suʻesuʻegabg

E le gata i iniseti e mafai e vailaʻau faʻasaina "saogalemu" masani ona fasiotia

O le aʻafia i nisi o vailaʻau e faʻaumatia ai iniseti, e pei o vailaʻau e teteʻe ai namu, e fesoʻotaʻi ma aʻafiaga leaga i le soifua maloloina, e tusa ai ma se auiliiliga o faʻamaumauga o suʻesuʻega a le feterale.
I totonu o ē na auai i le Suʻesuʻega o le Soifua Maloloina ma Meaʻai Faʻaleatunuu (NHANES), o le maualuga o le aʻafia i vailaʻau faʻasaina o le pyrethroid e masani ona faʻaaogaina i totonu o aiga na fesoʻotaʻi ma le faʻateleina faʻatolu o le lamatiaga o le oti ona o faʻamaʻi fatu (hazard ratio 3.00, 95% CI 1.02–8.80) o le lipoti lea a Dr. Wei Bao ma ana paʻaga mai le Iunivesite o Iowa i Iowa City.
O tagata i le vaega aupito maualuga o le a'afiaga i nei vaila'au fa'asaina sa i ai fo'i le 56% le fa'ateleina o le lamatiaga o le oti mai mafua'aga uma pe a fa'atusatusa i tagata i le vaega aupito maualalo o le a'afiaga i nei vaila'au fa'asaina (RR 1.56, 95% CI 1.08–2.26).
Peita’i, na matauina e tusitala e le’i fesoota’i vaila’au fa’asaina iniseti pyrethroid ma le oti i le kanesa (RR 0.91, 95% CI 0.31–2.72).
Sa fetu'una'i fa'ata'ita'iga mo le lanu/lanu, itupa, matua, BMI, creatinine, mea'ai, ituaiga olaga, ma mea tau agafesootai.
Ua fa'amaonia e le US Environmental Protection Agency le fa'aaogaina o vaila'au e tete'e ai namu, vaila'au e tete'e ai utu, shampoo ma suau'u mo fagafao, ma isi oloa e fa'atonutonu ai fa'alafua i totonu ma fafo o fale ma e manatu e saogalemu.
“E ui lava ina silia ma le 1,000 pyrethroids ua gaosia, ae e na o le sefululua vailaau fa'asaina o pyrethroid o lo'o i luga o le maketi a Amerika, e pei o le permethrin, cypermethrin, deltamethrin ma le cyfluthrin,” o le fa'amatalaga lea a le 'au a Bao, ma fa'aopoopo mai ai o le fa'aaogaina o pyrethroids ua “fa'ateleina.” “I tausaga talu ai nei, ua matua'i fa'ateteleina le tulaga ona o le fa'aitiitia malie o le fa'aaogaina o organophosphates i totonu o fale nofo ai.”
I se faʻamatalaga na tuʻufaʻatasia, na taʻua ai e Stephen Stellman, Ph.D., MPH, ma Jean Mager Stellman, Ph.D., o le Iunivesite o Columbia i Niu Ioka, o pyrethroids “o le vailaʻau faʻasaina lona lua lea e sili ona faʻaaogaina i le lalolagi, e faitau afe kilokalama ma le faitau sefulu selau miliona tala Amerika.” Faʻatauga Amerika i tala Amerika.
E le gata i lea, “o loʻo taatele vailaʻau faʻasaina o le pyrethroid ma e lē maalofia le aʻafia ai,” o la latou tusitusiga lea. E lē gata o se faʻafitauli mo tagata faigaluega faʻatoʻaga: “O le faʻasusuina o namu i le ea e pulea ai le siama o le West Nile ma isi faʻamaʻi pipisi i Niu Ioka ma isi nofoaga e faʻalagolago tele i pyrethroids,” o le faʻamatalaga lea a Stelmans.
Na suʻesuʻeina e le suʻesuʻega ia taunuuga o le silia ma le 2,000 tagata matutua na auai i le poloketi a le NHANES i le va o le 1999–2000 na faia i ai suʻesuʻega faaletino, aoina mai faʻataʻitaʻiga o le toto, ma taliina fesili o le suʻesuʻega. Na fuaina le aʻafiaga i le Pyrethroid e ala i le maualuga o le 3-phenoxybenzoic acid i le mimi, o se metabolite o le pyrethroid, ma na vaevaeina tagata auai i vaega e tolu o le aʻafiaga.
I le averesi o suʻesuʻega o le 14 tausaga, e 246 tagata na auai na maliliu: 52 mai le kanesa ma le 41 mai faʻamaʻi fatu.
I le averesi, o tagata uli e lē o ni Sipaniolo e sili atu ona aʻafia i pyrethroids nai lo tagata Sipaniolo ma tagata papaʻe e lē o ni Sipaniolo. O tagata e maualalo tupe maua, maualalo aʻoaʻoga, ma le leaga o le tulaga lelei o meaʻai e masani ona sili atu ona maualuga le aofaʻi o pyrethroids e aʻafia ai.
Na fa'amamafaina e Stellman ma Stellman le "pu'upu'u tele o le afa o le ola" o fa'ailoga o le pyrethroid, e na'o le 5.7 itula le averesi.
“O le iai o ni tulaga e mafai ona iloa o metabolites pyrethroid ua vave ona aveesea i ni vaega tetele ma eseese o nofoaga e faailoa mai ai le umi o le aafiaga ma e taua ai foi le faailoaina o punaoa patino o le siosiomaga,” o la latou faamatalaga lea.
Peita’i, na latou matauina fo’i ona o le laiti o tagata na auai i le su’esu’ega (20 i le 59 tausaga), e faigata ai ona fa’atatauina atoatoa le tele o le fesoota’iga ma le oti ona o fa’ama’i fatu.
Peita’i, o le “maualuga tele o le lamatiaga” e mana’omia ai nisi su’esu’ega i nei vaila’au ma o latou tulaga lamatia i le soifua maloloina lautele, na saunoa ai Stellman ma Stellman.
O le isi tapulaʻa o le suʻesuʻega, e tusa ai ma tusitala, o le faʻaaogaina lea o faʻataʻitaʻiga o le mimi mai le fanua e fuaina ai metabolites o pyrethroid, lea atonu e le o atagia ai suiga i le aluga o taimi, ma iʻu ai i le faʻavasegaina sese o le masani ona aʻafia i vailaʻau faʻasaina o le pyrethroid.
O Kristen Monaco o se tusitala sinia e fa'apitoa i tala fou o le endocrinology, psychiatry ma nephrology. O lo'o i ai o ia i le ofisa i Niu Ioka ma ua galue i le kamupani talu mai le 2015.
Sa lagolagoina le suʻesuʻega e le National Institutes of Health (NIH) e ala i le University of Iowa Environmental Health Research Center.
       Fa'ama'i iniseti


Taimi na lafoina ai: Setema-26-2023