusaga o le talitonuga o le 32–36%. O fafine e nonofo i aiga e maua i upega moega ua togafitia i vailaʻau faʻamaʻi iniseti (33%) e maualalo tele le aofaʻi o tagata na lipotia mai le malaria nai lo fafine e nonofo i aiga e leai ni upega moega ua togafitia i vailaʻau faʻamaʻi iniseti (39%). E faʻapena foʻi, o fafine e nonofo i aiga ua faʻasusuina i vailaʻau faʻamaʻi e 32% le aofaʻi o tagata na lipotia mai le malaria, pe a faʻatusatusa i le 35% i aiga e leʻi faʻasusuina. E leʻi faʻaleleia atili faleuila ma e le lelei foʻi tulaga o le tumama. O le toʻatele oi latou e i fafo ma e faʻaputuina ai vai palapala. O nei vai palapala ma le toʻa e maua ai se nofoaga lelei mo le faʻatoʻaga o namu Anopheles, o le avefeʻau autu o le malaria i Ghana. O le iʻuga, e leʻi faʻaleleia atili faleuila ma tulaga o le tumama, lea na mafua ai ona faʻateleina le pipisi o le malaria i totonu o le faitau aofaʻi. E tatau ona faʻamalosia taumafaiga e faʻaleleia atili ai faleuila ma tulaga o le tumama i aiga ma nuʻu.
O lenei suʻesuʻega e tele ni faʻatapulaʻa taua. Muamua, na faʻaaogaina e le suʻesuʻega faʻamaumauga o suʻesuʻega faʻalava, ma faigata ai ona fuaina le mafuaʻaga. Ina ia foʻia lenei faʻatapulaʻa, na faʻaaogaina ai metotia faʻamaufaʻailoga o le mafuaʻaga e faʻatatau ai le averesi o le aafiaga o togafitiga o le faʻalavelave. O le auʻiliʻiliga e fetuʻunaʻi mo le tofiga o togafitiga ma faʻaaoga ai fesuiaʻiga taua e faʻatatau ai taunuuga e ono maua mo fafine o latou aiga na maua le faʻalavelave (pe afai e leai se faʻalavelave) ma mo fafine o latou aiga e leʻi maua le faʻalavelave.
Lua, o le mauaina o upega moega ua togafitia i iniseti e le faapea ai o le faaaogaina lea o upega moega ua togafitia i iniseti, o lea e tatau ai ona faaeteete pe a faamatalaina taunuuga ma faaiuga o lenei suesuega. Tolu, o taunuuga o lenei suesuega i le malaria na lipotia mai e le tagata lava ia i fafine o se sui lea o le maualuga o le malaria i fafine i le 12 masina ua mavae ma o lea e ono faaituau ai le malamalama o fafine e uiga i le malaria, aemaise lava mataupu e lei iloa.
Ma le mea mulimuli, e leʻi aofia ai i le suʻesuʻega le tele o mataupu o le malaria i tagata auai taʻitasi i le vaitaimi o le tausaga e tasi, poʻo le taimi tonu o faʻalavelave o le malaria ma togafitiga. Ona o tapulaʻa o suʻesuʻega mataʻituina, o suʻega faʻatonutonu faʻafuaseʻi malolosi o le a avea ma se mafaufauga taua mo suʻesuʻega i le lumanaʻi.
O aiga na mauaina uma le ITN ma le IRS e maualalo le lipotia o le malaria pe a faatusatusa i aiga e leai se tasi o nei togafitiga na maua. O lenei sailiga e lagolagoina ai le valaau mo le tuufaatasia o taumafaiga e pulea ai le malaria e fesoasoani ai i le aveesea o le malaria i Ghana.


Taimi na lafoina ai: Oke-15-2024