su'esu'ebg

O aʻoaʻoga ma tulaga tau tamaoaiga o mea taua ia e aʻafia ai le malamalama o faifaatoʻaga i le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina ma le malaria i le itu i saute o Côte d'Ivoire BMC Public Health.

E iai le sao taua o vailaau fa'asaina i fa'ato'aga i nu'u i tua, peita'i o le so'ona fa'aogaina po'o le fa'aoga sese e mafai ona a'afia ai faiga fa'avae mo le fa'ama'i malaria; O lenei su'esu'ega sa faia i totonu o nu'u faifa'ato'aga i le itu i saute o Côte d'Ivoire e fa'amautu ai po'o fea vaila'au o lo'o fa'aogaina e faifa'ato'aga i le lotoifale ma pe fa'apefea ona feso'ota'i ma manatu o faifa'ato'aga i le malaria. O le malamalama ile fa'aogaina ole vailaau e mafai ona fesoasoani ile atina'eina o polokalame fa'alauiloa e uiga ile fa'aogaina ole namu ma le fa'aogaina ole vaila'au.
O le su'esu'ega sa faia i le 1,399 aiga i totonu o nu'u e 10. Sa su'esu'eina le aufaifa'ato'aga e uiga i a latou a'oa'oga, faiga fa'ato'aga (fa'ata'ita'iga, fa'ato'aga, fa'aogaina o vailaau fa'ato'aga), manatu i le malaria, ma auala eseese e fa'ato'ilaloina ai namu a aiga latou te fa'aogaina. O le tulaga o le socioeconomic status (SES) o aiga ta'itasi e su'esu'eina e fa'atatau i nisi o aseta a le aiga. Fuainumera sootaga i le va o fesuiaiga eseese o loʻo fuafuaina, faʻaalia ai tulaga lamatia taua.
O tulaga tau a'oa'oga a le aufaifa'ato'aga e matua'i feso'ota'i ma o latou tulaga tau le tamaoaiga (p <0.0001). O le tele o aiga (88.82%) na talitonu o le namu o le mafuaʻaga autu lea o le malaria ma o le malamalama i le malaria na fesoʻotaʻi lelei ma le maualuga o aʻoaʻoga (OR = 2.04; 95% CI: 1.35, 3.10). O le fa'aogaina o vaila'au i totonu o le fale na matua'i feso'ota'i ma le tulaga o le tamaoaiga o le aiga, tulaga o a'oa'oga, fa'aogaina o upega moe e togafitia ai iniseti ma fa'ato'aga iniseti (p <0.0001). Ua maua e le aufaifaatoaga latou te faaaogaina insecticides pyrethroid i totonu o le fale ma faaaoga nei iniseti e puipuia ai fua o faatoaga.
O la matou su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai o lo'o tumau pea le tulaga tau a'oa'oga ose mea taua e a'afia ai le silafia e le aufaifa'ato'aga i le fa'aogaina o vailaau fa'asaina ma le fa'amalia o le malaria. Matou te fautuaina le faʻaleleia atili o fesoʻotaʻiga e faʻatatau i le ausiaina o aʻoaʻoga, e aofia ai le tulaga o le tamaoaiga, avanoa, ma le avanoa i vailaʻau faʻasaina e mafaufauina pe a atiaʻe le faʻaogaina o vailaʻau faʻamaʻi ma faʻalavelave faʻamaʻi pipisi mo nuʻu.
O fa'ato'aga o le ta'avale autu lea o le tamaoaiga mo le tele o atunu'u i Aferika i Sisifo. I le 2018 ma le 2019, na avea Côte d'Ivoire ma taʻutaʻua i le lalolagi e gaosia le koko ma le cashew nuts ma o le lona tolu sili ona tele gaosi kofe i Aferika [1], faʻatasi ai ma auaunaga faʻatoʻaga ma oloa faʻamauina mo le 22% o oloa faʻatau (GDP) [2]. I le avea ai ma e ona le tele o fanua fa'ato'aga, o le au faifa'ato'aga i nu'u i tua o le sao autu lea i le atina'eina o le tamaoaiga o le vaega [3]. O le atunuu o loʻo i ai le tele o faʻatoʻaga, ma le 17 miliona hectares o faʻatoʻaga ma fesuiaiga o vaitau e fiafia i le faʻavasegaina o fualaʻau ma le totoina o kofe, koko, cashew nuts, paʻu, cotton, ufi, pama, manioka, araisa ma fualaau faisua [2]. O fa'ato'aga malosi e fesoasoani i le sosolo o fa'ama'i fa'ama'i, aemaise e ala i le fa'ateleina o le fa'aogaina o vaila'au mo fa'ama'i fa'ama'i [4], aemaise lava i le au faifa'ato'aga i nu'u i tua, e puipuia ai fa'ato'aga ma fa'ateleina fua o fa'ato'aga [5], ma pulea ai namu [6]. Ae ui i lea, o le le talafeagai o le faʻaaogaina o iniseti o se tasi lea o mafuaʻaga autu o le tetee atu i iniseti i faʻamaʻi faʻamaʻi, aemaise lava i nofoaga faʻatoʻaga e mafai ai e namu ma faʻamaʻi faʻatoʻaga ona aʻafia i le filifilia o le mamafa mai ia lava iniseti [7,8,9,10]. O le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina e mafai ona mafua ai le faʻaleagaina lea e aʻafia ai taʻiala e pulea ai le vevela ma le siosiomaga ma o lea e manaʻomia ai le gauai [11, 12, 13, 14, 15].
O le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina e le au faifaatoaga na suʻesuʻeina i le taimi ua tuanaʻi [5, 16]. O le maualuga o aʻoaʻoga ua faʻaalia o se mea taua i le faʻaogaina saʻo o vailaau faʻasaina [17, 18], e ui o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina e le au faifaatoaga e masani ona aʻafia i aafiaga faʻapitoa poʻo fautuaga mai le au faʻatau [5, 19, 20]. O faʻalavelave tau tupe o se tasi lea o faʻalavelave masani e faʻatapulaʻaina ai le avanoa i vailaau faʻasaina poʻo iniseti, e taʻitaʻia ai le au faifaatoʻaga e faʻatau oloa e le tusa ai ma tulafono pe tuai, lea e masani ona taugofie nai lo oloa faaletulafono [21, 22]. O tulaga faapena o loʻo matauina i isi atunuʻu i Aferika i Sisifo, lea o le maualalo o tupe maua o se mafuaʻaga mo le faʻatau ma le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina [23, 24].
I Côte d'Ivoire, o vailaʻau faʻamaʻi e masani ona faʻaaogaina i fualaʻau [25, 26], lea e aʻafia ai faiga faʻatoʻaga ma le faitau aofaʻi o le malaria [27, 28, 29, 30]. O suʻesuʻega i nofoaga faʻamaʻi malaria ua faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga i le va o le socioeconomic status ma manatu o le malaria ma faʻamaʻi pipisi, ma le faʻaogaina o upega moega (ITN) [31,32,33,34,35,36,37]. E ui lava i nei suʻesuʻega, o taumafaiga e atiaʻe faiga faʻapitoa e puipuia ai namu e faʻaleagaina ona o le le lava o faʻamatalaga e uiga i le faʻaogaina o vailaau faʻasaina i nuʻu i tua ma mea e fesoasoani i le faʻaogaina tatau o vailaʻau. O lenei su'esu'ega na su'esu'eina ai talitonuga o le malaria ma auala e fa'atonutonu ai namu i totonu o aiga faifa'ato'aga i Abeauville, i saute o Côte d'Ivoire.
Na faia le suʻesuʻega i nuʻu e 10 i le matagaluega a Abeauville i le itu i saute o Côte d'Ivoire (Fig. 1). O le Itumalo o Agbowell e 292,109 tagata nonofo i se vaega o le 3,850 sikuea kilomita ma o le pito sili ona toʻatele i le itulagi o Anyebi-Tiasa [38]. E iai le tau vevela ma tau timuga e lua (Aperila ia Iulai ma Oketopa ia Novema) [39, 40]. O fa'ato'aga o le galuega autu lea i totonu o le itulagi ma o lo'o fa'atinoina e faifa'ato'aga laiti ma kamupani tetele fa'ato'aga. O nei nofoaga e 10 e aofia ai Aboude Boa Vincent (323,729.62 E, 651,821.62 N), Aboude Kuassikro (326,413.09 E, 651,573.06 N), Aboude Mandek (326,413.09 E , 6013.09 E , 6013.09 E , 6013.09 E) (330633.05E, 652372.90N), Amengbeu (348477.76E, 664971.70N), Damojiang (374,039.75 E, 661,579.59 N), Casigue 1 (363,140.145) (351,545.32 E ., 642.06 2.37 N), Ofa (350 924.31 E, 654 607.17 N), Ofonbo (338 578.5) 1 E, 657 302.17 latitu i matu) ma Uji (363.000,000,000 umi), o Uji (363,94,000,000,000,000,000). 648,587.44 latitu i matu).
O le su'esu'ega sa faia i le va o Aukuso 2018 ma Mati 2019 ma sa auai ai aiga faifa'ato'aga. O le aofaʻi o tagata nofoia i nuʻu taʻitasi na maua mai i le matagaluega o auaunaga i le lotoifale, ma e 1,500 tagata na filifilia faʻafuaseʻi mai lenei lisi. O sui na fa'afaigaluegaina o lo'o fai ma sui i le va o le 6% ma le 16% o le faitau aofa'i o nu'u. O aiga na aofia i le suesuega o aiga faifaatoaga na malilie e auai. Sa faia se su'esu'ega muamua i le aufaifa'ato'aga e to'a 20 e iloilo ai pe mana'omia ona toe tusia nisi o fesili. Ona fa'amae'aina lea o su'esu'ega e le au aoina fa'amatalaga a'oa'oina ma totogi i nu'u ta'itasi, a itiiti ifo ma le tasi na fa'afaigaluegaina mai le nu'u lava ia. O lea filifiliga na fa'amautinoa ai e tofu le nu'u ma le tasi e aoina fa'amaumauga e masani i le si'osi'omaga ma tautala i le gagana a le atunu'u. I totonu o aiga taitasi, sa faia se faatalanoaga faafesagai ma le ulu o le aiga (tama poo tina) pe afai e toesea le ulu o le aiga, o se isi tagata matua ua silia ma le 18 tausaga le matua. O le su'esu'ega e 36 fesili na vaevaeina i ni vaega se tolu: (1) Tulaga o tagata ma socio-economic o le aiga (2) Fa'ato'aga ma le fa'aogaina o vailaau fa'ato'aga (3) Malamalama i le malaria ma le fa'aogaina o iniseti mo le puipuia o le namu [silasila i le Fa'aopoopoga 1].
O vailaau faʻasaina na taʻua e le au faifaatoʻaga na faʻailogaina i igoa tau fefaʻatauaʻiga ma faʻavasegaina i mea aoga ma vaega vailaʻau e faʻaaoga ai le Ivory Coast Phytosanitary Index [41]. O le tulaga o le tamaoaiga o aiga taitasi na iloiloina e ala i le fuafuaina o se faasino igoa o aseta [42]. O aseta a le aiga na fa'aliliuina i ni suiga fa'a-dichotomous [43]. O fua fa'atatau le lelei e feso'ota'i ma tulaga tau socioeconomic maualalo (SES), a'o fa'ailoga lelei e feso'ota'i ma SES maualuga. O togi o aseta e fa'aputuina e maua ai le aofa'i o togi mo aiga ta'itasi [35]. E tusa ai ma le aofa'i o togi, sa vaevaeina aiga i kunetini e lima o tulaga fa'ale-tamaoaiga, mai le matitiva i le mauoa [va'ai Faila Faaopoopo 4].
Ina ia iloa pe matua ese se fesuiaiga e ala i le tulaga o le tamaoaiga, nuu, poʻo le tulaga tau aʻoaʻoga o matai o aiga, e mafai ona faʻaaoga le suʻega chi-square poʻo le suʻega saʻo a Fisher, pe a talafeagai ai. O fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i na fa'apipi'iina i suiga fa'atatau o lo'o i lalo: tulaga tau a'oa'oga, tulaga fa'ale-tamaoaiga (su'i uma i ni fesuiaiga fa'avasega), nu'u (e aofia ai fa'avasega fa'avasega), maualuga maualuga o le malamalama e uiga i le malaria ma le fa'aaogaina o vailaau fa'ato'aga, ma le fa'aogaina o vailaau fa'ato'aga i totonu o le fale (tuuina atu e ala i le aerosol). po'o le vili); tulaga tau a'oa'oga, tulaga fa'ale-agafesootai ma le tamaoaiga ma nu'u, e mafua ai le maualuga o le iloa o le malaria. O se faʻataʻitaʻiga faʻafefiloi faʻafefiloi sa faʻatinoina e faʻaaoga ai le R package lme4 (Glmer function). O suʻesuʻega faʻamaumauga na faia i le R 4.1.3 (https://www.r-project.org) ma le Stata 16.0 (StataCorp, College Station, TX).
Mai le 1,500 faatalanoaga na faia, 101 na le aofia ai mai le auiliiliga ona e leʻi maeʻa le fesili. O le vaega aupito maualuga o aiga na su'esu'eina sa i Grande Maury (18.87%) ma le pito maualalo i Ouanghi (2.29%). O aiga e 1,399 na suʻesuʻeina o loʻo aofia i le auiliiliga o loʻo faʻatusalia ai le faitau aofaʻi o tagata e 9,023. E pei ona faaalia i le Siata 1, e 91.71% o matai o aiga o alii ae 8.29% o tamaitai.
E tusa ma le 8.86% o ulu o aiga na sau mai atunuu tuaoi e pei o Benin, Mali, Burkina Faso ma Ghana. O fa'alapotopotoga sili ona fai ma sui o Abi (60.26%), Malinke (10.01%), Krobu (5.29%) ma Baulai (4.72%). E pei ona fa'amoemoeina mai le fa'ata'ita'iga a le aufaifa'ato'aga, o fa'ato'aga e na'o le pau lea o le tupe maua mo le to'atele o faifa'ato'aga (89.35%), ma o le koko o lo'o totō soo i totonu o aiga fa'ata'ita'i; O fualaau faisua, meaʻai, araisa, paʻu ma plantain e totō foi i luga o se vaega itiiti o le fanua. O isi ulu o aiga o le aufaipisinisi, tusiata ma le aufaifaiva (Laulaula 1). O lo'o tu'uina atu i le faila Fa'aopoopo se aotelega o uiga o aiga i nu'u [silasila Faila Faaopoopo 3].
E le'i 'ese'ese vaega o a'oa'oga ile itupa (p = 0.4672). O le to'atele o i latou na maua a'oa'oga tulagalua (40.80%), sosoo ai ma a'oa'oga maualuluga (33.41%) ma le le iloa faitau tusi (17.97%). Na'o le 4.64% na ulufale i le iunivesite (Laulaula 1). Mai le 116 o fafine na su'esu'eina, e sili atu i le 75% sa i ai a latou a'oga tulagalua, ae o le isi e le'i a'oga. Ole tulaga tau a'oa'oga a le aufaifa'ato'aga e matua'i fesuisuia'i i nu'u (su'ega sa'o a Fisher, p <0.0001), ma o le tulaga tau a'oa'oga o matai o aiga e matua'i fa'atasi lelei ma lo latou tulaga fa'ale-tamaoaiga (Su'ega sa'o a Fisher, p <0.0001). O le mea moni, o quintiles tulaga tau socioeconomic maualuga e tele lava e aofia ai le aufaifaatoaga sili atu le aoaoina, ma i se isi itu, o le tulaga maualalo o le tamaoaiga o le quintiles e aofia ai le aufaifaatoaga le iloa faitautusi; Fa'avae i le aofa'i o aseta, o aiga fa'ata'ita'i e vaevaeina i ni fa'a'oa e lima: mai le pito sili ona matitiva (Q1) i le au mauoa (Q5) [silasila Faila Faaopoopo 4].
E iai le eseesega tele i le tulaga faaipoipo o ulu o aiga o vasega eseese o le tamaoaiga (p <0.0001): 83.62% e monogamous, 16.38% e autaunonofo (e oo atu i le 3 taitoalua). E leai se eseesega tele na maua i le va o le tamaoaiga ma le numera o taitoalua.
O le to'atele o tagata na tali mai (88.82%) na talitonu o le namu o se tasi lea o mafua'aga o le malaria. Na'o le 1.65% na tali mai latou te le iloa po'o le a le mafua'aga o le malaria. O isi mafua'aga ua iloa e aofia ai le inuina o le vai palapalā, fa'aalia i le susulu o le la, le lelei o taumafa ma le vaivai (Laulaula 2). I le tulaga o le nu'u i Grande Maury, o le tele o aiga na manatu o le inu vai palapala o le mafua'aga autu lea o le malaria (fuainumera eseesega i le va o nuu, p <0.0001). O faailoga autu e lua o le malaria o le maualuga o le vevela o le tino (78.38%) ma le samasama o mata (72.07%). Sa taua foi e le aufaifaatoaga le pua'i, ma'i ma'i ma le pa'u (silasila i le Laulau 2 i lalo).
Faatasi ai ma taʻiala e puipuia ai le malaria, na taʻua ai e le au tali le faʻaaogaina o vailaʻau masani; ae ui i lea, pe a maʻi, o togafitiga faʻasoifua maloloina ma tuʻufaʻatasia o malaria na manatu i ai e mafai ona faʻaogaina (80.01%), faʻatasi ai ma mea e fiafia i ai e fesoʻotaʻi ma le socioeconomic status. Fa'atasiga taua (p <0.0001). ): E sili atu le aufaifaatoaga e maualuga lona tulaga tau tamaoaiga ma e gafatia togafitiga faafomai, o faifaatoaga e maualalo le tulaga o le tamaoaiga e sili atu ona sili atu togafitiga masani; Toeitiiti atoa le afa o aiga e faʻaalu i le averesi sili atu i le 30,000 XOF i le tausaga i togafitiga malaria (e fesoʻotaʻi ma SES; p <0.0001). Fa'avae i luga o fa'atatauga tau tuusa'o na lipotia mai e le tagata lava ia, o aiga e maualalo le tulaga fa'ale-tamaoaiga e sili atu ona fa'aalu le XOF 30,000 (tusa ma le US$50) sili atu i togafitiga o le malaria nai lo aiga e maualuga le tulaga tau tamaoaiga. E le gata i lea, o le toʻatele o tagata tali mai na talitonu o tamaiti (49.11%) e sili atu ona aʻafia i le malaria nai lo tagata matutua (6.55%) (Table 2), ma o lenei manatu e sili atu ona taatele i totonu o aiga i le quintile sili ona matitiva (p <0.01).
Mo u e namu, o le tele o tagata auai (85.20%) na lipotia mai le faʻaaogaina o upega moega e togafitia ai iniseti, lea na tele lava ina latou mauaina i le tufatufaga a le atunuʻu 2017. O tagata matutua ma tamaiti na lipotia mai e momoe i lalo o upega namu e togafitia i iniseti i le 90.99% o aiga. O le tele o le fa'aogaina e aiga o upega moega ua togafitia i iniseti sa i luga atu o le 70% i nu'u uma se'i vagana ai le nu'u o Gessigye, lea e na'o le 40% o aiga na lipotia mai o lo'o fa'aogaina upega moega ua togafitia i iniseti. Ole aofa'i ole aofa'i o upega moega e fa'amama ai iniseti o lo'o umia e se aiga na matua'i fa'atasi ma le tele o aiga (Pearson's correlation coefficient r = 0.41, p <0.0001). O a matou faʻaiʻuga na faʻaalia ai foi o aiga e iai tamaiti i lalo ifo o le 1 tausaga le matutua e sili atu ona faʻaogaina upega moe e togafitia ai iniseti i le fale pe a faʻatusatusa i aiga e leai ni tamaiti poʻo tamaiti matutua (odds ratio (OR) = 2.08, 95% CI : 1.25-3.47).
E le gata i le fa'aogaina o upega moe e togafitia ai iniseti, ae sa fesiligia fo'i le aufaifa'ato'aga e uiga i isi auala e puipuia ai namu i totonu o latou fale ma fua o fa'ato'aga o lo'o fa'aaogaina e pulea ai fa'ama'i fa'ato'aga. E na'o le 36.24% o tagata auai na ta'ua le sasaina o vailaau fa'asaina i totonu o latou fale (taua ma lelei fa'atasi ma SES p <0.0001). O vaila'au o lo'o lipotia mai e iva ituaiga fa'apisinisi ma sa tele lava ina sapalai atu i maketi i totonu o le atunu'u ma nisi o fa'atau oloa i le tulaga o mea fa'a'aisa (16.10%) ma fa'ainu iniseti (83.90%). Ua siitia le tomai o le aufaifaatoaga e ta'u igoa o vailaau e tineia ai manu faalafua na sasaina i luga o o latou fale i le tulaga o a latou aoaoga (12.43%; p <0.05). O oloa fa'ato'aga sa fa'aaogaina sa fa'atau muamua i totonu o apa ma fa'asusu i vai fa'a'a'ai a'o le'i fa'aogaina, ma le tele o vaega e masani ona fa'atatau mo fa'ato'aga (78.84%) (Siata 2). O le nu'u o Amangbeu e pito maualalo le aofa'i o faifa'ato'aga o lo'o fa'aaogaina vaila'au i totonu o latou fale (0.93%) ma fa'ato'aga (16.67%).
Ole maualuga ole numera ole insecticidal products (sulu po'o coils) fai mai ile aiga e 3, ma SES sa fetaui lelei ma le aofaʻi o oloa faʻaaogaina (Fisher's exact test p <0.0001, peitaʻi i nisi tulaga na maua ai nei oloa e tutusa); mea aoga i lalo o igoa tau fefa'ataua'iga eseese. O le Siata 2 o lo'o fa'aalia ai le fa'aogaina i vaiaso ta'itasi o le fa'aogaina e le aufaifa'ato'aga e tusa ai ma o latou tulaga tau tamaoaiga.
Pyrethroids o le aiga vaila'au sili ona fa'atusaina i totonu o aiga (48.74%) ma fa'ato'aga (54.74%) fa'ainu iniseti. O oloa e gaosia mai vailaau ta'itasi po'o fa'atasi ma isi vaila'au. O tu'ufa'atasiga masani o iniseti a aiga o carbamates, organophosphates ma pyrethroids, ae o neonicotinoids ma pyrethroids e taatele i iniseti fa'ato'aga (Fa'aopoopo 5). O le ata 2 o loʻo faʻaalia ai le aofaʻi o aiga eseese o vailaau faʻasaina o loʻo faʻaaogaina e faifaatoʻaga, o loʻo faʻavasega uma i le Vasega II (moderate hazard) poʻo le Vasega III (slight hazard) e tusa ai ma le faʻavasegaina e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi o vailaau faʻasaina [44]. I se taimi, na aliali mai o loʻo faʻaaogaina e le atunuʻu le insecticide deltamethrin, faʻamoemoe mo faʻatoaga.
E tusa ai ma mea aoga, propoxur ma deltamethrin o oloa sili ona taatele o loʻo faʻaaogaina i totonu o le atunuʻu ma totonu o le fanua. Fa'aopoopo faila 5 o lo'o iai fa'amatalaga au'ili'ili i vaila'au o lo'o fa'aogaina e faifa'ato'aga ile fale ma a latou fa'ato'aga.
Na taua e le aufaifaatoaga isi auala e taofia ai le namu, e aofia ai le ili laulaau (pêpê i le gagana Abbey a le atunuu), susunuina o laulaau, faamama le nofoaga, aveese le vai tata, faaaoga le namu, pe na o le faaaogaina foi o ieafu e tutuli ai namu.
O mea e feso'ota'i ma le malamalama o faifa'ato'aga i le malaria ma le fa'apa'iina o iniseti i totonu (su'esu'ega fa'aletonu o le logistic).
O faʻamaumauga na faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga taua i le va o le faʻaogaina o iniseti fale ma le lima vaʻaia: tulaga aʻoaʻoga, SES, malamalama i le namu o se mafuaʻaga tele o le malaria, faʻaogaina o le ITN, ma le faʻaogaina o iniseti faʻatoʻaga. O le Ata 3 o lo'o fa'aalia ai ORs eseese mo fesuiaiga ta'itasi. Pe a faʻavasegaina e le nuʻu, o tagata vaʻai uma na faʻaalia se fesoʻotaʻiga lelei ma le faʻaogaina o faʻamaʻi iniseti i totonu o aiga (sei vagana ai le malamalama i mafuaʻaga autu o le malaria, lea e fesoʻotaʻi faʻatasi ma le faʻaogaina o iniseti (OR = 0.07, 95% CI: 0.03, 0.13) . )) (Ata 3). Faatasi ai ma nei faʻamatalaga lelei, o se mea manaia o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina i faʻatoaga. O faifaato'aga na fa'aaogaina vailaau fa'ato'aga e 188% e sili atu le fa'aaogaina o vaila'au i le fale (95% CI: 1.12, 8.26). Ae ui i lea, o aiga e maualuga atu le malamalama e uiga i le malaria e le mafai ona faʻaaogaina vailaʻau i totonu o le fale. O tagata e maualuga atu aʻoaʻoga na sili atu ona latou iloa o namu o le mafuaʻaga autu lea o le malaria (OR = 2.04; 95% CI: 1.35, 3.10), ae leai se faʻamaumauga faʻamaumauga ma SES maualuga (OR = 1.51; 95% CI: 0.93, 2.46).
Faaalia e le matai o le aiga, o le tumutumu o le namu i le vaitau o timuga ma le po o le taimi lea e masani ai ona utia e namu (85.79%). Ina ua fesiligia le aufaifaatoaga e uiga i lo latou manatu i le aafiaga o le tui o iniseti i luga o le faitau aofaʻi o namu o loʻo feaveaʻi malaria, 86.59% na faʻamaonia mai o namu e foliga mai o loʻo atiaʻe le tetee atu i iniseti. O le le mafai ona faʻaaogaina vailaʻau faʻapitoa ona o lo latou le maua e manatu o le mafuaʻaga autu mo le le aoga poʻo le faʻaaoga sese o oloa, lea e manatu o isi mea e faʻamoemoeina. Aemaise lava, o le mea mulimuli na fesoʻotaʻi ma le tulaga maualalo o aʻoaʻoga (p <0.01), e tusa lava pe pulea mo SES (p <0.0001). E na'o le 12.41% o i latou na tali mai na manatu o le namu o se tasi lea o mafua'aga e ono mafai ai ona tetee i iniseti.
Sa i ai se sootaga lelei i le va o le tele o le faaaogaina o iniseti i le fale ma le manatu o le namu tetee i iniseti (p <0.0001): lipoti o le namu tetee i iniseti na faavae tele i luga o le faaaogaina o iniseti i le fale e faifaatoaga 3-4 taimi i le vaiaso (90.34%). I le faaopoopo atu i taimi, o le aofaʻi o vailaau faʻasaina na faʻaogaina lelei ma faʻamatalaga a le aufaifaatoaga i le tetee atu i vailaau faʻasaina (p <0.0001).
O lenei suʻesuʻega na taulaʻi i manatu o faifaatoʻaga i le malaria ma le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina. O a matou fa'ai'uga ua fa'ailoa mai ai o a'oa'oga ma tulaga fa'ale-tamaoaiga o lo'o i ai se sao taua i amioga masani ma le malamalama e uiga i le malaria. E ui o le tele o ulu o aiga na auai i aoga tulagalua, e pei o isi nofoaga, o le vaega o faifaatoaga e leʻi aʻoaʻoina e taua [35, 45]. O lenei tulaga e mafai ona faʻamatalaina e le mea moni e tusa lava pe toʻatele le au faifaʻatoʻaga ua amata ona aʻoaʻoina, o le toʻatele o i latou e tatau ona faʻauʻu mai aʻoga e tausi ai o latou aiga e ala i galuega faʻatoʻaga [26]. Ae, o lenei mea mataʻutia ua faʻamaonia ai o le sootaga i le va o le socioeconomic status ma aʻoaʻoga e taua tele i le faʻamalamalamaina o le sootaga i le va o le socioeconomic tulaga ma le mafai ona galue i luga o faʻamatalaga.
I le tele o itulagi malaria-endemic, e masani tagata auai i mafuaʻaga ma faʻamaoniga o le malaria [33,46,47,48,49]. E masani ona talia o tamaiti e aʻafia i le malaria [31, 34]. O lenei faʻamaoniga e mafai ona fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o tamaiti ma le ogaoga o faʻamaʻi malaria [50, 51].
Na lipotia mai e tagata auai le faʻaaluina o le averesi o le $ 30,000, e le aofia ai felauaiga ma isi mea.
O le faatusatusaga o le tulaga o le tamaoaiga o le aufaifaatoaga ua iloa ai e sili atu tupe e faaalu e le aufaifaatoaga e maualalo le tamaoaiga nai lo le aufaifaatoaga maumea. Atonu e mafua ona o aiga e maualalo le tulaga tau tamaoaiga e manatu e maualuga atu tau (ona o lo latou mamafa tele i le aotelega o tupe a le aiga) pe ona o faamanuiaga e fesootai i galuega a le malo ma le vaega tumaoti (pei o le tulaga i le tele o aiga mauoa). ): Ona o le maua o inisiua soifua maloloina, o le faʻatupeina o togafitiga o le malaria (faʻatatau i le aofaʻi o tau) atonu e matua maualalo ifo nai lo tau mo aiga e le o manuia mai inisiua [52]. O le mea moni, na lipotia mai o aiga sili ona tamaoaiga e masani ona faʻaaogaina togafitiga faʻapitoa faʻapitoa pe a faʻatusatusa i aiga sili ona matitiva.
E ui o le tele o faifaatoʻaga e manatu o le namu o le mafuaʻaga autu lea o le malaria, ae naʻo se vaega toʻaitiiti e faʻaaogaina vailaau faʻasaina (e ala i le faʻasalaina ma le faʻafefe) i totonu o latou fale, e tutusa ma mea na maua i Cameroon ma Equatorial Guinea [48, 53]. O le leai o se popolega i namu pe a faatusatusa i meaola faalafua e mafua ona o le tamaoaiga o fua o faatoaga. Ina ia faʻatapulaʻaina tau, o auala taugofie e pei o le mu laulaau i le fale poʻo le naʻo le tapeina o namu ile lima e sili. E mafai foi ona avea le manogi oona ma se mea: o le manogi o nisi o vailaʻau faʻamaʻi ma le faʻalavelave pe a uma ona faʻaaogaina e mafua ai ona aloese nisi o loʻo faʻaaogaina [54]. O le maualuga o le fa'aogaina o iniseti i totonu o aiga (85.20% o aiga na lipotia mai o lo'o fa'aaogaina) e fa'apena fo'i le fa'aitiitia o le fa'aogaina o iniseti e fa'asaga ai namu. O le i ai o upega moega e togafitia i iniseti i totonu o le aiga e malosi foi le fesoʻotaʻi ma le i ai o tamaiti i lalo o le 1 tausaga le matutua, atonu ona o le fesoasoani a le falemaʻi maitaga mo tina maʻitaga o loʻo mauaina ni upega moe e togafitia i iniseti i le taimi o faʻatalanoaga faʻanatinati [6].
Pyrethroids o le iniseti autu o loʻo faʻaaogaina i upega moe e togafitia ai iniseti [55] ma faʻaaogaina e faifaatoʻaga e pulea ai faʻamaʻi faʻamaʻi ma namu, faʻatupu popolega e uiga i le siʻitia o le tetee i iniseti [55, 56, 57,58,59]. O lenei fa'aaliga e mafai ona fa'amatalaina ai le fa'aitiitia o le lagona o le namu ile iniseti o lo'o matauina e le au faifa'ato'aga.
E le'i feso'ota'i le tulaga maualuga o le socioeconomic ma le iloa lelei o le malaria ma le namu o lona mafua'aga. I le faʻatusatusa i suʻesuʻega muamua a Ouattara ma ana uo i le 2011, o tagata mauoa e masani ona sili atu ona mafai ona latou iloa mafuaʻaga o le malaria ona e faigofie ona latou maua faʻamatalaga e ala i televise ma leitio [35]. O a matou au'ili'iliga e fa'aalia ai o le maualuga o a'oa'oga maualuluga e va'ai ai le malamalama sili atu i le malaria. O lenei matauga ua fa'amaonia ai o a'oa'oga o lo'o avea pea ma elemene autu o le malamalama o faifa'ato'aga e uiga i le malaria. O le mafua'aga o le tulaga fa'ale-tamaoaiga e itiiti se a'afiaga ona o nu'u e masani ona fa'asoa televise ma leitio. Ae ui i lea, e tatau ona amanaia le tulaga o le socioeconomic pe a faʻaaogaina le malamalama e uiga i taʻiala e puipuia ai le malaria i totonu o aiga.
O le tulaga maualuga o le tamaoaiga ma le maualuga o a'oa'oga sa iai le feso'ota'iga lelei ma le fa'aogaina o vaila'au fa'ato'aga (sulu po'o le pa'u). O le mea e ofo ai, o le mafai e le au faifaatoaga ona iloa namu o le mafuaʻaga autu o le malaria na afaina ai le faʻataʻitaʻiga. O lenei va'aiga na lelei le feso'ota'iga ma le fa'aogaina o vailaau fa'atosina pe a fa'avasega i le faitau aofa'i atoa, ae leaga le feso'ota'iga ma le fa'aogaina o vailaau fa'atosina pe a fa'avasega e nu'u. O lenei fa'ai'uga e fa'aalia ai le taua o le a'afiaga o le 'ai tagata i amioga a tagata ma le mana'oga e aofia ai fa'alavelave fa'afuase'i ile su'esu'ega. O la matou suʻesuʻega o loʻo faʻaalia mo le taimi muamua o faifaatoʻaga e iai le poto masani i le faʻaaogaina o vailaau faʻatoʻaga e sili atu nai lo isi e faʻaogaina vailaʻau faʻamaʻi ma vili e fai ma taʻiala i totonu e pulea ai le malaria.
Faʻataʻitaʻiina suʻesuʻega talu ai i luga o le aafiaga o le socioeconomic status i uiga o faifaatoʻaga e uiga i vailaau e tineia ai manu faalafua [16, 60, 61, 62, 63], o aiga mauoa na lipotia mai le maualuga o le fesuiaiga ma le tele o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina. Na talitonu tagata tali mai o le sasaina o le tele o iniseti o le auala sili lea e aloese ai mai le atinaʻeina o le tetee i namu, lea e ogatasi ma popolega o loʻo faʻaalia i isi nofoaga [64]. O le mea lea, o oloa i totonu o le atunuʻu o loʻo faʻaaogaina e le au faifaatoaga e tutusa le vailaʻau i lalo o igoa faʻapisinisi eseese, o lona uiga e tatau i le aufaifaʻatoʻaga ona faʻamuamua le poto faʻapitoa o oloa ma ona mea aoga. E tatau foi ona gauai atu i le faʻalauiloaina o le au faʻatau, aua o latou o se tasi o faʻamatalaga autu mo tagata faʻatau vailaʻau [17, 24, 65, 66, 67].
Ina ia i ai se aafiaga lelei i le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina i nuʻu i tua, o faiga faʻavae ma faʻalavelave e tatau ona taulaʻi i le faʻaleleia o auala tau fesoʻotaʻiga, faʻatatau i tulaga tau aʻoaʻoga ma amioga i le tulaga o fetuunaiga faaleaganuu ma le siosiomaga, faʻapea foʻi ma le tuʻuina atu o vailaʻau saogalemu. O le a fa'atau e tagata e fa'atatau i le tau (pe fia le gafatia) ma le lelei o le oloa. O le taimi lava e maua ai le tulaga lelei i se tau taugofie, o le manaʻoga mo suiga o amioga i le faʻatauina o oloa lelei e faʻamoemoe e matua faʻateleina. A'oa'o le aufaifa'ato'aga e uiga i le suitulaga o vailaau fa'ato'aga e motusia ai filifili o le tete'eina o iniseti, ma fa'amalamalama manino ai o le suitulaga e le fa'apea o se suiga i le fa'ailogaina o oloa; (talu ai o ituaiga eseese o loʻo i ai le mea e tasi o loʻo i ai le malosi), ae o eseesega i mea aoga. O lenei a'oa'oga e mafai fo'i ona lagolagoina e ala i fa'ailoga lelei o oloa e ala i fa'amatalaga faigofie ma manino.
Talu ai o vaila'au fa'ato'aga e fa'aaogaina lautele e faifa'ato'aga i nu'u i tua i le Itumalo o Abbotville, o le malamalama o le aufaifa'ato'aga va'aiga o le poto ma uiga i le fa'aogaina o vaila'au i le si'osi'omaga e foliga mai ose mea e mana'omia muamua mo le atina'eina o polokalame fa'alauiloa manuia. O a matou suʻesuʻega e faʻamaonia ai o aʻoaʻoga o loʻo avea pea ma mea taua i le faʻaogaina saʻo o vailaau faʻasaina ma le malamalama e uiga i le malaria. Sa manatu fo'i le tulaga fa'ale-tamaoaiga a le aiga o se meafaigaluega taua e mafaufau i ai. E le gata i le tulaga o le tamaoaiga ma le tulaga faaleaoaoga o le ulu o le aiga, o isi tulaga e pei o le malamalama e uiga i le malaria, le faaaogaina o iniseti e pulea ai meaola faalafua, ma manatu o le namu e tetee atu i iniseti e aafia ai uiga o faifaatoaga i le faaaogaina o iniseti.
O auala fa'alagolago e tali mai e pei o fesili e mafai ona toe manatua ma fa'aituau fa'aagafesootai. E fai si faigofie le fa'aogaina o uiga o le aiga e iloilo ai le tulaga o le socioeconomic, e ui lava o nei fua e mafai ona fa'apitoa i le taimi ma le fa'afanua fa'afanua na fa'atupuina ai ma atonu e le tutusa le fa'atusaina o le mea moni fa'aonaponei o mea fa'apitoa e taua fa'aleaganu'u, e faigata ai fa'atusatusaga i le va o su'esu'ega. O le mea moni, e ono iai ni suiga tetele i le umiaina e aiga o vaega o fa'asinomaga e le'o fa'aitiitia ai le mativa.
O nisi o faifaatoaga latou te le manatua igoa o vailaau e tineia ai manu faalafua, o lea e ono manatu faatauvaa pe soona fua foi le aofaiga o vailaau e faaaoga e le aufaifaatoaga. O le matou su'esu'ega e le'i iloiloina uiga o le aufaifa'ato'aga i le sasaina o vailaau fa'ato'aga ma o latou manatu i a'afiaga o a latou gaioiga i lo latou soifua maloloina ma le si'osi'omaga. E leʻi aofia foʻi le au faʻatau oloa i le suʻesuʻega. E mafai ona su'esu'eina vaega uma e lua i su'esu'ega i le lumana'i.
O fa'amaumauga o lo'o fa'aaogaina ma/po'o au'ili'ili i le taimi o su'esu'ega o lo'o maua mai le tusitala e fetaui i luga ole talosaga talafeagai.
faalapotopotoga pisinisi faava o malo. Faalapotopotoga Koko Faavaomalo – Tausaga o le Koko 2019/20. 2020. Va'ai https://www.icco.org/aug-2020-quarterly-bulletin-of-cocoa-statistics/.
FAO. Fa'aivai mo Suiga o le Tau (AICCA). 2020. Va'ai https://www.fao.org/in-action/aicca/country-activities/cote-divoire/background/en/.
Sangare A, Coffey E, Acamo F, Fall Kalefonia. Lipoti i le Setete o le National Plant Genetic Resources for Food and Agriculture. Matagaluega o Faatoaga a le Malo o Côte d'Ivoire. Lipoti lona lua a le atunuu 2009 65.
Kouame N, N'Guessan F, N'Guessan H, N'Guessan P, Tano Y. Suiga fa'avaitaimi i le faitau aofa'i o koko i Initia ma Jouablin i Côte d'Ivoire. Journal of Applied Biological Sciences. 2015;83:7595. https://doi.org/10.4314/jab.v83i1.2.
Fan Li, Niu Hua, Yang Xiao, Qin Wen, Bento SPM, Ritsema SJ et al. O a'afiaga e a'afia ai amioga a le au faifa'ato'aga e fa'aaoga ai vailaau fa'ato'aga: mea na maua mai se su'esu'ega fa'ato'aga i le itu i matu o Saina. Siosiomaga fa'asaienisi lautele. 2015;537:360–8. https://doi.org/10.1016/j.scitotenv.2015.07.150.
WHO. Aotelega o le Lipoti Malaria a le Lalolagi 2019. 2019. https://www.who.int/news-room/feature-stories/detail/world-malaria-report-2019.
Gnankine O, Bassole IHN, Chandre F, Glito I, Akogbeto M, Dabire RK. ma isi. Tete'e o iniseti i lago pa'epa'e Bemisia tabaci (Homoptera: Aleyrodidae) ma Anopheles gambiae (Diptera: Culicidae) e ono lamatia ai le fa'atumauina o ta'iala tau le fa'ama'i malaria i Aferika i Sisifo. Acta Trop. 2013;128:7-17. https://doi.org/10.1016/j.actatropica.2013.06.004.
Bass S, Puinian AM, Zimmer KT, Denholm I, Field LM, Foster SP. ma isi. Fa'atupuina o le tetee atu i iniseti ole peach potato aphid Myzus persicae. Biochemistry o iniseti. Biology mole. 2014;51:41-51. https://doi.org/10.1016/j.ibmb.2014.05.003.
Djegbe I, Missihun AA, Djuaka R, Akogbeto M. Faʻateleina le faitau aofaʻi ma le faʻamaʻiina o iniseti o Anopheles gambiae i lalo o le gaosiga o araisa i le itu i saute o Benin. Journal of Applied Biological Sciences. 2017;111:10934–43. http://dx.doi.org/104314/jab.v111i1.10.


Taimi meli: Apr-28-2024