Ua faʻaalia e suʻesuʻega ona o le tele o taimi e u ai namu i le ao, o le faʻasūsūina o ie i vailaʻau masani e teteʻe ai iniseti o se metotia faigofie ma lelei.
Mai Aferika i Amerika Latina, ona sosoo ai lea ma Asia, mo le tele o seneturi, sa afifi ai e tina a latou pepe i ie ma tauaveina i o latou tua. O aso nei, o lenei agaifanua, ua tuufaasolo mai lea tupulaga i lea tupulaga, e mafai ona avea ma se vailaau e faasaoina ai ola mo le malaria.
Ua maua e saienitisi i Uganda o le togafitia o afifi i le vailaau e taofia ai iniseti o le permethrin e mafai ona faaitiitia ai le fua faatatau o le malaria i pepe i totonu o afifi e lua vaetolu.

E silia ma le 600,000 tagata e maliliu i le Malaria i tausaga taʻitasi, o le toʻatele o i latou o tamaiti e i lalo ifo o le lima tausaga i Aferika.
O se faʻataʻitaʻiga na faia i le nuʻu maotua o Kasese i sisifo o Uganda na aofia ai tina e 400 ma a latou pepe, e tusa ma le ono masina le matutua. O le afa o pepe na faʻaaogaina napekini ua togafitia i le permethrin, e taʻua i le lotoifale o le "lesus," aʻo le isi afa na faʻaaogaina napekini masani e leʻi togafitia, naʻo le faʻasusu i le vai, e fai ma vailaʻau "faʻatagā" e teteʻe ai namu.
Sa mulimulitaʻi i latou e le au suʻesuʻe mo le ono masina e iloa ai po o fea pepe na maua i le malaria ma toe togafitia napekini i masina taʻitasi.
O pepe na afīfī i napekini ua togafitia e lua vaetolu e itiiti le ono maua i le malaria. I lenei vaega o pepe, o le aofaʻi o pepe e maua i le malaria e 0.73 i le 100 pepe i le vaiaso, pe a faʻatusatusa i le 2.14 i le 100 pepe i le vaiaso i le isi vaega.
Sa tu se tasi o tina, sa i ai i se fonotaga a le nuu e talanoaina ai taunuuga o le faataitaiga, ma fai atu i tagata uma, “E toalima la’u fanau. O le taimi muamua lenei ua ou tauaveina ai se tamaititi i se napekini ua togafitia, ma o le taimi muamua foi lenei ua ou fanauina ai se tamaititi e lei maua lava i le malaria.”
Na saunoa Edgar Mugma Mulogo, o se polofesa o le soifua maloloina lautele ma o se tagata suʻesuʻe taʻimua i le Iunivesite o Saienisi ma Tekinolosi a Mbalala i Uganda, o nei faʻaiʻuga sa "matua fiafia lava" mo tagata uma.
"Sa matou faʻamoemoe i ni faʻamanuiaga e ono maua, ae sa matou matuā ofo lava i le tele o na faʻamanuiaga na iʻu i ai."
Sa matuā te’i lana tusitala lagolago, o Dr. Ross Boyce o le Iunivesite o North Carolina i Chapel Hill, ma fai mai e tatau ona toe faia le su’esu’ega e fa’amaonia atili ai taunuuga. “O le mea moni, sa ou le mautinoa i le taimi muamua pe o le a manuia lenei taunuuga,” o le tala lea a Boyce, “ae o le mafua’aga lea matou te faia ai su’esu’ega.”
O namu e feavea'i siama o le malaria e masani ona 'a'ai i le po, o lea la ua leva ona i ai se sao taua o upega namu i le puipuia ma le puleaina o le malaria.
Peita'i, o lo'o fa'atupula'ia pea lo latou u'uina o tagata i taimi e lē o pisi ai tagata, e pei o le afiafi po'o le taeao po, lea atonu o se fetuunaiga i upega namu.
Fai mai Mulogo: “A’o le’i moe, pe a e i fafo - aemaise lava i nu’u i tua o lo’o i fafo umukuka ma e ono ‘a’ai tagata i fafo - e mana’omia fo’i ona tatou sailia se fofo e puipuia ai u e ono fa’asalalauina ai le malaria.”
Na ia saunoa o loo taatele napekini i nei nuu ma e le gata ina faaaogaina mo le tauaveina o pepe ae faapea foi mo ni solo, ie afu, ma ofuvae. Na te faamoemoe o napekini ua togafitia e mafai ona avea ma meafaigaluega i le taua a Uganda e faasaga i le malaria. Na ia matauina ua uma ona aliaʻe mai sea manaoga i nuu o loo auai i le suesuega.
Na faʻaalia e le au ofisa soifua maloloina a Uganda ma le ulu o le polokalame faavaomalo a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi mo le malaria le popolega e uiga i le suʻesuʻega. E mafai ona aoga le suʻesuʻega mo pepe, aua e faasolosolo malie ona mou atu le aafiaga puipuia o antibodies a tina, e masani lava e oo lava i le taimi e leʻi faia ai le tui puipui o le tamaititi.
O lenei suʻesuʻega e faʻavae foʻi i luga o suʻesuʻega na faia muamua i le togafitia o solosolo i nofoaga o sulufaʻi i Afghanistan, lea na faʻaalia ai le manuia faapena. Ua uma ona iloa e taiala a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi le aafiaga puipuia o lavalava ua togafitia i le permethrin i le puipuia o le malaria.
O loʻo faʻamoemoe Mulogo e faʻalauiloa le gaosiga i le lotoifale o ata tifaga meaʻai ua faʻasusuina i le lumanaʻi. "O se avanoa sili lea mo le atinaʻeina o pisinisi i le lotoifale."
Ua taʻua e le au suʻesuʻe e manaʻomia ni laʻasaga se tele aʻo leʻi faʻaaogaina lautele, e aofia ai le tuʻuina atu o faʻamaoniga o le aoga o le metotia i isi tulaga.
Na taʻua e Boyce o le vailaʻau faʻasaina e iai sona tulaga lelei i le saogalemu ma ua tele tausaga o faʻaaogaina i le pisinisi ie, e aofia ai ma le militeri a Amerika. Na ia muai mauaina le vailaʻau faʻasaina aʻo auauna atu i Iraq.
O pepe na afīfī i napekini ua togafitia i le permethrin sa i ai sina lamatiaga maualuga atu o le maua i se mageso—8.5% ma le 6%, i le faasologa—ae o mataupu uma lava e le ogaoga ma e le manaomia ona aveesea mai le suesuega. Na ta’ua e Boyce ma Mulogo e manaomia nisi suesuega e faamaonia ai le saogalemu o lenei metotia, ae o ona aoga e foliga mai e sili atu nai lo soo se lamatiaga.
Ua faʻamoemoe Boyce e suʻesuʻe pe mafai foʻi e le togafitia o toniga aʻoga ona faʻaitiitia ai le aʻafiaga o le malaria. Peitaʻi, na ia taʻua e le lava ana tupe mo le isi laʻasaga o suʻesuʻega.
Na te faʻamoemoe o le faigofie o lenei metotia o le a tosina mai ai ni lagolago. “E oʻo lava i loʻu tina e malamalama i le mea o loʻo matou faia. E le o se mea faʻapitoa e taofia ai le fusion protein poʻo se mea faapena. Na matou ave le pepa solo, faʻasusu, ma e matua taugofie lava,” o lana tala lea.
Taimi na lafoina ai: Ianuari-20-2026





