E taua tele le sao o vailaʻau faʻasaina i faʻatoʻaga i nuʻu i tua, ae o le tele naua poʻo le faʻaaogaina sese e mafai ona aʻafia ai faiga faʻavae e pulea ai siama o le malaria; O lenei suʻesuʻega na faia i totonu o nuʻu faifaʻatoʻaga i saute o Côte d'Ivoire e iloa ai poʻo a vailaʻau faʻasaina e faʻaaogaina e faifaʻatoʻaga i le lotoifale ma pe faʻapefea ona fesootaʻi lenei mea ma manatu o faifaʻatoʻaga i le malaria. O le malamalama i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e mafai ona fesoasoani e atiina ae polokalame faʻalauiloa e uiga i le puleaina o namu ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina.
Sa faia le suʻesuʻega i totonu o aiga e 1,399 i nuʻu e 10. Sa suʻesuʻeina faifaʻatoʻaga e uiga i a latou aʻoaʻoga, faiga faʻatoʻaga (e pei o le gaosiga o faʻatoʻaga, faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina), manatu i le malaria, ma auala eseese e pulea ai namu i totonu o aiga na latou faʻaaogaina. O le tulaga tau tamaoaiga ma le tamaoaiga (SES) o aiga taʻitasi e iloiloina e faʻavae i luga o nisi o aseta a aiga ua uma ona fuafuaina. O fesoʻotaʻiga faʻamaumauga i le va o fesuiaʻiga eseese e fuafuaina, e faʻaalia ai mea taua e lamatia ai.
E fesoʻotaʻi lelei le tulaga o aʻoaʻoga a faifaʻatoʻaga ma lo latou tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai (p < 0.0001). O le toʻatele o aiga (88.82%) na talitonu o namu o le mafuaʻaga autū lea o le malaria ma o le malamalama i le malaria sa fesoʻotaʻi lelei ma le tulaga maualuga o aʻoaʻoga (OR = 2.04; 95% CI: 1.35, 3.10). O le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i totonu o fale sa fesoʻotaʻi malosi ma le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai o aiga, tulaga tau aʻoaʻoga, faʻaaogaina o upega moega ua togafitia i iniseti ma vailaʻau faʻasaina i faʻatoʻaga (p < 0.0001). Ua maua faifaʻatoʻaga o loʻo faʻaaogaina vailaʻau faʻasaina pyrethroid i totonu o fale ma faʻaaogaina nei vailaʻau faʻasaina i iniseti e puipuia ai faʻatoʻaga.
O la matou suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le tulaga tau aʻoaʻoga o loʻo avea pea ma mea taua e aʻafia ai le malamalama o faifaʻatoʻaga i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina ma le puleaina o le malaria. Matou te fautuaina le faʻaleleia atili o fesoʻotaʻiga e faʻatatau i le ausiaina o aʻoaʻoga, e aofia ai le tulaga tau tamaoaiga ma le tamaoaiga, le maua, ma le avanoa i oloa faʻasaina e tatau ona mafaufau i ai pe a atiaʻe le puleaina o vailaʻau faʻasaina ma le puleaina o faʻamaʻi pipisi mo nuʻu.
O le fa'ato'aga o le fa'aolaolaina autū lea o le tamaoaiga mo le tele o atunu'u i Aferika i Sisifo. I le 2018 ma le 2019, o Côte d'Ivoire o le atunu'u sili ona ta'uta'ua i le lalolagi i le gaosia o koko ma nati cashew ma le lona tolu o le gaosiga o kofe tele i Aferika [1], fa'atasi ai ma auaunaga fa'ato'aga ma oloa e 22% o le aofa'i o oloa fa'alotoifale (GDP) [2]. I le avea ai ma i latou e ona le tele o fanua fa'ato'aga, o faifa'ato'aga laiti i nu'u i tua o i latou ia e fesoasoani tele i le atina'eina o le tamaoaiga o le vaega [3]. E tele le gafatia fa'ato'aga a le atunu'u, fa'atasi ai ma le 17 miliona eka o fanua fa'ato'aga ma suiga o vaitau e lagolagoina ai le fa'alauteleina o fa'ato'aga ma le totoina o kofe, koko, nati cashew, pa'u, vavae, ufi, pama, manioka, araisa ma fuala'au 'aina [2]. O fa'ato'aga malosi e fesoasoani i le salalau o manu fa'alafua, e ala i le fa'ateleina o le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina mo le puleaina o manu fa'alafua [4], aemaise lava i faifa'ato'aga i nu'u i tua, e puipuia ai fa'ato'aga ma fa'ateleina ai le fua o fa'ato'aga [5], ma e pulea ai namu [6]. Peita’i, o le fa’aaogāina lē talafeagai o vaila’au fa’asaina iniseti o se tasi lea o mafua’aga autū o le tete’e atu o vaila’au fa’asaina iniseti i tagata e feavea’i fa’ama’i, aemaise lava i nofoaga fa’ato’aga lea e ono a’afia ai namu ma fa’ama’i fa’ato’aga i le malosi o filifiliga mai vaila’au fa’asaina iniseti lava e tasi [7,8,9,10]. O le fa’aaogāina o vaila’au fa’asaina iniseti e mafai ona mafua ai le fa’aleagaina o le siosiomaga ma e a’afia ai fuafuaga e pulea ai vaila’au fa’asaina ma le siosiomaga ma o lea e mana’omia ai le gauai atu i ai [11, 12, 13, 14, 15].
Sa suʻesuʻeina muamua le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e faifaʻatoʻaga [5, 16]. Ua faʻaalia le tulaga o aʻoaʻoga o se mea taua tele i le faʻaaogaina saʻo o vailaʻau faʻasaina [17, 18], e ui lava o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e faifaʻatoʻaga e masani ona aʻafia i aafiaga faʻapitoa poʻo fautuaga mai tagata faʻatau oloa [5, 19, 20]. O faʻafitauli tau tupe o se tasi lea o faʻalavelave masani e faʻatapulaʻaina ai le mauaina o vailaʻau faʻasaina poʻo vailaʻau faʻasaina, ma mafua ai ona faʻatau e faifaʻatoʻaga ni oloa faʻasolitulafono poʻo oloa ua le toe aoga, e masani ona taugofie nai lo oloa faʻatulafonoina [21, 22]. O loʻo matauina foʻi aga faʻapena i isi atunuʻu o Aferika i Sisifo, lea o le maualalo o tupe maua o se mafuaʻaga lea mo le faʻatauina ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina le talafeagai [23, 24].
I Côte d'Ivoire, e fa'aaogaina lautele vaila'au fa'asaina i fa'ato'aga [25, 26], lea e a'afia ai faiga fa'ato'aga ma tagata e feavea'i le malaria [27, 28, 29, 30]. O su'esu'ega i nofoaga e maua ai le malaria ua fa'aalia ai se fesoota'iga i le va o tulaga tau tamaoaiga ma le malamalama i le malaria ma lamatiaga o fa'ama'i, ma le fa'aaogaina o upega moega e togafitia i vaila'au fa'asaina (ITN) [31,32,33,34,35,36,37]. E ui i nei su'esu'ega, o taumafaiga e atiina ae ni faiga fa'avae fa'apitoa e pulea ai namu ua fa'avaivaia ona o le le lava o fa'amatalaga e uiga i le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina i nu'u i tua ma mea e fesoasoani i le fa'aaogaina lelei o vaila'au fa'asaina. O lenei su'esu'ega na su'esu'eina ai talitonuga o le malaria ma fuafuaga e pulea ai namu i totonu o aiga fa'ato'aga i Abeauville, i saute o Côte d'Ivoire.
Sa faia le suʻesuʻega i nuʻu e 10 i le matagaluega o Abeauville i saute o Côte d'Ivoire (Ata 1). O le Itumalo o Agbowell e 292,109 tagata e nonofo ai i se eria e 3,850 kilomita faatafafa ma o le itumalo e sili ona toʻatele tagata i le itulagi o Anyebi-Tiasa [38]. E iai lona tau vevela ma e lua vaitau timuga (Aperila ia Iulai ma Oketopa ia Novema) [39, 40]. O le faʻatoʻaga o le galuega autū lea i le itulagi ma e faʻatinoina e faifaʻatoʻaga laiti ma kamupani tetele faʻatoʻaga. O nei nofoaga e 10 e aofia ai Aboud Boa Vincent (323,729.62 E, 651,821.62 N), Aboud Kuassikro (326,413.09 E, 651,573.06 N), Aboud Mandek (326,413.09 E, 606,413.09 E, 606,413.09 E, 606,413.09 E, 6063.09 E, 651573. 652372.90N), Amengbeu (348477.76N), 664971.70N, Damojiang (374,039.75 E, 661,579.59 N), Gesigie 1 (363,140.15 E, 634,256.15 E, 634,256.36. 642, 062.37 N), Ofa (350 924.31 E, 654 607.17 N), Ofonbo (338 578.5) 1 E, 657 302.17 N) ma Oji (longitude 363,990.74 i sasa'e, latitude 648,587.44 i matu).
Sa faia le suʻesuʻega i le va o Aokuso 2018 ma Mati 2019 faʻatasi ai ma le auai o aiga faifaatoʻaga. O le aofaʻi atoa o tagata nonofo i nuʻu taʻitasi na maua mai le matagaluega o auaunaga i le lotoifale, ma e 1,500 tagata na filifilia faʻafuaseʻi mai lenei lisi. O tagata auai na faʻafaigaluegaina e fai ma sui o le va o le 6% ma le 16% o le faitau aofaʻi o le nuʻu. O aiga na aofia i le suʻesuʻega o aiga faifaatoʻaga na malilie e auai. Sa faia se suʻesuʻega muamua i le va o faifaatoʻaga e 20 e iloilo ai pe manaʻomia ona toe tusia ni fesili. Ona faʻatumuina lea o fesili e tagata e aoina faʻamaumauga ua aʻoaʻoina ma totogi i nuʻu taʻitasi, e toʻatasi lava na faʻafaigaluegaina mai le nuʻu lava ia. O lenei filifiliga na faʻamautinoa ai o loʻo iai i nuʻu taʻitasi le itiiti ifo ma le toʻatasi e aoina faʻamaumauga e masani i le siosiomaga ma tautala i le gagana a le nuʻu. I totonu o aiga taʻitasi, sa faia ai se faʻatalanoaga mata i mata ma le matai o le aiga (tama poʻo le tina) pe, afai e le o iai le matai o le aiga, o se isi tagata matua e silia ma le 18 tausaga le matua. O le fesili e aofia ai fesili e 36 ua vaevaeina i ni vaega se tolu: (1) Tulaga o tagata ma tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai o le aiga (2) Faiga faatoaga ma le faaaogaina o vailaau e tineia ai manu faalafua (3) Malamalama i le malaria ma le faaaogaina o vailaau e tineia ai manu faalafua mo le puleaina o namu [tagai i le Faaopoopoga 1].
O vailaʻau faʻasaina na taʻua e faifaʻatoʻaga na faʻailogaina e ala i o latou igoa faʻapisinisi ma faʻavasegaina e ala i mea aoga ma vaega vailaʻau e faʻaaoga ai le Ivory Coast Phytosanitary Index [41]. O le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai o aiga taʻitasi na iloiloina e ala i le fuafuaina o se faʻasinomaga o aseta [42]. O aseta a aiga na liua i ni fesuiaʻiga dichotomous [43]. O fua faatatau o mea leaga e fesoʻotaʻi ma le tulaga maualalo o tamaoaiga ma agafesootai (SES), ae o fua faatatau o mea lelei e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le SES. O togi o aseta e aoteleina e maua ai se aofaʻiga atoa o togi mo aiga taʻitasi [35]. E faʻavae i luga o le aofaʻiga atoa o togi, na vaevaeina aiga i ni quintile e lima o le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai, mai le sili ona matitiva i le sili ona mauoa [tagai i le faila faaopoopo 4].
Ina ia iloa pe eseese tele se fesuia'iga e tusa ai ma le tulaga tau tamaoaiga, nu'u, po'o le tulaga tau a'oa'oga a matai o aiga, e mafai ona fa'aogaina le su'ega chi-square po'o le su'ega sa'o a Fisher, pe a talafeagai ai. O fa'ata'ita'iga o le logistic regression na fa'apipi'iina i fesuia'iga nei e fa'ailoa mai ai: tulaga tau a'oa'oga, tulaga tau tamaoaiga (uma ua liua i fesuia'iga dichotomous), nu'u (e aofia ai o ni fesuia'iga fa'avasega), tulaga maualuga o le malamalama e uiga i le malaria ma le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina i fa'ato'aga, ma le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina i totonu o fale (fa'aoso e ala i le fagu su'i). po'o le coil); tulaga tau a'oa'oga, tulaga tau tamaoaiga ma nu'u, ma i'u ai i le maualuga o le malamalama i le malaria. O se fa'ata'ita'iga o le logistic mixed regression na fa'atinoina e fa'aaoga ai le afifi R lme4 (Glmer function). Na faia au'ili'iliga fa'amaumauga i le R 4.1.3 (https://www.r-project.org) ma le Stata 16.0 (StataCorp, College Station, TX).
Mai fa'atalatalanoaga e 1,500 na fa'atinoina, e 101 na fa'ate'aina mai le su'esu'ega ona e le'i mae'a le fesili. O le pasene aupito maualuga o aiga na su'esu'eina o lo'o i Grande Maury (18.87%) ma le pasene aupito maualalo i Ouanghi (2.29%). O aiga e 1,399 na su'esu'eina o lo'o aofia i le su'esu'ega o lo'o fa'atusalia ai le faitau aofa'i o tagata e 9,023. E pei ona fa'aalia i le Laulau 1, 91.71% o ulu o aiga o ali'i ma le 8.29% o fafine.
E tusa ma le 8.86% o matai o aiga na sau mai atunuu tuaoi e pei o Benin, Mali, Burkina Faso ma Ghana. O vaega fa'ale-aganu'u e sili ona tele o Abi (60.26%), Malinke (10.01%), Krobu (5.29%) ma Baulai (4.72%). E pei ona fa'amoemoeina mai le fa'ata'ita'iga a faifa'ato'aga, o le fa'ato'aga o le pau lea o le puna o tupe maua mo le to'atele o faifa'ato'aga (89.35%), ma o le koko o le la'au e sili ona totōina i aiga na su'esu'eina; O fuala'au 'aina, mea'ai, araisa, pa'u ma fa'i e totōina fo'i i se vaega la'ititi o le fanua. O matai o aiga o lo'o totoe o tagata pisinisi, tusiata ma faifaiva (Laulau 1). O se aotelega o uiga o aiga i nu'u ta'itasi o lo'o tu'uina atu i le faila Fa'aopoopo [tagai i le faila Fa'aopoopo 3].
E le'i eseese le vaega o a'oa'oga e tusa ai ma itupa (p = 0.4672). O le to'atele o ē na tali mai na a'oa'oina i le a'oga tulagalua (40.80%), sosoo ai ma a'oa'oga maualuluga (33.41%) ma le le iloa faitau ma tusitusi (17.97%). E na'o le 4.64% na ulufale i le iunivesite (Laulau 1). Mai fafine e 116 na su'esu'eina, e silia ma le 75% na a'oa'oina i le tulagalua, ma o le isi vaega e le'i a'oga lava. E matua eseese lava le tulaga o a'oa'oga a faifa'ato'aga i nu'u eseese (su'ega sa'o a Fisher, p < 0.0001), ma o le tulaga o a'oa'oga a matai o aiga e matua'i feso'ota'i lelei ma lo latou tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai (su'ega sa'o a Fisher, p < 0.0001). O le mea moni, o kuinitale maualuga o tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e pulea e faifa'ato'aga e sili atu le a'oa'oina, ma i se isi itu, o kuinitale maualalo o tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e aofia ai faifa'ato'aga e le iloa faitau ma tusitusi; E fa'atatau i le aofa'i o aseta, e vaevaeina aiga fa'ata'ita'i i kuinitale e lima o le tamaoaiga: mai le sili ona matitiva (Q1) i le sili ona mauoa (Q5) [tagai i le faila fa'aopoopo 4].
E iai ni eseesega tāua i le tulaga faaipoipo o matai o aiga o vasega eseese o le tamaoaiga (p < 0.0001): 83.62% e to’atasi le avā, 16.38% e tele avā (e o’o atu i le to’atolu tane/ava). E leai ni eseesega tāua na maua i le va o le vasega o le tamaoaiga ma le aofa’i o tane/ava.
O le toatele o ē na tali mai (88.82%) na talitonu o namu o se tasi lea o mafuaʻaga o le malaria. E na o le 1.65% na tali mai latou te le iloa le mea e mafua ai le malaria. O isi mafuaʻaga na faʻailoaina e aofia ai le inuina o vai palapala, le susulu o le la, le lelei o meaʻai ma le vaivai (Laulau 2). I le tulaga o nuʻu i Grande Maury, o le toatele o aiga na manatu o le inuina o vai palapala o le mafuaʻaga autu lea o le malaria (eseesega faʻamaumauga i le va o nuʻu, p < 0.0001). O faʻailoga autu e lua o le malaria o le vevela maualuga o le tino (78.38%) ma le samasama o mata (72.07%). Na taʻua foʻi e faifaʻatoʻaga le puaʻi, le anemia ma le paʻepaʻe (tagai i le Laulau 2 i lalo).
I totonu o fuafuaga e puipuia ai le malaria, na taʻua e le au tali le faʻaaogaina o vailaʻau masani; peitaʻi, a maʻi, o togafitiga faʻafomaʻi ma togafitiga faʻafomaʻi masani o malaria na manatu o ni filifiliga talafeagai (80.01%), faʻatasi ai ma mea e fiafia i ai e fesoʻotaʻi ma le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai. Fesoʻotaʻiga taua (p < 0.0001). ): O faifaatoʻaga e maualuga le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e sili atu ma gafatia togafitiga faʻafomaʻi ma tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai maualalo, o faifaatoʻaga e sili atu togafitiga faʻafomaʻi masani; Toetoe lava o le afa o aiga e faʻaalu i le averesi e sili atu i le 30,000 XOF i le tausaga i togafitiga o le malaria (e le fesoʻotaʻi lelei ma le SES; p < 0.0001). E faʻavae i luga o faʻatatauga tau tuʻusaʻo na lipotia mai e le tagata lava ia, o aiga e maualalo le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e sili atu ona faʻaaluina le XOF 30,000 (pe tusa ma le US$50) i togafitiga o le malaria nai lo aiga e maualuga le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai. E le gata i lea, o le toatele o le au tali na talitonu o tamaiti (49.11%) e sili atu ona aʻafia i le malaria nai lo tagata matutua (6.55%) (Laulau 2), ma o lenei manatu e sili atu ona taatele i totonu o aiga i le quintile sili ona matitiva (p < 0.01).
Mo u'u namu, o le toatele o tagata auai (85.20%) na lipotia mai na latou fa'aaogaina upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti, lea na latou maua i le tele o taimi i le taimi o le tufatufaina atu i le atunu'u o le 2017. Na lipotia mai o tagata matutua ma tamaiti na momoe i lalo o upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti i le 90.99% o aiga. O le tele o taimi na fa'aaogaina ai e aiga upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti e sili atu i le 70% i nu'u uma vagana ai le nu'u o Gessigye, lea e na'o le 40% o aiga na lipotia mai na fa'aaogaina upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti. O le averesi o le aofa'i o upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti e umia e se aiga sa matua'i feso'ota'i lelei ma le tele o aiga (Pearson's correlation coefficient r = 0.41, p < 0.0001). O a matou taunu'uga na fa'aalia ai fo'i o aiga e iai fanau e i lalo ifo o le 1 tausaga le matutua e sili atu ona fa'aaogaina upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti i le fale pe a fa'atusatusa i aiga e leai ni fanau po'o tamaiti matutua (odds ratio (OR) = 2.08, 95% CI : 1.25–3.47).
I le fa’aopoopoga i le fa’aaogaina o upega moega ua togafitia i iniseti, sa fesiligia fo’i faifa’ato’aga e uiga i isi auala e taofia ai namu i o latou fale ma oloa fa’ato’aga e fa’aaogaina e pulea ai fa’alafua fa’ato’aga. E na’o le 36.24% o tagata auai na ta’ua le fa’asusuina o iniseti i o latou fale (feso’ota’iga taua ma lelei ma le SES p < 0.0001). O mea fa’akemikolo na lipotia mai e mai ituaiga fa’apisinisi e iva ma sa tu’uina atu tele i maketi i le lotoifale ma nisi o tagata fa’atau oloa i foliga o afi fa’asu’u (16.10%) ma vai fa’asusu iniseti (83.90%). O le mafai e faifa’ato’aga ona ta’u igoa o iniseti na fa’asusuina i o latou fale na fa’ateleina fa’atasi ai ma le tulaga o a’oa’oga (12.43%; p < 0.05). O oloa fa’akemikolo fa’ato’aga na fa’aaogaina na fa’atauina muamua i totonu o fagu ma fa’afefiloi i vai fa’asusu a’o le’i fa’aaogaina, ma o le vaega tele e masani ona fa’atatau mo fa’ato’aga (78.84%) (Laulau 2). O le nu’u o Amangbeu e maualalo le vaega o faifa’ato’aga e fa’aaogaina iniseti i o latou fale (0.93%) ma fa’ato’aga (16.67%).
O le aofaʻi aupito maualuga o oloa e faʻaumatia ai iniseti (sprays poʻo coils) na fai mai i le aiga e 3, ma o le SES sa fesoʻotaʻi lelei ma le aofaʻi o oloa na faʻaaogaina (Fisher's saʻo test p < 0.0001, peitaʻi i nisi tulaga na maua ai o loʻo iai i totonu o oloa le mea lava e tasi); mea aoga i lalo o igoa tau fefaʻatauaʻiga eseese. O loʻo faʻaalia i le Laulau 2 le tele o taimi e faʻaaogaina ai vailaʻau faʻasaina i vaiaso taʻitasi i faifaʻatoʻaga e tusa ai ma o latou tulaga tau tamaoaiga ma tamaoaiga.
O Pyrethroids o le aiga vailaʻau e sili ona taatele i totonu o fale (48.74%) ma faʻatoʻaga (54.74%) vailaʻau faʻasaina iniseti. O oloa e faia mai vailaʻau faʻasaina taʻitasi pe faʻatasi ma isi vailaʻau faʻasaina iniseti. O tuʻufaʻatasiga masani o vailaʻau faʻasaina iniseti i totonu o fale o carbamates, organophosphates ma pyrethroids, ae o neonicotinoids ma pyrethroids e taatele i vailaʻau faʻasaina iniseti faʻatoʻaga (Faʻaopoopoga 5). O loʻo faʻaalia i le Ata 2 le pasene o aiga eseese o vailaʻau faʻasaina iniseti e faʻaaogaina e faifaʻatoʻaga, o nei mea uma ua faʻavasegaina o le Vasega II (lamatiaga feololo) poʻo le Vasega III (lamatiaga laʻititi) e tusa ai ma le faʻavasegaina o vailaʻau faʻasaina iniseti a le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi [44]. I se taimi, na iloa ai o loʻo faʻaaogaina e le atunuʻu le vailaʻau faʻasaina iniseti deltamethrin, lea e faʻamoemoe mo faʻamoemoega faʻatoʻaga.
I tulaga o mea aoga, o le propoxur ma le deltamethrin o oloa e masani ona faʻaaogaina i totonu o le atunuʻu ma le fanua. O le faila faaopoopo 5 o loʻo i ai faʻamatalaga auiliili i oloa vailaʻau e faʻaaogaina e faifaʻatoʻaga i le aiga ma a latou faʻatoʻaga.
Na taʻua e faifaatoʻaga isi metotia e taofia ai namu, e aofia ai ili laulaau (pêpê i le gagana a le nuʻu o Abbey), susunuina o laulaau, faamamaina o le nofoaga, aveese o vai e toʻa, faaaogaina o vailaau e teteʻe ai namu, pe na o le faaaogaina o ie afu e tetee ai namu.
O mea e fesoʻotaʻi ma le malamalama o faifaʻatoʻaga i le malaria ma le faʻamamāina o iniseti i totonu o fale (auiliiliga o le logistic regression).
O faʻamaumauga na faʻaalia ai se sootaga taua i le va o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i totonu o aiga ma faʻailoga e lima: tulaga o aʻoaʻoga, SES, malamalama i namu o se mafuaʻaga autu o le malaria, faʻaaogaina o le ITN, ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i faʻatoʻaga. O loʻo faʻaalia i le Ata 3 OR eseese mo fesuiaʻiga taʻitasi o faʻailoga. A faʻavasegaina e nuʻu, o faʻailoga uma na faʻaalia ai se sootaga lelei ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i totonu o aiga (vagana ai le malamalama i mafuaʻaga autu o le malaria, lea na fesoʻotaʻi faʻafeagai ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti (OR = 0.07, 95% CI: 0.03, 0.13). )) (Ata 3). I totonu o nei faʻailoga lelei, o se tasi e manaia o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i faʻatoʻaga. O faifaʻatoʻaga na faʻaaogaina vailaʻau faʻasaina iniseti i faʻatoʻaga e 188% le tele o le ono faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i le fale (95% CI: 1.12, 8.26). Peitaʻi, o aiga e maualuga le malamalama e uiga i le pipisi o le malaria e itiiti le ono faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i le fale. O tagata e maualuga a latou aʻoaʻoga e sili atu ona latou iloa o namu o le mafuaʻaga autū lea o le malaria (OR = 2.04; 95% CI: 1.35, 3.10), ae leai se fesootaʻiga faʻamaumauga ma le maualuga o le SES (OR = 1.51; 95% CI: 0.93, 2.46).
E tusa ai ma le matai o le aiga, e sili ona tele le faitau aofaʻi o namu i le vaitau timuga ma o le pō o le taimi e sili ona tele ai uʻu a namu (85.79%). Ina ua fesiligia faifaatoʻaga e uiga i lo latou manatu i le aafiaga o le faʻasusuina o vailaʻau iniseti i luga o le faitau aofaʻi o namu e feaveaʻi le malaria, e 86.59% na faʻamaonia mai o loʻo atiaʻe le teteʻe o namu i vailaʻau iniseti. O le le mafai ona faʻaaogaina lelei oloa faʻakemikolo ona o le le maua o loʻo manatu o le mafuaʻaga autu lea o le le aoga poʻo le faʻaaogaina sese o oloa, lea e manatu o isi mea e mafua ai. Ae maise lava, o le mea mulimuli na fesoʻotaʻi ma le tulaga maualalo o aʻoaʻoga (p < 0.01), e tusa lava pe pulea le SES (p < 0.0001). E naʻo le 12.41% o ē na tali mai na manatu o le teteʻe o namu o se tasi o mafuaʻaga e ono mafua ai le teteʻe o vailaʻau iniseti.
Sa i ai se fesootaʻiga lelei i le va o le tele o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i totonu o le fale ma le manatu o le teteʻe atu o namu i vailaʻau faʻasaina iniseti (p < 0.0001): o lipoti o le teteʻe atu o namu i vailaʻau faʻasaina iniseti sa faʻavae muamua lava i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i le fale 3–3 taimi i le vaiaso. 4 taimi (90.34%). I le faʻaopoopoga i le tele o taimi, o le aofaʻi o vailaʻau faʻasaina iniseti na faʻaaogaina sa fesoʻotaʻi lelei foʻi ma manatu o faifaʻatoʻaga i le teteʻe atu i vailaʻau faʻasaina iniseti (p < 0.0001).
O lenei suʻesuʻega na taulaʻi i manatu o faifaʻatoʻaga i le malaria ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina. O a matou taunuuga e faʻaalia ai o le aʻoaʻoga ma le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e iai sona sao taua i amioga ma le malamalama e uiga i le malaria. E ui o le toatele o matai o aiga na aʻoga i aʻoga tulagalua, e pei o isi nofoaga, ae o le pasene o faifaʻatoʻaga e leʻi aʻoaʻoina e taua tele [35, 45]. E mafai ona faʻamatalaina lenei mea e ala i le mea moni e tusa lava pe toʻatele faifaʻatoʻaga e amata ona aʻoaʻoina, o le toʻatele oi latou e tatau ona tuʻua le aʻoga e tausi ai o latou aiga e ala i galuega faʻatoʻaga [26]. Nai lo lea, o lenei mea e faʻamamafa mai ai o le sootaga i le va o le tulaga tau tamaoaiga ma aʻoaʻoga e taua tele i le faʻamatalaina o le sootaga i le va o le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai ma le mafai ona faia faʻamatalaga.
I le tele o itulagi e maua ai le malaria, ua masani tagata auai i mafuaʻaga ma faʻailoga o le malaria [33,46,47,48,49]. E masani ona taliaina e faigofie ona aʻafia tamaiti i le malaria [31, 34]. O lenei iloa atonu e fesoʻotaʻi ma le faigofie ona aʻafia o tamaiti ma le ogaoga o faʻailoga o le malaria [50, 51].
Na lipotia mai e le au auai le faʻaaluina o le averesi o le 30,000. E le o talanoaina mea e pei o le leiloa o le gaosiga ma felauaiga.
O se faʻatusatusaga o le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai o faifaʻatoʻaga e faʻaalia ai o faifaʻatoʻaga e maualalo le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e faʻaalu tupe e sili atu nai lo faifaʻatoʻaga e sili ona mauoa. Atonu e mafua ona o aiga e maualalo le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e manatu o tau e maualuga atu (ona o lo latou mamafa tele i tupe a le aiga atoa) pe ona o faʻamanuiaga e fesoʻotaʻi ma galuega a le malo ma le vaega tumaoti (e pei ona i ai i aiga e mauoa). ): Ona o le maua o inisiua tau soifua maloloina, o le faʻatupeina o togafitiga o le malaria (e faʻatatau i le tau atoa) atonu e matua maualalo ifo nai lo tau mo aiga e le manuia mai inisiua [52]. O le mea moni, na lipotia mai o aiga e sili ona mauoa e faʻaaogaina togafitiga faʻafomaʻi pe a faʻatusatusa i aiga e sili ona matitiva.
E ui o le toatele o faifaatoaga e manatu o namu o le mafuaaga autu o le malaria, ae na o se vaega toaitiiti e faaaogaina vailaau faalafua (e ala i le fana ma le fa'asu'u) i o latou fale, e tutusa ma mea na maua i Cameroon ma Equatorial Guinea [48, 53]. O le leai o se popolega i namu pe a faatusatusa i meaola faalafua o faatoaga e mafua mai i le taua tau tamaoaiga o faatoaga. Ina ia faatapulaaina tau, e sili atu auala taugofie e pei o le susunuina o laulaau i le fale po o le na o le tuliesea o namu i lima. O le iloa o le oona e mafai foi ona avea ma se mea taua: o le manogi o nisi oloa vailaau ma le le to'a pe a uma ona faaaogaina e mafua ai ona aloese nisi tagata faaaoga mai le faaaogaina [54]. O le tele o le faaaogaina o vailaau faalafua i totonu o aiga (85.20% o aiga na lipotia mai o loo faaaogaina) e fesoasoani foi i le itiiti o le faaaogaina o vailaau faalafua e faasaga i namu. O le i ai o upega moega ua togafitia i vailaau faalafua i totonu o aiga e feso'ota'i malosi foi ma le i ai o tamaiti e i lalo ifo o le 1 tausaga le matutua, atonu ona o le lagolago a le falema'i mo tina ma'itaga o loo mauaina ni upega moega ua togafitia i vailaau faalafua i taimi o feutagaiga a le tina ma'itaga [6].
O Pyrethroids o vailaʻau autū ia e faʻaaogaina i upega moega ua togafitia i vailaʻau faʻasaina [55] ma e faʻaaogaina e faifaʻatoʻaga e pulea ai manu faʻalafua ma namu, ma mafua ai ona popole i le faʻateleina o le teteʻe atu i vailaʻau faʻasaina [55, 56, 57,58,59]. O lenei tulaga atonu e faʻamatalaina ai le faʻaitiitia o le maaleale o namu i vailaʻau faʻasaina na matauina e faifaʻatoʻaga.
O le maualuga o le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e leʻi fesootaʻi ma le malamalama atili i le malaria ma namu o le mafuaʻaga lea. E ese mai i sailiiliga na faia muamua e Ouattara ma ana paʻaga i le 2011, o tagata mauoa e masani ona sili atu lo latou mafai ona iloa mafuaʻaga o le malaria ona e faigofie ona latou mauaina faʻamatalaga e ala i le televise ma le leitio [35]. O la matou suʻesuʻega e faʻaalia ai o le tulaga o aʻoaʻoga maualuluga o se faʻailoga o le malamalama lelei i le malaria. O lenei matauga e faʻamaonia ai o le aʻoaʻoga o loʻo avea pea ma elemene autu o le malamalama o faifaʻatoʻaga e uiga i le malaria. O le mafuaʻaga e itiiti ai le aʻafiaga o le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai ona e masani ona faʻaaoga e nuʻu le televise ma le leitio. Peitaʻi, e tatau ona amanaʻia le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai pe a faʻaaogaina le malamalama e uiga i taʻiala e puipuia ai le malaria i totonu o aiga.
O le maualuga o le tulaga tau tamaoaiga ma le maualuga o le aʻoaʻoga sa fesoʻotaʻi lelei ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i totonu o aiga (faʻasusu poʻo le faʻasusu). O le mea e ofo ai, o le mafai e faifaʻatoʻaga ona iloa namu o le mafuaʻaga autu o le malaria na aʻafia ai le faʻataʻitaʻiga. O lenei faʻailoga sa fesoʻotaʻi lelei ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina pe a faʻavasegaina i le faitau aofaʻi atoa, ae fesoʻotaʻi leaga ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina pe a faʻavasegaina e nuʻu. O lenei taunuuga e faʻaalia ai le taua o le faatosinaga o le ʻai tagata i amioga a tagata ma le manaʻomia ona aofia ai ni aafiaga faʻafuaseʻi i le auʻiliʻiliga. O la matou suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai mo le taimi muamua o faifaʻatoʻaga e iai le poto masani i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i faʻatoʻaga e sili atu ona faʻaaogaina vailaʻau faʻasaina ma uili e fai ma taʻiala i totonu e pulea ai le malaria nai lo isi.
I le toe faʻaalia o suʻesuʻega ua mavae i le aʻafiaga o le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai i uiga o faifaʻatoʻaga i vailaʻau faʻasaina [16, 60, 61, 62, 63], o aiga mauoa na lipotia mai le maualuga o le eseesega ma le tele o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina. Na talitonu i latou na tali mai o le faʻasusuina o le tele o vailaʻau faʻasaina o le auala sili lea e ʻalofia ai le teteʻe atu o namu i vailaʻau faʻasaina, lea e ogatasi ma popolega na faʻaalia i isi mea [64]. O lea la, o oloa faʻalotoifale e faʻaaogaina e faifaʻatoʻaga e tutusa le tuufaatasiga o vailaʻau i lalo o igoa faʻapisinisi eseese, o lona uiga e tatau i faifaʻatoʻaga ona faʻamuamua le malamalama faʻapitoa i le oloa ma ona mea aoga. E tatau foʻi ona gauaʻi atu i le malamalama o tagata faʻatau oloa, aua o i latou o se tasi o faʻasinomaga autu mo tagata faʻatau vailaʻau faʻasaina [17, 24, 65, 66, 67].
Ina ia iai se aafiaga lelei i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i nuʻu i tua, e tatau i faiga faʻavae ma faʻalavelave ona taulaʻi i le faʻaleleia atili o fuafuaga faʻafesoʻotaʻi, ma amanaʻia ai tulaga faʻaleaʻoaʻoga ma amioga i totonu o le tulaga o le fetuʻunaʻiga faʻaleaganuu ma le siosiomaga, faʻapea foʻi ma le tuʻuina atu o vailaʻau faʻasaina saogalemu. O le a faʻatau e tagata e faʻatatau i le tau (le tele e mafai ona latou gafatia) ma le lelei o le oloa. O le taimi lava e maua ai le lelei i se tau e gafatia, o le manaʻoga mo le suiga o amioga i le faʻatauina o oloa lelei e faʻamoemoeina o le a faʻateleina tele; Aʻoaʻoina faifaʻatoʻaga e uiga i le suia o vailaʻau faʻasaina ina ia motusia ai filifili o le teteʻe atu i vailaʻau faʻasaina ma faʻamanino atu o le suia e le o lona uiga o se suiga i le faʻailogaina o oloa (auā o ituaiga eseese e tutusa le vailaʻau faʻagaoioia), ae o eseesega i mea faʻagaoioia. E mafai foʻi ona lagolagoina lenei aʻoaʻoga e ala i le faʻailogaina lelei o oloa e ala i faʻataʻitaʻiga faigofie ma manino.
Talu ai ona o loʻo faʻaaogaina lautele e faifaʻatoʻaga i nuʻu i tua i le Itumalo o Abbotville ia vailaʻau faʻasaina, o le malamalama i le va o le malamalama ma uiga o faifaʻatoʻaga e uiga i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i le siosiomaga e foliga mai o se mea e manaʻomia muamua mo le atinaʻeina o polokalame faʻalauiloa manuia. Ua faʻamaonia e la matou suʻesuʻega o le aʻoaʻoga o loʻo avea pea ma mea taua i le faʻaaogaina saʻo o vailaʻau faʻasaina ma le malamalama e uiga i le malaria. O le tulaga tau tamaoaiga ma le tamaoaiga o le aiga sa manatu foi o se meafaigaluega taua e mafaufau i ai. I le faʻaopoopoga i le tulaga tau tamaoaiga ma le tulaga tau aʻoaʻoga a le matai o le aiga, o isi mea e pei o le malamalama e uiga i le malaria, le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e pulea ai meaola faʻasaina, ma manatu o le teteʻe o namu i vailaʻau faʻasaina e aʻafia ai uiga o faifaʻatoʻaga e uiga i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina.
O metotia e faʻalagolago i tagata tali e pei o fesili e mafai ona toe manatua ma faʻaituau i manaʻoga faʻaagafesootai. E faigofie lava ona faʻaaoga uiga o aiga e iloilo ai le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai, e ui o nei fua e ono patino i le taimi ma le tulaga faʻafanua na atiaʻe ai ma atonu e le tutusa le atagia mai o le mea moni i aso nei o mea taua faʻaleaganuu, ma faigata ai ona faʻatusatusa suʻesuʻega. O le mea moni, atonu e iai ni suiga taua i le umiaina e aiga o vaega faʻasino e le o le a oʻo atu ai i le faʻaitiitia o le mativa faaletino.
O nisi faifaatoʻaga e lē manatua igoa o oloa faʻasaina vailaʻau, o lea e ono lē lava le faʻatusatusaina o le aofaʻi o vailaʻau faʻasaina e faʻaaogaina e faifaatoʻaga. E leʻi mafaufauina e la matou suʻesuʻega uiga o faifaatoʻaga e uiga i le faʻasusuina o vailaʻau faʻasaina vailaʻau poʻo o latou manatu i taunuuga o a latou gaioiga i lo latou soifua maloloina ma le siosiomaga. E leʻi aofia ai foʻi i le suʻesuʻega tagata faʻatau oloa. E mafai ona suʻesuʻeina uma ia manatu i suʻesuʻega o le lumanaʻi.
Taimi na lafoina ai: Aokuso-13-2024



