E taua tele le sao o vailaʻau faʻasaina i faʻatoʻaga i nuʻu i tua, ae o le tele naua poʻo le faʻaaogaina sese e mafai ona aʻafia ai faiga faʻavae e pulea ai siama o le malaria; O lenei suʻesuʻega na faia i totonu o nuʻu faifaʻatoʻaga i saute o Côte d'Ivoire e iloa ai poʻo a vailaʻau faʻasaina e faʻaaogaina e faifaʻatoʻaga i le lotoifale ma pe faʻapefea ona fesootaʻi lenei mea ma manatu o faifaʻatoʻaga i le malaria. O le malamalama i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e mafai ona fesoasoani e atiina ae polokalame faʻalauiloa e uiga i le puleaina o namu ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina.
Sa faia le suʻesuʻega i totonu o aiga e 1,399 i nuʻu e 10. Sa suʻesuʻeina faifaʻatoʻaga e uiga i a latou aʻoaʻoga, faiga faʻatoʻaga (e pei o le gaosiga o faʻatoʻaga, faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina), manatu i le malaria, ma auala eseese e pulea ai namu i totonu o aiga latou te faʻaaogaina. O le tulaga tau tamaoaiga ma le tamaoaiga (SES) o aiga taʻitasi e iloiloina e faʻavae i luga o nisi o aseta a aiga ua uma ona fuafuaina. O fesoʻotaʻiga faʻamaumauga i le va o fesuiaʻiga eseese e fuafuaina, e faʻaalia ai mea taua e lamatia ai.
E fesoʻotaʻi lelei le tulaga o aʻoaʻoga a faifaʻatoʻaga ma lo latou tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai (p < 0.0001). O le toʻatele o aiga (88.82%) na talitonu o namu o le mafuaʻaga autū lea o le malaria ma o le malamalama i le malaria sa fesoʻotaʻi lelei ma le tulaga maualuga o aʻoaʻoga (OR = 2.04; 95% CI: 1.35, 3.10). O le faʻaaogaina o vailaʻau i totonu o fale sa fesoʻotaʻi lelei ma le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai o aiga, tulaga o aʻoaʻoga, faʻaaogaina o upega moega ua togafitia i iniseti ma iniseti faʻatoʻaga (p < 0.0001). Ua maua o loʻo faʻaaogaina e faifaʻatoʻaga iniseti pyrethroid i totonu o fale ma faʻaaogaina nei iniseti e puipuia ai faʻatoʻaga.
O la matou suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le tulaga tau aʻoaʻoga o loʻo avea pea ma mea taua e aʻafia ai le malamalama o faifaʻatoʻaga i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina ma le puleaina o le malaria. Matou te fautuaina le faʻaleleia atili o fesoʻotaʻiga e faʻatatau i le ausiaina o aʻoaʻoga, e aofia ai le tulaga tau tamaoaiga ma le tamaoaiga, le maua, ma le avanoa i oloa faʻasaina e tatau ona mafaufau i ai pe a atiaʻe le puleaina o vailaʻau faʻasaina ma le puleaina o faʻamaʻi pipisi mo nuʻu.
O le fa'ato'aga o le fa'aolaolaina autū lea o le tamaoaiga mo le tele o atunu'u i Aferika i Sisifo. I le 2018 ma le 2019, o Côte d'Ivoire o le atunu'u sili ona ta'uta'ua i le lalolagi i le gaosia o koko ma nati cashew ma le lona tolu o le gaosiga o kofe tele i Aferika [1], fa'atasi ai ma auaunaga fa'ato'aga ma oloa e 22% o le aofa'i o oloa fa'alotoifale (GDP) [2]. I le avea ai ma i latou e ona le tele o fanua fa'ato'aga, o faifa'ato'aga laiti i nu'u i tua o i latou ia e fesoasoani tele i le atina'eina o le tamaoaiga o le vaega [3]. E tele le gafatia fa'ato'aga a le atunu'u, fa'atasi ai ma le 17 miliona eka o fanua fa'ato'aga ma suiga o vaitau e lagolagoina ai le fa'alauteleina o fa'ato'aga ma le totoina o kofe, koko, nati cashew, pa'u, vavae, ufi, pama, manioka, araisa ma fuala'au 'aina [2]. O fa'ato'aga malosi e fesoasoani i le salalau o manu fa'alafua, e ala i le fa'ateleina o le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina mo le puleaina o manu fa'alafua [4], aemaise lava i faifa'ato'aga i nu'u i tua, e puipuia ai fa'ato'aga ma fa'ateleina ai le fua o fa'ato'aga [5], ma e pulea ai namu [6]. Peita’i, o le fa’aaogāina lē talafeagai o vaila’au fa’asaina iniseti o se tasi lea o mafua’aga autū o le tete’e atu o vaila’au fa’asaina iniseti i tagata e feavea’i fa’ama’i, aemaise lava i nofoaga fa’ato’aga lea e ono a’afia ai namu ma fa’ama’i fa’ato’aga i le malosi o filifiliga mai vaila’au fa’asaina iniseti lava e tasi [7,8,9,10]. O le fa’aaogāina o vaila’au fa’asaina iniseti e mafai ona mafua ai le fa’aleagaina o le siosiomaga ma e a’afia ai fuafuaga e pulea ai vaila’au fa’asaina ma le siosiomaga ma o lea e mana’omia ai le gauai atu i ai [11, 12, 13, 14, 15].
Sa suʻesuʻeina muamua le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e faifaʻatoʻaga [5, 16]. Ua faʻaalia le tulaga o aʻoaʻoga o se mea taua tele i le faʻaaogaina saʻo o vailaʻau faʻasaina [17, 18], e ui lava o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e faifaʻatoʻaga e masani ona aʻafia i aafiaga faʻapitoa poʻo fautuaga mai tagata faʻatau oloa [5, 19, 20]. O faʻafitauli tau tupe o se tasi lea o faʻalavelave masani e faʻatapulaʻaina ai le mauaina o vailaʻau faʻasaina poʻo vailaʻau faʻasaina, ma mafua ai ona faʻatau e faifaʻatoʻaga ni oloa faʻasolitulafono poʻo oloa ua le toe aoga, e masani ona taugofie nai lo oloa faʻatulafonoina [21, 22]. O loʻo matauina foʻi aga faʻapena i isi atunuʻu o Aferika i Sisifo, lea o le maualalo o tupe maua o se mafuaʻaga lea mo le faʻatauina ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina le talafeagai [23, 24].
I Côte d'Ivoire, e fa'aaogaina lautele vaila'au fa'asaina i fa'ato'aga [25, 26], lea e a'afia ai faiga fa'ato'aga ma tagata e feavea'i le malaria [27, 28, 29, 30]. O su'esu'ega i nofoaga e maua ai le malaria ua fa'aalia ai se fesoota'iga i le va o tulaga tau tamaoaiga ma le malamalama i le malaria ma lamatiaga o fa'ama'i, ma le fa'aaogaina o upega moega e togafitia i vaila'au fa'asaina (ITN) [31,32,33,34,35,36,37]. E ui i nei su'esu'ega, o taumafaiga e atiina ae ni faiga fa'avae fa'apitoa e pulea ai namu ua fa'avaivaia ona o le le lava o fa'amatalaga e uiga i le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina i nu'u i tua ma mea e fesoasoani i le fa'aaogaina lelei o vaila'au fa'asaina. O lenei su'esu'ega na su'esu'eina ai talitonuga o le malaria ma fuafuaga e pulea ai namu i totonu o aiga fa'ato'aga i Abeauville, i saute o Côte d'Ivoire.
Sa faia le suʻesuʻega i nuʻu e 10 i le matagaluega o Abeauville i saute o Côte d'Ivoire (Ata 1). O le Itumalo o Agbowell e 292,109 tagata e nonofo ai i se eria e 3,850 kilomita faatafafa ma o le itumalo e sili ona toʻatele tagata i le itulagi o Anyebi-Tiasa [38]. E iai lona tau vevela ma e lua vaitau timuga (Aperila ia Iulai ma Oketopa ia Novema) [39, 40]. O le faʻatoʻaga o le galuega autū lea i le itulagi ma e faʻatinoina e faifaʻatoʻaga laiti ma kamupani tetele faʻatoʻaga. O nei nofoaga e 10 e aofia ai Aboude Boa Vincent (323,729.62 E, 651,821.62 N), Aboude Kuassikro (326,413.09 E, 651,573.06 N), Aboude Mandek (326,413.09 E , 6013.09 E , 6013.09 E , 6013.09 E) (330633.05E, 652372.90N), Amengbeu (348477.76E, 664971.70N), Damojiang (374,039.75 E, 661,579.59 N), Casigue 1 (363,140.145) (351,545.32 E., 642.06 2.37 N), Ofa (350 924.31 E, 654 607.17 N), Ofonbo (338 578.5) 1 E, 657 302.17 latitu i matu) ma Uji (363,990.74 longitude i sasa'e, 648,587.44 latitu i matu).
Sa faia le suʻesuʻega i le va o Aokuso 2018 ma Mati 2019 faʻatasi ai ma le auai o aiga faifaatoʻaga. O le aofaʻi atoa o tagata nonofo i nuʻu taʻitasi na maua mai le matagaluega o auaunaga i le lotoifale, ma e 1,500 tagata na filifilia faʻafuaseʻi mai lenei lisi. O tagata auai na faʻafaigaluegaina e fai ma sui o le va o le 6% ma le 16% o le faitau aofaʻi o le nuʻu. O aiga na aofia i le suʻesuʻega o aiga faifaatoʻaga na malilie e auai. Sa faia se suʻesuʻega muamua i le va o faifaatoʻaga e 20 e iloilo ai pe manaʻomia ona toe tusia ni fesili. Ona faʻatumuina lea o fesili e tagata e aoina faʻamaumauga ua aʻoaʻoina ma totogi i nuʻu taʻitasi, e toʻatasi lava na faʻafaigaluegaina mai le nuʻu lava ia. O lenei filifiliga na faʻamautinoa ai o loʻo iai i nuʻu taʻitasi le itiiti ifo ma le toʻatasi e aoina faʻamaumauga e masani i le siosiomaga ma tautala i le gagana a le nuʻu. I totonu o aiga taʻitasi, sa faia ai se faʻatalanoaga mata i mata ma le matai o le aiga (tama poʻo le tina) pe, afai e le o iai le matai o le aiga, o se isi tagata matua e silia ma le 18 tausaga le matua. O le fesili e aofia ai fesili e 36 ua vaevaeina i ni vaega se tolu: (1) Tulaga o tagata ma tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai o le aiga (2) Faiga faatoaga ma le faaaogaina o vailaau e tineia ai manu faalafua (3) Malamalama i le malaria ma le faaaogaina o vailaau e tineia ai manu faalafua mo le puleaina o namu [tagai i le Annex 1].
O vailaʻau faʻasaina na taʻua e faifaʻatoʻaga na faʻailogaina e ala i igoa tau fefaʻatauaʻiga ma faʻavasegaina e ala i mea aoga ma vaega vailaʻau e faʻaaoga ai le Ivory Coast Phytosanitary Index [41]. O le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai o aiga taʻitasi na iloiloina e ala i le fuafuaina o se faʻasinomaga o aseta [42]. O aseta a aiga na liua i ni fesuiaʻiga dichotomous [43]. O fua faʻatatau o mea leaga e fesoʻotaʻi ma le tulaga maualalo o tamaoaiga ma agafesootai (SES), ae o fua faʻatatau o mea lelei e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le SES. O togi o aseta e aoteleina e maua ai se aofaʻiga atoa o togi mo aiga taʻitasi [35]. E faʻavae i luga o le aofaʻiga atoa o togi, na vaevaeina aiga i ni quintile e lima o le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai, mai le sili ona matitiva i le sili ona mauoa [tagai i le faila Faʻaopoopo 4].
Ina ia iloa pe eseese tele se fesuia'iga e tusa ai ma le tulaga tau tamaoaiga, nu'u, po'o le tulaga tau a'oa'oga a matai o aiga, e mafai ona fa'aogaina le su'ega chi-square po'o le su'ega sa'o a Fisher, pe a talafeagai ai. O fa'ata'ita'iga o le logistic regression na fa'apipi'iina i fesuia'iga nei e fa'ailoa mai ai: tulaga tau a'oa'oga, tulaga tau tamaoaiga (uma ua liua i fesuia'iga dichotomous), nu'u (e aofia ai o ni fesuia'iga fa'avasega), tulaga maualuga o le malamalama e uiga i le malaria ma le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina i fa'ato'aga, ma le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina i totonu o fale (output e ala i le aerosol). po'o le coil); tulaga tau a'oa'oga, tulaga tau tamaoaiga ma nu'u, ma i'u ai i le maualuga o le malamalama i le malaria. O se fa'ata'ita'iga logistic mixed regression na fa'atinoina e fa'aaoga ai le afifi R lme4 (Glmer function). Na faia au'ili'iliga fa'amaumauga i le R 4.1.3 (https://www.r-project.org) ma le Stata 16.0 (StataCorp, College Station, TX).
Mai fa'atalatalanoaga e 1,500 na fa'atinoina, e 101 na fa'ate'aina mai le su'esu'ega ona e le'i mae'a le fesili. O le pasene aupito maualuga o aiga na su'esu'eina o lo'o i Grande Maury (18.87%) ma le pasene aupito maualalo i Ouanghi (2.29%). O aiga e 1,399 na su'esu'eina o lo'o aofia i le su'esu'ega o lo'o fa'atusalia ai le faitau aofa'i o tagata e 9,023. E pei ona fa'aalia i le Laulau 1, 91.71% o ulu o aiga o ali'i ma le 8.29% o fafine.
E tusa ma le 8.86% o matai o aiga na sau mai atunuu tuaoi e pei o Benin, Mali, Burkina Faso ma Ghana. O vaega fa'ale-aganu'u e sili ona tele o Abi (60.26%), Malinke (10.01%), Krobu (5.29%) ma Baulai (4.72%). E pei ona fa'amoemoeina mai le fa'ata'ita'iga o faifa'ato'aga, o le fa'ato'aga o le pau lea o le puna o tupe maua mo le to'atele o faifa'ato'aga (89.35%), ma o le koko e sili ona totōina i totonu o aiga fa'ata'ita'iga; O fuala'au 'aina, mea'ai, araisa, pa'u ma fa'i e totōina fo'i i se vaega la'ititi o le fanua. O matai o aiga o lo'o totoe o tagata pisinisi, tusiata ma faifaiva (Laulau 1). O se aotelega o uiga o aiga e tusa ai ma nu'u o lo'o tu'uina atu i le faila Fa'aopoopo [tagai i le faila Fa'aopoopo 3].
E le'i eseese le vaega o a'oa'oga e tusa ai ma itupa (p = 0.4672). O le to'atele o ē na tali mai na a'oa'oina i le a'oga tulagalua (40.80%), sosoo ai ma a'oa'oga maualuluga (33.41%) ma le le iloa faitau ma tusitusi (17.97%). E na'o le 4.64% na ulufale i le iunivesite (Laulau 1). Mai fafine e 116 na su'esu'eina, e silia ma le 75% na a'oa'oina i le tulagalua, ma o le isi vaega e le'i a'oga lava. E matua eseese lava le tulaga o a'oa'oga a faifa'ato'aga i nu'u eseese (su'ega sa'o a Fisher, p < 0.0001), ma o le tulaga o a'oa'oga a matai o aiga e matua'i feso'ota'i lelei ma lo latou tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai (su'ega sa'o a Fisher, p < 0.0001). O le mea moni, o kuinitale maualuga o tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e tele lava ina aofia ai faifa'ato'aga e sili atu le a'oa'oina, ma i se isi itu, o kuinitale maualalo o tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e aofia ai faifa'ato'aga e le iloa faitau ma tusitusi; E fa'atatau i le aofa'i o aseta, e vaevaeina aiga fa'ata'ita'i i kuinitale e lima o le tamaoaiga: mai le sili ona matitiva (Q1) i le sili ona mauoa (Q5) [tagai i le faila fa'aopoopo 4].
E iai ni eseesega tāua i le tulaga faaipoipo o matai o aiga o vasega eseese o le tamaoaiga (p < 0.0001): 83.62% e to’atasi le avā, 16.38% e tele avā (e o’o atu i le to’atolu tane/ava). E leai ni eseesega tāua na maua i le va o le vasega o le tamaoaiga ma le aofa’i o tane/ava.
O le toatele o ē na tali mai (88.82%) na talitonu o namu o se tasi lea o mafuaʻaga o le malaria. E na o le 1.65% na tali mai latou te le iloa le mea e mafua ai le malaria. O isi mafuaʻaga na faʻailoaina e aofia ai le inuina o vai palapala, le susulu o le la, le lelei o meaʻai ma le vaivai (Laulau 2). I le tulaga o nuʻu i Grande Maury, o le toatele o aiga na manatu o le inuina o vai palapala o le mafuaʻaga autu lea o le malaria (eseesega faʻamaumauga i le va o nuʻu, p < 0.0001). O faʻailoga autu e lua o le malaria o le vevela maualuga o le tino (78.38%) ma le samasama o mata (72.07%). Na taʻua foʻi e faifaʻatoʻaga le puaʻi, le anemia ma le paʻepaʻe (tagai i le Laulau 2 i lalo).
I totonu o fuafuaga e puipuia ai le malaria, na taʻua e le au tali le faʻaaogaina o vailaʻau masani; peitaʻi, a maʻi, o togafitiga faʻafomaʻi ma togafitiga faʻafomaʻi masani o malaria na manatu o ni filifiliga talafeagai (80.01%), faʻatasi ai ma mea e fiafia i ai e fesoʻotaʻi ma le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai. Fesootaiga taua (p < 0.0001). ): O faifaatoʻaga e maualuga le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e sili atu ona fiafia ma gafatia togafitiga faʻafomaʻi, o faifaatoʻaga e maualalo le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e sili atu ona fiafia i togafitiga faʻa-laʻau masani; Toetoe lava o le afa o aiga e faʻaalu i le averesi e silia ma le 30,000 XOF i le tausaga i togafitiga o le malaria (e le lelei le fesoʻotaʻiga ma le SES; p < 0.0001). E faʻavae i luga o faʻatatauga o tau tuʻusaʻo na lipotia mai e le tagata lava ia, o aiga e maualalo le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e sili atu ona faʻaaluina le XOF 30,000 (pe tusa ma le US$50) i togafitiga o le malaria nai lo aiga e maualuga le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai. E le gata i lea, o le toatele o le au tali na talitonu o tamaiti (49.11%) e sili atu ona aʻafia i le malaria nai lo tagata matutua (6.55%) (Laulau 2), ma o lenei manatu e sili atu ona taatele i totonu o aiga i le quintile sili ona matitiva (p < 0.01).
Mo u'u namu, o le toatele o tagata auai (85.20%) na lipotia mai na latou fa'aaogaina upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti, lea na latou maua i le tele o taimi i le taimi o le tufatufaina atu i le atunu'u o le 2017. Na lipotia mai o tagata matutua ma tamaiti na momoe i lalo o upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti i le 90.99% o aiga. O le tele o taimi na fa'aaogaina ai e aiga upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti e sili atu i le 70% i nu'u uma vagana ai le nu'u o Gessigye, lea e na'o le 40% o aiga na lipotia mai na fa'aaogaina upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti. O le averesi o le aofa'i o upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti e umia e se aiga sa matua'i feso'ota'i lelei ma le tele o aiga (Pearson's correlation coefficient r = 0.41, p < 0.0001). O a matou taunu'uga na fa'aalia ai fo'i o aiga e iai fanau e i lalo ifo o le 1 tausaga le matutua e sili atu ona fa'aaogaina upega moega ua togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti i le fale pe a fa'atusatusa i aiga e leai ni fanau po'o tamaiti matutua (odds ratio (OR) = 2.08, 95% CI : 1.25–3.47).
I le fa’aopoopoga i le fa’aaogaina o upega moega ua togafitia i iniseti, sa fesiligia fo’i faifa’ato’aga e uiga i isi auala e taofia ai namu i o latou fale ma oloa fa’ato’aga e fa’aaogaina e pulea ai fa’alafua fa’ato’aga. E na’o le 36.24% o tagata auai na ta’ua le fa’asusuina o iniseti i o latou fale (feso’ota’iga taua ma lelei ma le SES p < 0.0001). O mea fa’akemikolo na lipotia mai e mai ituaiga fa’apisinisi e iva ma sa tu’uina atu tele i maketi i le lotoifale ma nisi o tagata fa’atau oloa i foliga o afi fa’asu’u (16.10%) ma vai fa’asusu iniseti (83.90%). O le mafai e faifa’ato’aga ona ta’u igoa o iniseti na fa’asusuina i o latou fale na fa’ateleina fa’atasi ai ma le tulaga o a’oa’oga (12.43%; p < 0.05). O oloa fa’akemikolo fa’ato’aga na fa’aaogaina na fa’atauina muamua i totonu o fagu ma fa’afefiloi i vai fa’asusu a’o le’i fa’aaogaina, ma o le vaega tele e masani ona fa’atatau mo fa’ato’aga (78.84%) (Laulau 2). O le nu’u o Amangbeu e maualalo le vaega o faifa’ato’aga e fa’aaogaina iniseti i o latou fale (0.93%) ma fa’ato’aga (16.67%).
O le aofaʻi aupito maualuga o oloa e faʻaumatia ai iniseti (sprays poʻo coils) na fai mai i le aiga e 3, ma o le SES sa fesoʻotaʻi lelei ma le aofaʻi o oloa na faʻaaogaina (Fisher's saʻo test p < 0.0001, peitaʻi i nisi tulaga o nei oloa na maua ai o loʻo i ai mea tutusa); mea aoga i lalo o igoa tau fefaʻatauaʻiga eseese. O loʻo faʻaalia i le Laulau 2 le tele o taimi e faʻaaogaina ai vailaʻau faʻasaina i vaiaso taʻitasi i faifaʻatoʻaga e tusa ai ma o latou tulaga tau tamaoaiga ma tamaoaiga.
O Pyrethroids o le aiga vailaʻau e sili ona taatele i totonu o fale (48.74%) ma faʻatoʻaga (54.74%) vailaʻau faʻasaina iniseti. O oloa e faia mai vailaʻau faʻasaina taʻitasi pe faʻatasi ma isi vailaʻau faʻasaina iniseti. O tuʻufaʻatasiga masani o vailaʻau faʻasaina iniseti i totonu o fale o carbamates, organophosphates ma pyrethroids, ae o neonicotinoids ma pyrethroids e taatele i vailaʻau faʻasaina iniseti faʻatoʻaga (Faʻaopoopoga 5). O loʻo faʻaalia i le Ata 2 le pasene o aiga eseese o vailaʻau faʻasaina iniseti e faʻaaogaina e faifaʻatoʻaga, o nei mea uma ua faʻavasegaina o le Vasega II (lamatiaga feololo) poʻo le Vasega III (lamatiaga laʻititi) e tusa ai ma le faʻavasegaina o vailaʻau faʻasaina iniseti a le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi [44]. I se taimi, na iloa ai o loʻo faʻaaogaina e le atunuʻu le vailaʻau faʻasaina iniseti deltamethrin, lea e faʻamoemoe mo faʻamoemoega faʻatoʻaga.
I tulaga o mea aoga, o le propoxur ma le deltamethrin o oloa e masani ona faʻaaogaina i totonu o le atunuʻu ma le fanua. O le faila faaopoopo 5 o loʻo i ai faʻamatalaga auiliili i oloa vailaʻau e faʻaaogaina e faifaʻatoʻaga i le aiga ma a latou faʻatoʻaga.
Na taʻua e faifaatoʻaga isi auala e taofia ai namu, e aofia ai ili laulaau (pêpê i le gagana a le nuʻu o Abbey), susunuina o laulaau, faamamaina o le nofoaga, aveese o vai e toʻa, faaaogaina o vailaau e teteʻe ai namu, pe na o le faaaogaina o ie afu e teteʻe ai namu.
O mea e fesoʻotaʻi ma le malamalama o faifaʻatoʻaga i le malaria ma le faʻamamāina o iniseti i totonu o fale (auiliiliga o le logistic regression).
O faʻamaumauga na faʻaalia ai se sootaga taua i le va o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i totonu o aiga ma faʻailoga e lima: tulaga faʻaleaʻoaʻoga, SES, malamalama i namu o se mafuaʻaga autu o le malaria, faʻaaogaina o le ITN, ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i faʻatoʻaga. O loʻo faʻaalia i le Ata 3 OR eseese mo fesuiaʻiga taʻitasi o faʻailoga. A faʻavasegaina e nuʻu, o faʻailoga uma na faʻaalia ai se sootaga lelei ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i totonu o aiga (vagana ai le malamalama i mafuaʻaga autu o le malaria, lea na fesoʻotaʻi faʻafeagai ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti (OR = 0.07, 95% CI: 0.03, 0.13). )) (Ata 3). I totonu o nei faʻailoga lelei, o se tasi e manaia o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i faʻatoʻaga. O faifaʻatoʻaga na faʻaaogaina vailaʻau faʻasaina iniseti i faʻatoʻaga e 188% le tele o le ono faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i le fale (95% CI: 1.12, 8.26). Peitaʻi, o aiga e maualuga le malamalama e uiga i le pipisi o le malaria e itiiti le ono faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina iniseti i le fale. O tagata e maualuga a latou aʻoaʻoga e sili atu ona latou iloa o namu o le mafuaʻaga autū lea o le malaria (OR = 2.04; 95% CI: 1.35, 3.10), ae leai se fesootaʻiga faʻamaumauga ma le maualuga o le SES (OR = 1.51; 95% CI: 0.93, 2.46).
E tusa ai ma le matai o le aiga, e sili ona tele le faitau aofaʻi o namu i le vaitau timuga ma o le pō o le taimi e sili ona tele ai uʻu a namu (85.79%). Ina ua fesiligia faifaatoʻaga e uiga i lo latou manatu i le aafiaga o le faʻasusuina o vailaʻau iniseti i luga o le faitau aofaʻi o namu e feaveaʻi le malaria, e 86.59% na faʻamaonia mai o loʻo atiaʻe le teteʻe o namu i vailaʻau iniseti. O le le mafai ona faʻaaogaina lelei oloa faʻakemikolo ona o le le maua o loʻo manatu o le mafuaʻaga autu lea o le le aoga poʻo le faʻaaogaina sese o oloa, lea e manatu o isi mea e mafua ai. Ae maise lava, o le mea mulimuli na fesoʻotaʻi ma le tulaga maualalo o aʻoaʻoga (p < 0.01), e tusa lava pe pulea le SES (p < 0.0001). E naʻo le 12.41% o ē na tali mai na manatu o le teteʻe o namu o se tasi o mafuaʻaga e ono mafua ai le teteʻe o vailaʻau iniseti.
Sa i ai se fesoota’iga lelei i le va o le tele o le fa’aaogaina o vaila’au fa’asaina iniseti i le fale ma le lagona o le tete’e atu o namu i vaila’au fa’asaina iniseti (p < 0.0001): o lipoti o le tete’e atu o namu i vaila’au fa’asaina iniseti sa fa’avae tele lava i le fa’aaogaina o vaila’au fa’asaina iniseti i le fale e faifa’ato’aga 3–4 taimi i le vaiaso (90.34%). I le fa’aopoopoga i le tele o taimi, o le aofa’i o vaila’au fa’asaina iniseti na fa’aaogaina sa fesoota’i lelei fo’i ma lagona o faifa’ato’aga i le tete’e atu i vaila’au fa’asaina iniseti (p < 0.0001).
O lenei suʻesuʻega na taulaʻi i manatu o faifaʻatoʻaga i le malaria ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina. O a matou taunuuga e faʻaalia ai o le aʻoaʻoga ma le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e iai sona sao taua i amioga ma le malamalama e uiga i le malaria. E ui o le toatele o matai o aiga na aʻoga i aʻoga tulagalua, e pei o isi nofoaga, ae o le pasene o faifaʻatoʻaga e leʻi aʻoaʻoina e taua tele [35, 45]. E mafai ona faʻamatalaina lenei mea e ala i le mea moni e tusa lava pe toʻatele faifaʻatoʻaga e amata ona aʻoaʻoina, o le toʻatele oi latou e tatau ona tuʻua le aʻoga e tausi ai o latou aiga e ala i galuega faʻatoʻaga [26]. Nai lo lea, o lenei mea e faʻamamafa mai ai o le sootaga i le va o le tulaga tau tamaoaiga ma aʻoaʻoga e taua tele i le faʻamatalaina o le sootaga i le va o le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai ma le mafai ona faia faʻamatalaga.
I le tele o itulagi e maua ai le malaria, ua masani tagata auai i mafuaʻaga ma faʻailoga o le malaria [33,46,47,48,49]. E masani ona taliaina e faigofie ona aʻafia tamaiti i le malaria [31, 34]. O lenei iloa atonu e fesoʻotaʻi ma le faigofie ona aʻafia o tamaiti ma le ogaoga o faʻailoga o le malaria [50, 51].
Sa lipotia mai e le au auai le averesi o le $30,000 na latou faʻaaluina, e le aofia ai felauaiga ma isi mea taua.
O se faʻatusatusaga o le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai o faifaʻatoʻaga e faʻaalia ai o faifaʻatoʻaga e maualalo le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e faʻaalu tupe e sili atu nai lo faifaʻatoʻaga e sili ona mauoa. Atonu e mafua ona o aiga e maualalo le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e manatu o tau e maualuga atu (ona o lo latou mamafa tele i tupe a le aiga atoa) pe ona o faʻamanuiaga e fesoʻotaʻi ma galuega a le malo ma le vaega tumaoti (e pei ona i ai i aiga e sili atu ona mauoa). ): Ona o le maua o inisiua tau soifua maloloina, o le faʻatupeina o togafitiga o le malaria (e faʻatatau i le tau atoa) atonu e matua maualalo ifo nai lo tau mo aiga e le manuia mai inisiua [52]. O le mea moni, na lipotia mai o aiga e sili ona mauoa e sili ona faʻaaogaina togafitiga faʻafomaʻi pe a faʻatusatusa i aiga e sili ona matitiva.
E ui o le toatele o faifaatoaga e manatu o namu o le mafuaaga autu o le malaria, ae na o se vaega toaitiiti e faaaogaina vailaau faalafua (e ala i le fana ma le fa'asu'u) i o latou fale, e tutusa ma mea na maua i Cameroon ma Equatorial Guinea [48, 53]. O le leai o se popolega i namu pe a faatusatusa i meaola faalafua o faatoaga e mafua mai i le taua tau tamaoaiga o faatoaga. Ina ia faatapulaaina tau, e sili atu auala taugofie e pei o le susunuina o laulaau i le fale po o le na o le tuliesea o namu i lima. O le iloa o le oona e mafai foi ona avea ma se mea taua: o le manogi o nisi oloa vailaau ma le le to'a pe a uma ona faaaogaina e mafua ai ona aloese nisi tagata faaaoga mai le faaaogaina [54]. O le tele o le faaaogaina o vailaau faalafua i totonu o aiga (85.20% o aiga na lipotia mai o loo faaaogaina) e fesoasoani foi i le itiiti o le faaaogaina o vailaau faalafua e faasaga i namu. O le i ai o upega moega ua togafitia i vailaau faalafua i totonu o aiga e feso'ota'i malosi foi ma le i ai o tamaiti e i lalo ifo o le 1 tausaga le matutua, atonu ona o le lagolago a le falema'i mo tina ma'itaga o loo mauaina ni upega moega ua togafitia i vailaau faalafua i taimi o feutagaiga a le tina ma'itaga [6].
O Pyrethroids o vailaʻau autū ia e faʻaaogaina i upega moega ua togafitia i vailaʻau faʻasaina [55] ma e faʻaaogaina e faifaʻatoʻaga e pulea ai manu faʻalafua ma namu, ma mafua ai ona popole i le faʻateleina o le teteʻe atu i vailaʻau faʻasaina [55, 56, 57,58,59]. O lenei tulaga atonu e faʻamatalaina ai le faʻaitiitia o le maaleale o namu i vailaʻau faʻasaina na matauina e faifaʻatoʻaga.
O le maualuga o le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai e le’i fesoota’i ma le malamalama lelei i le malaria ma namu o le mafua’aga lea. E ese mai i sailiiliga na faia muamua e Ouattara ma ana pa’aga i le 2011, o tagata mauoa e masani ona sili atu lo latou mafai ona iloa mafua’aga o le malaria ona e faigofie ona latou maua fa’amatalaga e ala i le televise ma le leitio [35]. O la matou su’esu’ega e fa’aalia ai o le tulaga o a’oa’oga maualuluga e valoia ai le malamalama lelei i le malaria. O lenei matauga e fa’amaonia ai o le a’oa’oga o lo’o avea pea ma elemene taua o le malamalama o faifa’ato’aga e uiga i le malaria. O le mafua’aga e itiiti ai le a’afiaga o le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai ona e masani ona fa’aaoga e nu’u le televise ma le leitio. Peita’i, e tatau ona amana’ia le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai pe a fa’aogaina le malamalama e uiga i ta’iala e puipuia ai le malaria i totonu o aiga.
O le maualuga o le tulaga tau tamaoaiga ma le maualuga o le aʻoaʻoga sa fesoʻotaʻi lelei ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i totonu o aiga (faʻasusu poʻo le faʻasusu). O le mea e ofo ai, o le mafai e faifaʻatoʻaga ona iloa namu o le mafuaʻaga autu o le malaria na aʻafia ai le faʻataʻitaʻiga. O lenei faʻailoga sa fesoʻotaʻi lelei ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina pe a faʻavasegaina i le faitau aofaʻi atoa, ae fesoʻotaʻi leaga ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina pe a faʻavasegaina e nuʻu. O lenei taunuuga e faʻaalia ai le taua o le faatosinaga o le ʻai tagata i amioga a tagata ma le manaʻomia ona aofia ai ni aafiaga faʻafuaseʻi i le auʻiliʻiliga. O la matou suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai mo le taimi muamua o faifaʻatoʻaga e iai le poto masani i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i faʻatoʻaga e sili atu ona faʻaaogaina vailaʻau faʻasaina ma uili e fai ma taʻiala i totonu e pulea ai le malaria nai lo isi.
I le toe faʻaalia o suʻesuʻega ua mavae i le aʻafiaga o le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai i uiga o faifaʻatoʻaga i vailaʻau faʻasaina [16, 60, 61, 62, 63], o aiga mauoa na lipotia mai le maualuga o le eseesega ma le tele o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina. Na talitonu i latou na tali mai o le faʻasusuina o le tele o vailaʻau faʻasaina o le auala sili lea e ʻalofia ai le atinaʻeina o teteʻe i namu, lea e ogatusa ma popolega na faʻaalia i isi mea [64]. O lea la, o oloa faʻalotoifale e faʻaaogaina e faifaʻatoʻaga e tutusa le tuufaatasiga o vailaʻau i lalo o igoa faapisinisi eseese, o lona uiga e tatau i faifaʻatoʻaga ona faʻamuamua le malamalama faʻapitoa i le oloa ma ona mea aoga. E tatau foʻi ona gauaʻi atu i le malamalama o tagata faʻatau oloa, aua o i latou o se tasi o faʻasinomaga autu mo tagata faʻatau vailaʻau faʻasaina [17, 24, 65, 66, 67].
Ina ia iai se aafiaga lelei i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i nuʻu i tua, e tatau i faiga faʻavae ma faʻalavelave ona taulaʻi i le faʻaleleia atili o fuafuaga faʻafesoʻotaʻi, ma amanaʻia ai tulaga faʻaleaʻoaʻoga ma amioga i totonu o le tulaga o le fetuʻunaʻiga faʻaleaganuu ma le siosiomaga, faʻapea foʻi ma le tuʻuina atu o vailaʻau faʻasaina saogalemu. O le a faʻatau e tagata e faʻatatau i le tau (le tele e mafai ona latou gafatia) ma le lelei o le oloa. O le taimi lava e maua ai le lelei i se tau e gafatia, o le a faʻateleina tele le manaʻoga mo le suiga o amioga i le faʻatauina o oloa lelei. Aʻoaʻo faifaʻatoʻaga e uiga i le suia o vailaʻau faʻasaina e motusia ai filifili o le teteʻe atu i vailaʻau faʻasaina, ma faʻamanino atu o le suia e le o lona uiga o se suiga i le faʻailogaina o oloa; (talu ai o ituaiga eseese e iai le vailaʻau malosi e tasi), ae o eseesega i mea aoga. E mafai foʻi ona lagolagoina lenei aʻoaʻoga e ala i le faʻailogaina lelei o oloa e ala i faʻataʻitaʻiga faigofie ma manino.
Talu ai ona o loʻo faʻaaogaina lautele e faifaʻatoʻaga i nuʻu i tua i le Itumalo o Abbotville ia vailaʻau faʻasaina, o le malamalama i le va o le malamalama ma uiga o faifaʻatoʻaga e uiga i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i le siosiomaga e foliga mai o se mea e manaʻomia muamua mo le atinaʻeina o polokalame faʻalauiloa manuia. Ua faʻamaonia e la matou suʻesuʻega o le aʻoaʻoga o loʻo avea pea ma mea taua i le faʻaaogaina saʻo o vailaʻau faʻasaina ma le malamalama e uiga i le malaria. O le tulaga tau tamaoaiga ma le tamaoaiga o le aiga sa manatu foi o se meafaigaluega taua e mafaufau i ai. I le faʻaopoopoga i le tulaga tau tamaoaiga ma le tulaga tau aʻoaʻoga a le matai o le aiga, o isi mea e pei o le malamalama e uiga i le malaria, le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e pulea ai meaola faʻasaina, ma manatu o le teteʻe o namu i vailaʻau faʻasaina e aʻafia ai uiga o faifaʻatoʻaga e uiga i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina.
O metotia e faʻalagolago i tagata tali e pei o fesili e mafai ona toe manatua ma faʻaituau i manaʻoga faʻaagafesootai. E faigofie lava ona faʻaaoga uiga o aiga e iloilo ai le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai, e ui o nei fua e ono patino i le taimi ma le tulaga faʻafanua na atiaʻe ai ma atonu e le tutusa le atagia mai o le mea moni i aso nei o mea taua faʻaleaganuu, ma faigata ai ona faʻatusatusa suʻesuʻega. O le mea moni, atonu e iai ni suiga taua i le umiaina e aiga o vaega faʻasino e le o le a oʻo atu ai i le faʻaitiitia o le mativa faaletino.
O nisi faifaatoʻaga e lē manatua igoa o oloa faʻasaina vailaʻau, o lea e ono lē lava le faʻatusatusaina o le aofaʻi o vailaʻau faʻasaina e faʻaaogaina e faifaatoʻaga. E leʻi mafaufauina i la matou suʻesuʻega uiga o faifaatoʻaga e uiga i le faʻasusuina o vailaʻau faʻasaina vailaʻau ma o latou manatu i taunuuga o a latou gaioiga i lo latou soifua maloloina ma le siosiomaga. E leʻi aofia ai foʻi tagata faʻatau oloa i le suʻesuʻega. E mafai ona suʻesuʻeina uma itu e lua i suʻesuʻega o le lumanaʻi.
O faʻamaumauga na faʻaaogaina ma/pe auʻiliʻiliina i le taimi o le suʻesuʻega o loʻo iai nei o loʻo maua mai le tusitala talafeagai pe a manaʻomia.
fa'alapotopotoga fa'apisinisi fa'ava-o-malo. Fa'alapotopotoga Koko Fa'ava-o-malo – Tausaga o le Koko 2019/20. 2020. Tagai i le https://www.icco.org/aug-2020-quarterly-bulletin-of-cocoa-statistics/.
FAO. Fa'asūsū mo le Fetuuna'iga o Suiga o le Tau (AICCA). 2020. Tagai i le https://www.fao.org/in-action/aicca/country-activities/cote-divoire/background/en/.
Sangare A, Coffey E, Acamo F, Fall California. Lipoti i le Tulaga o Punaoa Fa'ale-Atunu'u mo Mea'ai ma Fa'ato'aga. Matagaluega o Fa'ato'aga a le Malo o Côte d'Ivoire. Lipoti lona lua a le atunu'u 2009 65.
Kouame N, N'Guessan F, N'Guessan H, N'Guessan P, Tano Y. Suiga fa'avaitaimi i le faitau aofa'i o koko i Initia ma Jouablin i Côte d'Ivoire. Journal of Applied Biological Sciences. 2015;83:7595. https://doi.org/10.4314/jab.v83i1.2.
Fan Li, Niu Hua, Yang Xiao, Qin Wen, Bento SPM, Ritsema SJ ma isi. Mea e a'afia ai amioga a faifa'ato'aga i le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina: o mea na maua mai se su'esu'ega i le fanua i matu o Saina. Siosiomaga fa'asaienisi lautele. 2015;537:360–8. https://doi.org/10.1016/j.scitotenv.2015.07.150.
WHO. Aotelega o le Lipoti a le Lalolagi mo le Malaria 2019. 2019. https://www.who.int/news-room/feature-stories/detail/world-malaria-report-2019.
Gnankine O, Bassole IHN, Chandre F, Glito I, Akogbeto M, Dabire RK. et al. O le tete'e atu i iniseti i lago papa'e Bemisia tabaci (Homoptera: Aleyrodidae) ma Anopheles gambiae (Diptera: Culicidae) e ono lamatia ai le fa'aauauina o fuafuaga fa'atonutonu o le malaria i Aferika i Sisifo. Acta Trop. 2013;128:7-17. https://doi.org/10.1016/j.actatropica.2013.06.004.
Bass S, Puinian AM, Zimmer KT, Denholm I, Field LM, Foster SP. ma isi. Fa'agasologa o le tete'e atu i iniseti o le aphid pateta pīsi Myzus persicae. Su'esu'ega o le tino o iniseti. Molecular biology. 2014;51:41-51. https://doi.org/10.1016/j.ibmb.2014.05.003.
Djegbe I, Missihun AA, Djuaka R, Akogbeto M. Fa'asologa o le faitau aofa'i ma le tete'e atu i iniseti o le Anopheles gambiae i lalo o le gaosiga o araisa fa'asūsū i saute o Benin. Journal of Applied Biological Sciences. 2017;111:10934–43. http://dx.doi.org/104314/jab.v111i1.10.
Taimi na lafoina ai: Aperila-28-2024



